Znanost više ne može predvidjeti koliko će snažni biti idući toplinski valovi

Znanstvenici su dugo vjerovali da znaju koliko visoko temperature mogu narasti tijekom toplinskih valova. Onda se dogodio Lytton.

Malo kanadsko selo u Britanskoj Kolumbiji u lipnju 2021. srušilo je nacionalni temperaturni rekord, pa ga srušilo opet sutradan. I ponovno dan kasnije. Četvrtog dana selo je doslovno izgorjelo. Lytton je tada doživio nešto što su meteorološki modeli smatrali "statistički nemogućim".

Tri godine kasnije, Europa se bori s vlastitim "nemogućim" toplinskim valovima. Ovog ljeta, između 23. lipnja i 2. srpnja, London je zabilježio čak 263 preuranjene smrti povezane s vrućinom, a istraživači s Imperial Collegea i Londonske škole higijene i tropske medicine procjenjuju da su u 173 slučaja izravni uzrok bile temperature koje ne bi bile tako visoke bez klimatske krize.

U istom razdoblju, ekstremne temperature pogodile su i Pariz, Madrid i druge europske gradove. Nova analiza međunarodnog tima znanstvenika World Weather Attribution pokazala je da su klimatske promjene, uzrokovane ljudskim djelovanjem, odgovorne za otprilike dvije trećine svih smrtnih slučajeva tijekom ovog toplinskog vala.

Temperature dosežu razine koje su donedavno smatrane statistički nemogućima | Bloomberg

Znanost u šoku

Kako piše Bloomberg, događaji poput onog u Lyttonu zbunili su znanstvenu zajednicu. "Nemoguće" temperature, one koje prema prijašnjim statistikama jednostavno nisu mogle nastupiti, sada se ipak bilježe. Znanstvenici su zato morali prilagoditi svoje metode, priznajući da su ekstremi koje su prije isključivali ipak mogući.

Američki tim znanstvenika, na čelu s Michaelom Wehnerom iz Lawrence Berkeley National Laboratoryja, pronašao je čak 1.545 “nemogućih” temperaturnih skokova u razdoblju između 1901. i 2022. godine. S novim modelima, uspjeli su objasniti većinu tih pojava, no broj takvih ekstrema ubrzano raste, osobito od 2000-ih.

Ipak, ovo nije samo znanstveni izazov. Posljedice su vrlo stvarne - za infrastrukturu, zdravlje ljudi, opskrbu vodom i sigurnost gradova. Ako znamo da je London u srpnju ove godine dosegnuo 34 °C, uz upozorenje na toplinski udar, postavlja se pitanje što nas čeka sljedeće ljeto?

Kao što napominje Bloomberg, ekstremne temperature više nisu ograničene na poznate "vruće točke" poput Doline smrti. U ožujku 2022. Antarktika je zabilježila čak 39 °C iznad prosjeka, a Sjeverni pol je usred zime prešao točku taljenja. No iako se ti ekstremi događaju u rijetko naseljenim područjima, prava opasnost leži u onome što se događa u gusto naseljenim dijelovima Europe, tamo gdje milijuni ljudi još uvijek žive u domovima bez klimatizacije, jer im do nedavno jednostavno nije bila potrebna.

Posebno je to vidljivo u gradovima poput Londona, gdje većina stambenih zgrada nije građena za ljetne vrućine. Tradicionalni domovi zadržavaju toplinu, a klima-uređaji su rijetkost. Kada se u takvom okruženju spoje vedro nebo, visok tlak, suha podloga i tamne gradske površine, stvaraju se uvjeti za zadržavanje ekstremne vrućine pri tlu. Sparina se pojačava, a mogućnost rashlađivanja gotovo nestaje.

Znanstvenici upozoravaju da faktori poput vlažnosti i nadmorske visine dodatno pojačavaju učinak, a kombinacija tih uvjeta sve je češća i u europskim gradovima - u prostoru koji do jučer nije bio naviknut na ovakvu vrstu toplinskog pritiska.

U Londonu je tijekom toplinskog vala zabilježeno 263 smrti više nego inače | Bloomberg

Trajanje toplinskih valova brine više nego sami rekordi

Erich Fischer, klimatolog sa švicarskog ETH Züricha, jedan je od onih koji sada proučavaju i trajanje toplinskih valova, ne samo njihove vrhunce.

"Zapravo ne postoji nikakav fizikalni zakon koji kaže da toplinski val ne može trajati tri ili četiri tjedna", kaže on za Bloomberg. To bi donijelo dodatne zdravstvene i infrastrukturne rizike, posebno u gradovima koji već pucaju po šavovima zbog sadašnjih nekoliko dana vrućina.

Bloomberg također donosi podatke iz najnovijih istraživanja koja uključuju umjetnu inteligenciju. Tim sa Sveučilišta Stanford trenira modele strojnog učenja kako bi predvidjeli kako bi izgledali prošli toplinski valovi u toplijem svijetu. Prema njihovim procjenama, kada bi se smrtonosni toplinski val iz 2003. godine ponovio u današnjim, nešto toplijim klimatskim uvjetima, broj žrtava bio bi veći za još 17.300. Već tada, 2003., procjenjuje se da je od posljedica vrućina umrlo više od 70.000 ljudi.

Toplinski valovi traju dulje nego ikad i sve češće pogađaju nespremne gradove | Bloomberg

Utrka s vremenom

I dok znanstvenici sve bolje razumiju kako nastaju ekstremi i koliko visoko temperature mogu skočiti, jedno je jasno - ti ekstremi više nisu rijetkost. Oni su sada dio naše stvarnosti. A kako zagrijavanje nastavlja pomicati granice onoga što se nekoć smatralo nemogućim, pitanje više nije može li se dogoditi, nego kada će se ponoviti.

Toplinski valovi postali su dio nove svakodnevice, a ne tek povremena odstupanja. I dok znanstveni modeli pokušavaju uhvatiti korak s onim što se već događa, društva će morati pronaći načine kako izdržati vrućinu koja više ne dolazi samo ljeti - već sa sobom nosi i posljedice koje ne nestaju s prvim zahladnjenjem.