Dostavljači štrajkaju zbog loših uvjeta - hoće li rasti cijene dostave?

Zbog drastičnog pada prihoda i loših radnih uvjeta, u Zagrebu je održan štrajk Woltovih dostavljača. Istaknuli su da rade i do 16 sati dnevno za plaću manju od 500 eura, a dodatni problemi uključuju rad preko posredničkih firmi i manjak zdravstvene zaštite. S obzirom na to da se žale na nehumane uvjete rada, aktualna ljetna klima otvara još jedno važno pitanje - tko ih štiti kada rade po najvećim vrućinama?

Prosvjed je u četvrtak počeo okupljanjem na zagrebačkom Velesajmu u 10 sati, a kolona dostavljača na biciklima, skuterima i automobilima oko 11.15 krenula je prema sjedištu Wolta u Kuzminečkoj 10a. Nekolicina njih pokušala je doći na sastanak s predstavnicima Wolta, no stigli su samo do recepcije. Sastanak će se održati u petak.

Iako je riječ o manjem broju dostavljača od najavljenog, poruke koje su poslali jasno ukazuju na ozbiljnost problema. Kako navode, u posljednjih godinu dana njihovi prihodi pali su za gotovo 40 posto. Početna cijena dostave pala je sa 1,92 eura na 1,37 eura, a bonusi su prepolovljeni. Umjesto povećanja naknada zbog inflacije, tvrde da su im prihodi dodatno sniženi.

Inače, Wolt u Hrvatskoj posluje putem dvije tvrtke čiji su zajednički lanjski prihodi bili gotovo 27 milijuna eura. 

Dostavljači su s Velesajma stigli pred Wolt, ali sastanak s predstavnicima odgođen je za petak | Pixsell

Osobito su kritični prema tzv. agregatorima, posredničkim firmama preko kojih većina stranih radnika ulazi u sustav dostave. Agregatori, kako navode organizatori prosvjeda, služe tome da platforme izbjegnu odgovornost, a radnicima dodatno otežavaju pristup pravima poput punog zdravstvenog osiguranja ili dodataka za rad u otežanim uvjetima.

Žale se i na to da ne postoji razlika u plaćanju rada noću, po kiši ili praznicima. Primanja su niska i za domaće i za strane radnike, ali većinu ove fizički iscrpljujuće i slabo plaćene radne snage danas čine upravo migranti iz Nepala, Indije i Bangladeša.

S obzirom na to da su radni uvjeti koje opisuju nehumani, a da se njihov posao odvija na otvorenom, otvorilo se i pitanje što se događa kada posao obavljaju tijekom toplinskih valova.

Više posla, više rizika, bez dodatne zaštite

U Kini, gdje je 2024. godina bila najtoplija otkako postoje mjerenja, dostavljači su u središtu rasprava o klimatskim ekstremima i radnim pravima. Zakon im formalno jamči "toplinski dodatak" od 180 juana (oko 23 eura) mjesečno ako temperatura prijeđe 35 stupnjeva. Ipak, kako piše Bloomberg, većina radnika takvu naknadu nikad ne vidi.

Ekstremne vrućine ne znače samo dodatni napor, već i rast narudžbi, što povećava broj dostava, a samim time i fizičko opterećenje radnika. Prema analizi provedene na uzorku od 1.200 dostavljača i 580.000 narudžbi, tijekom toplinskih valova broj narudžbi po satu raste devet posto, a radno vrijeme produljuje se za šest posto. Istovremeno, zarada u prosjeku raste tek za jedan yuan po satu, dok troškovi liječenja povezanih zdravstvenih problema (dehidracija, toplinski udar, pogoršanje kardiovaskularnih bolesti) dosežu više od 500 juana tijekom ljetnih mjeseci.

Upozorenja stručnjaka govore da su gig radnici, uključujući dostavljače i vozače, najranjivija skupina kada je riječ o klimatskim promjenama. Unatoč formalnim zakonima, njihova zaštita u praksi ovisi o volji poslodavaca i učinkovitosti inspekcija.

Većinu dostavljača u Hrvatskoj danas čine strani radnici | Pixsell

Dostavljači u Hrvatskoj nemaju zakonom propisanu naknadu za rad na visokim temperaturama. I dok ljeti temperature u gradovima poput Zagreba danima prelaze 35 °C, naknade za rad u takvim uvjetima nisu zasebno regulirane. Platforme u pravilu takve uvjete ne prepoznaju kroz dodatne honorare, premda kada pada kiša često je istaknuto da je dostava skuplja zbog loših vremenskih uvjeta.

