Dok gradovi gore, klima-uređaji rade punom snagom. Rješavamo li problem ili ga produbljujemo?

Tri toplinska vala u samo šest tjedana i najtopliji lipanj u povijesti. S time se suočila zapadna Europa na početku ovog ljeta. Toplinski val koji je zahvatio kontinent nakon 20. lipnja donio je temperature koje su bile do 2,5 °C više nego prije otprilike 30 godina, odnosno vjerojatno oko 3,5 °C više nego prije 50 godina, pokazuje analiza ClimaMetera.

Tijekom lipnja oko 327 milijuna ljudi bilo je izloženo toplinskim valovima, koji su utjecali na gospodarsku aktivnost vrijednu 15,6 bilijuna američkih dolara. Čak 264 milijuna ljudi, odnosno 81 posto svih izloženih toplinskom valu, suočilo se s ekstremnim uvjetima, dok je vrijeme utjecalo na 86 posto gospodarske aktivnosti, odnosno na 13,4 bilijuna dolara, navodi se u analizi.

"Toplinski val u zapadnoj Europi u lipnju 2026. posljedica je kombinacije klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem, koje su povisile osnovne temperature, i prirodne klimatske varijabilnosti, koja je dovela do stvaranja dugotrajne 'toplinske kupole' (heat dome). Budući da se dogodio neposredno nakon ljetnog suncostaja, kada je Sunčevo zračenje najjače, rezultat su bile iznimno visoke temperature diljem zapadne Europe", navodi se u analizi.

Znanstvenici upozoravaju da će ovakve pojave biti sve češće i intenzivnije te da će im se ljudi sve teže prilagođavati.

"U sljedećim desetljećima očekuje se da ćemo se suočiti ne samo s intenzivnijim toplinskim valovima, nego i s valovima koji će prethodne temperaturne rekorde nadmašivati znatno većom razlikom. Broj ljudi izloženih ekstremnim vrućinama na globalnoj razini više ne raste linearno, nego eksponencijalno, kao posljedica klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem", navode analitičari ClimaMetera.

Samo 20 posto europskih kućanstava ima klima-uređaj

Tijekom toplinskog vala u Francuskoj stotine kupaca čekale su u redovima ispred Lidlova supermarketa kako bi kupile neki uređaj za rashlađivanje. Redovi su se stvorili nakon što je trgovački lanac najavio prodaju 200.000 ventilatora i prijenosnih klima-uređaja. Ispred jedne trgovine u Parizu oko 200 ljudi čekalo je dva sata, dok su u Nanterreu, zapadno od Pariza, ulazna vrata supermarketa oštećena dok su se ljudi gurali kako bi ušli. Na drugim snimkama vide se kupci koji se svađaju i guraju. Svemu su svjedočili i policajci raspoređeni oko trgovina.

Prema službenim podacima, klima-uređaj ima 55 posto hrvatskih kućanstava, čime je Hrvatska druga u Europi. Ispred je samo Italija, gdje je klimatizirano 56 posto domova. U Španjolskoj klima-uređaj ima oko 45 posto kućanstava, dok je u Francuskoj prisutan tek u svakom četvrtom domu. U Njemačkoj ga ima svako peto kućanstvo, a u Belgiji tek svako deseto. U Sloveniji je udio sličan europskom prosjeku od 20 posto, no nakon posljednjeg toplinskog vala trgovine su ostale bez velikog dijela zaliha klima-uređaja.

Klima-uređaj ima 55 posto hrvatskih kućanstava | Pixsell

Prema riječima Zdravka Saveskog, znanstvenog suradnika na Institutu za društvene i humanističke znanosti u Skoplju i ekoaktivista, klima-uređaji mogu se smatrati jednim od energetski učinkovitih rješenja za grijanje, ali to nije slučaj kada je riječ o hlađenju.

"Klima-uređaji nisu energetski učinkovito rješenje za hlađenje, što zna svako kućanstvo kada dobije račun za struju. Posljedice nekontroliranog korištenja klima-uređaja, odnosno njihova dugotrajnog rada i postavljanja na vrlo niske temperature, nisu samo ekonomske nego i ekološke. Klima-uređaj koji snižava temperaturu u zatvorenom prostoru istodobno povećava temperaturu vani. Kada se klima-uređaji masovno koriste, to utječe na temperaturu i mikroklimu u stambenim blokovima, posebno onima gušće izgrađenima, na ulicama i, kumulativno, u cijelim gradovima", rekao je za Bloomberg Adriju.

Potrebna su nova arhitektonska pravila

Većina stambenih zgrada u Njemačkoj i sjevernoj Europi projektirana je tako da zadržava toplinu, koja je prijeko potrebna tijekom dugih zimskih mjeseci. Upravo takav način gradnje danas dodatno pogoršava problem pregrijavanja.

"Nove zgrade mogu se projektirati tako da imaju manje potrebe za hlađenjem i da koriste alternativna rješenja umjesto klasičnih sustava klimatizacije", rekao je Jean-Sébastien Broc iz Instituta za europsku energetsku i klimatsku politiku tijekom toplinskog vala u srpnju prošle godine.

