Ekstremne vrućine prazne tvornice i gradilišta, gospodarstvo plaća cijenu

Na nesnosnim vrućinama u Kanpuru, središtu indijske kožarske industrije, radnici rade sporije i opreznije dok temperature dosežu 46 Celzijevih stupnjeva.

Ispred tvornice H. Rehman Tanning Industries mladići vješaju trake bivolje kože na improvizirane stalke za sušenje, a glave od jakog sunca štite bijelim pamučnim tkaninama. U obližnjoj tvornici AKI India zrak je zagušljiv unatoč neprekidnom radu velikih ventilatora. Radnici provlače listove kože kroz preše i slažu ih na betonski pod.

Direktor AKI-ja Asad K. Iraqi svojim je stotinjak zaposlenika uveo obvezu da dva puta dnevno piju otopinu oralnih rehidracijskih soli, a nedavno je uložio i u dodatne sustave hlađenja. No ni to nije dovoljno. Dio radnika završava na bolovanju, dok se drugi vraćaju u svoja sela.

"Produktivnost mi je pala 40 posto", kaže Iraqi brišući znoj s čela. "Radnici ne mogu izdržati ovakve vrućine bez dovoljno tekućine i rashlađivanja."

Slične scene danas se odvijaju diljem Indije dok ljeta postaju sve teža za život i rad. Temperature i vlaga godinama rastu, a tijekom prošlog mjeseca većina od 50 najtoplijih gradova na svijetu, a ponekad i svih 50, nalazila se upravo u Indiji. Posljedice se osjećaju u cijelom gospodarstvu, od troškova poslovanja i inflacije do potražnje za električnom energijom.

Tvornica H. Rehman Tanning Industries u Kanpuru | Shruti Srivastava | Bloomberg

U travnju je savezna vlada izdala preporuke za zaštitu od vrućina te pozvala poslodavce da prilagode radno vrijeme, osiguraju stanke za hidrataciju i odmor te smanje intenzitet rada. Škole, od kojih većina nema klimatizaciju, u nekoliko su saveznih država ranije nego inače započele ljetne praznike, dok su druge prilagodile raspored nastave i dio predavanja prebacile na internet.

"Utjecaj vrućina nalikuje smrti od tisuću posjekotina", kaže Aditya Valiathan Pillai, gostujući istraživač u think tanku Sustainable Futures Collaborative iz New Delhija, koji proučava prilagodbu klimatskim promjenama. Kao jedan od glavnih problema ističe pad produktivnosti.

Indija postaje jedan od najočitijih primjera kako ekstremne vrućine mogu prerasti u strukturno ograničenje gospodarskog rasta, posebno u zemljama u razvoju koje se i dalje uvelike oslanjaju na fizički rad. Za razliku od bogatijih država, gdje gospodarstvo sve više počiva na uslugama i poslovima u zatvorenim prostorima, velik dio indijskog gospodarstva, od građevine i proizvodnje do poljoprivrede i logistike, još uvijek ovisi o milijunima radnika koji provode duge sate na otvorenom ili u slabo rashlađenim prostorima.

Prema studiji McKinsey Global Institutea iz 2020. godine, gubitak radnih sati zbog rasta temperatura i vlage mogao bi do 2030. ugroziti između 2,5 i 4,5 posto indijskog bruto domaćeg proizvoda. Istraživanje Sveučilišta u Chicagu, objavljeno 2021. godine, pokazalo je da se proizvodnja u indijskim tvornicama smanjuje za oko dva posto sa svakim porastom temperature od jednog Celzijevog stupnja, ponajprije zbog pada produktivnosti i većeg broja izostanaka s posla.

Prema procjeni inicijative Lancet Countdown on Health and Climate Change, Indija je tijekom 2024. zbog izloženosti vrućinama izgubila potencijalnih 247 milijardi radnih sati. To je čak 124 posto više od prosjeka zabilježenog tijekom 1990-ih godina.

Za Taposha Deya, izvođača radova iz Mumbaija koji angažira radnike na gradilištima, sve više temperature mijenjaju način organizacije građevinskih projekata. Radove na otvorenom redovito prebacuje u rane jutarnje ili kasne večernje sate, a investitori, koji su nekad planirali uglavnom oko sezone monsuna, sada u planove sve češće uključuju i toplinske valove.

"Razdoblje između 13 i 16 sati najizazovnije je zbog umora radnika, dehidracije i sigurnosnih rizika, pa se radovi usporavaju ili premještaju u kasnije sate", kaže Deben Moza iz konzultantske kuće Knight Frank India.

Gradilišta sve češće sele radove u rano jutro i kasnu večer kako bi izbjegla najjače vrućine | Bloomberg

U tvrtki Abhinandan Steels u New Delhiju proizvodnja je u posljednja dva mjeseca pala između 25 i 30 posto, kaže vlasnik Abhinandan Jain. Razlog su sve češći izostanci među stotinjak zaposlenika, od kojih mnogi dolaze iz savezne države Bihar, a proizvode posuđe od nehrđajućeg čelika za izvoz.

Radnici tijekom dana piju hladnu vodu, limunadu i vodu s limunom, a tvrtka je uvela više pauza i zaposlila dodatne ljude kako bi smanjila fizičko opterećenje. No industrijski rashladni uređaji nisu rješenje jer vlaga može oštetiti strojeve, objašnjava Jain. Dio radnika ove se godine ranije nego inače vratio u svoja sela zbog sezone žetve, a zbog vrućina odgodili su povratak na posao.

"Vidimo koliko ozbiljno to utječe na zdravlje naših radnika", kaže Jain.

Iako su posljedice posebno teške za male tvrtke koje posluju u radionicama s limenim krovovima i slabo prozračenim pogonima, prilagodbe su sve češće i u velikim kompanijama.

Hyundai Motor India ugradio je klimatizaciju u proizvodne hale svoje tvornice u Puneu, a isti potez planira provesti i u pogonu u Chennaiju do početka 2027. godine. Tvrtka je uvela i prijevoz zaposlenika unutar kompleksa tvornice, postavila rashlađene punktove s pitkom vodom, natkrila pješačke koridore, ugradila krovove otpornije na toplinu te organizirala rad i odmor u ciklusima kako bi smanjila toplinski stres, kaže direktor proizvodnje Gopalakrishnan C. S.

Tvrtka Swiggy, koja se bavi brzom dostavom, dostavljačima je počela dijeliti rashladne prsluke, vodu s dodatkom glukoze, paketiće za hidrataciju i osiguravati prostore za odmor.

Takvu zaštitu nemaju radnici poput Saketa, samozaposlenog postolara iz četvrti Prabhadevi u Mumbaiju. On radi na uglu ulice ispod plastične cerade razapete između bambusovih stupova.

"Vrućina je bila nesnosna", kaže Saket, koji je želio otkriti samo svoje ime. "Do večeri sam potpuno iscrpljen."

Saket, samozaposleni postolar iz Mumbaija, jedan je od milijuna radnika u indijskom neformalnom sektoru koji rade izloženi ekstremnim vrućinama | Anup Roy | Bloomberg

Poput mnogih radnika u golemom indijskom neformalnom sektoru, koji čine male neregistrirane tvrtke i dnevni radnici te stvara oko 45 posto BDP-a zemlje, ni on si ne može priuštiti da uzme slobodan dan.

Za Soumyu Swaminathan, bivšu glavnu znanstvenicu Svjetske zdravstvene organizacije, rješenje leži u poboljšanju samih radnih uvjeta.

"Potrebno nam je više zasjenjenih prostora, bolji pristup vodi, obvezne stanke za odmor te edukativne kampanje kako bi radnici na vrijeme prepoznali prve znakove toplinskog stresa", kaže Swaminathan, koju je prošlog mjeseca britanska nacionalna akademija znanosti Royal Society imenovala svojom članicom.

Glasnogovornik indijskog Ministarstva rada i zapošljavanja nije odgovorio na upit poslan elektroničkom poštom.

Prema istraživanju Sveučilišta u Oxfordu objavljenom u siječnju, gotovo polovica svjetskog stanovništva do 2050. živjet će u uvjetima ekstremnih vrućina ako globalna temperatura poraste za dva Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Najveći broj pogođenih ljudi živjet će upravo u Indiji, kaže urbana klimatologinja Radhika Khosla, izvanredna profesorica i jedna od autorica istraživanja.

"Znamo da će posljedice biti ozbiljne, a već ih danas osjećamo", kaže Khosla te dodaje da Indiji treba dugoročno urbano planiranje koje će veći naglasak staviti na rashlađivanje gradova i stvaranje zasjenjenih prostora.

Pillai iz organizacije Sustainable Futures Collaborative smatra da je najveći problem to što se indijski model gospodarskog i urbanog razvoja sve teže nosi s rastućim temperaturama.

Milijuni ljudi i dalje pronalaze posao u djelatnostima izloženima vrućinama, često bez odgovarajuće zaštite, dok gradovi ubrzano rastu, postaju gušće naseljeni i sve topliji. Istodobno, klimatske promjene povećavaju učestalost i intenzitet toplinskih valova.

"Dovoljno je samo malo okrenuti klimatski kotačić i odjednom ćete dobiti toplinski val kakav se događa jednom u sto godina, a tada će se svi ti strukturni problemi preklopiti", kaže Pillai.

"Trenutačno se nalazimo na samom rubu iznimno, iznimno ozbiljne situacije."