Takva rješenja uključuju arhitektonski dizajn koji omogućuje prirodno strujanje zraka kroz prostorije, kao i korištenje materijala koji manje zadržavaju toplinu. Uz to, primjenjuju se učinkovitiji sustavi zaštite od sunca, poput roleta, tendi i krovnih nadstrešnica.

Ipak, nova arhitektonska rješenja neće biti dovoljna u uvjetima sve češćih ekstremnih vremenskih pojava. "Može se očekivati da će i u zemljama s hladnijom klimom od balkanske rasti potražnja za klima-uređajima i njihova upotreba. Tome dodatno pridonosi raširena individualistička ideologija, koja negira osobni doprinos općem dobru i potiče ljude da posežu za klima-uređajima kao rješenjem za hlađenje", kaže Saveski.

Postavljanje klima-uređaja postalo je i političko pitanje

Dodatni problem, primjerice u Parizu, predstavljaju zgrade iz 19. stoljeća koje su zaštitni znak gradske vizure. Građani u pravilu ne mogu dobiti dozvolu za postavljanje vanjskih jedinica klima-uređaja jer propisi o zaštiti kulturne baštine štite ujednačen izgled gradskih pročelja i krovova.

Kako se približavaju predsjednički izbori iduće godine, tako se u Francuskoj sve više rasplamsava i rasprava o klimatizaciji. Krajnje desna stranka Nacionalno okupljanje Marine Le Pen najglasniji je zagovornik šire upotrebe klima-uređaja. Zalaže se za nacionalni "plan klimatizacije" kojim bi sve škole i bolnice bile opremljene sustavima za hlađenje, kao i za državno zajamčene beskamatne kredite vrijedne 23 milijarde dolara kako bi se 30 do 40 milijuna kućanstava pomoglo pri ugradnji klimatizacije.

Stajališta ljevice podijeljena su. Zeleni, koji su tradicionalno bili najveći skeptici prema klimatizaciji, postupno mijenjaju retoriku. Čelnica stranke Marine Tondelier priznala je da je hlađenje sada nužno barem u pojedinim školama i bolnicama. S druge strane, čelnik krajnje ljevice i stranke Nepokorena Francuska, Jean-Luc Mélenchon, upozorio je na masovno uvođenje klimatizacije, ocijenivši da bi njezino postavljanje posvuda "značilo izazvati još veću štetu".

No, za sve veći broj Francuza, bez obzira na to koliko se pojedinačno nastoje uključiti u borbu protiv klimatskih promjena, suočavanje s njihovim posljedicama više nije pitanje izbora, nego nužnost.

Saveski smatra da će sa zaoštravanjem klimatske krize svaka ekološka regulativa biti sve teže provediva.

"Sve dok se ne dovede u pitanje mentalitet 'moj novac, trošim ga kako želim' i individualističko zanemarivanje vlastitog doprinosa općem dobru, nijedna vlast neće riskirati sukob s biračima provodeći mjere koje štite njihove dugoročne interese umjesto da zadovoljavaju kratkoročne. To što se znatan broj ljudi naziva ekolozima, a pritom ne problematizira neodgovornu upotrebu klima-uređaja niti ograničava vlastitu potrošnju, pokazuje da smo, unatoč klimatskoj krizi, još uvijek daleko od otvaranja tabu-teme neograničenog korištenja klima-uređaja za hlađenje", rekao je.

Začarani krug: Deset posto potrošnje električne energije odlazi na hlađenje

Posljednji podaci europskog statističkog ureda Eurostata pokazuju da se, iako se potrošnja energije za grijanje zgrada u 2024. blago smanjila, potrošnja energije za hlađenje povećala za 15,3 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Na globalnoj razini hlađenje čini oko 10 posto ukupne godišnje potrošnje električne energije. No, kako se velik dio te električne energije i dalje proizvodi iz fosilnih goriva koja uzrokuju onečišćenje i zagrijavanje planeta, to dodatno pogoršava problem. Istodobno, različita istraživanja pokazuju da masovna upotreba klima-uređaja može povisiti vanjsku temperaturu za nekoliko stupnjeva i tako stvoriti začarani krug.

Prema podacima organizacije Energy Saving Trust, prosječni prijenosni klima-uređaj koji radi osam sati dnevno tijekom ljeta može proizvesti oko 4,87 kilograma emisija CO₂. To je otprilike jednako količini emisija koje nastanu vožnjom automobila na udaljenosti od oko 30 kilometara.

U Francuskoj se, međutim, taj argument sudara s činjenicom da oko 95 posto električne energije dolazi iz izvora s niskim emisijama ugljika, ponajprije iz nuklearnih elektrana. Zbog toga korištenje klimatizacije u Francuskoj ima znatno manji ugljični otisak nego u zemljama poput Poljske ili Njemačke, gdje fosilna goriva i dalje čine znatno veći dio proizvodnje električne energije.