Tri velike platforme koje posluju u Hrvatskoj, Wolt, Glovo i Bolt Food, ističu da im je "sigurnost dostavljača prioritet". No sadržaj njihovih odgovora otkriva poznat obrazac. Odgovornost se prebacuje dalje - na radnike, na agregatore i na "partnere"  dok sama platforma zadržava samo upravljačku funkciju, bez obveze.

Wolt za Bloomberg Adriju navodi da "u suradnji s partnerima dostavljačima i partnerima agregatorima kontinuirano rade na pronalaženju načina za ublažavanje utjecaja vremenskih ekstrema, uključujući visoke temperature". Dostavljači su, tvrde, osigurani bilo izravno, bilo preko agregatora, a tijekom ljetnih mjeseci organiziraju "lokacije za odmor i osvježenje".

Priznaju da naknade za rad po vrućini trenutno nisu definirane. Tema je, kako kažu, predmet razgovora i internih analiza, no bez preciznog plana kada bi se nešto moglo promijeniti.

Glovo također ističe da dostavljači ne rade izravno za platformu, već za vanjske logističke tvrtke. Navode da su im dostupna dodatna osiguranja koja uključuju medicinske troškove, bolničke dane i zaštitu prihoda te da aplikacija dostavljačima pruža informacije o vremenskim uvjetima u realnom vremenu, kako bi mogli donositi "informirane odluke".

Ipak, o dodatnoj naknadi za rad u uvjetima toplinskih valova ne govore. Fleksibilnost je u njihovim odgovorima naglašena kao glavna zaštita, no u sektoru u kojem mnogi dostavljači rade 12 ili više sati dnevno, ta fleksibilnost često ostaje samo teorijska.

Radni dan dostavljača često traje i više od 12 sati | Pixsell

Bolt Food u svom odgovoru podsjeća da je riječ o tehnološkoj platformi koja povezuje korisnike s "partnerima dostavljačima", a ne poslodavac. Zbog toga, kažu, ne isplaćuju dodatne naknade za rad u ekstremnim uvjetima, ali priznaju da cijene dostave rastu kad raste potražnja, što se može dogoditi i za vrijeme toplinskog vala.

To znači da tijekom najtoplijih dana, kada sve više ljudi naručuje kako bi izbjegli izlazak na vrućinu, aplikacije reagiraju povećanjem cijena dostave, no to ne znači da i radnici dobivaju veću naknadu. Takve promjene određuje algoritam na temelju tržišne potražnje, a ne uvažavanja rizika kojima su dostavljači izloženi.

Drugim riječima, naknade ovise isključivo o tržišnoj logici, ne o zaštiti radnika. Platforma dodaje da razmatra mjere poput prostora za odmor i hlađenje, ali zasad ne postoji sustavan mehanizam koji bi ponudio sigurnost radnicima koji rade tijekom najtoplijih dana.

Međutim, pitanje odgovornosti i zaštite radnika u uvjetima ekstremnih vrućina, ipak, nije nešto što bi trebalo ostati na dobroj volji platformi, već na institucijama.

Pravni okvir već postoji, ali će se tema dodatno razmatrati

Na pitanje je li zakonski okvir u Hrvatskoj dovoljan za zaštitu radnika koji rade na otvorenom, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike odgovara potvrdno. Ističu da Zakon o zaštiti na radu već propisuje obvezu procjene svih rizika, uključujući toplinski stres, te provođenje odgovarajućih preventivnih mjera, u skladu s pravilima struke i uputama službi medicine rada. Osim toga, poslodavci su obvezni osigurati primjerene uvjete rada, uključujući planiranje radnih procesa koji ne ugrožavaju zdravlje zaposlenih.

Dodatno pojašnjavaju da procjena toplinskog stresa ne ovisi samo o temperaturi zraka, već i o drugim čimbenicima poput vlažnosti, zračenja i fizičke aktivnosti radnika, što zahtijeva sveobuhvatan pristup zaštiti.

Smjernice koje su Ministarstvo i Hrvatski zavod za javno zdravstvo ranije objavili uključuju preporuke o prilagodbi radnog vremena, osiguravanju rashlađene tekućine, češćim pauzama, nošenju zaštitne opreme i edukaciji radnika o simptomima toplinskog stresa.

Rad pod suncem, bez sigurnosti i podrške – svakodnevica sve većeg broja dostavljača u Hrvatskoj | Pixsell

Na pitanje planiraju li se zakonske izmjene koje bi jasnije uredile zaštitu radnika izvan formalnog radnog odnosa, poput dostavljača angažiranih putem digitalnih platformi, Ministarstvo poručuje da će se to dodatno razmotriti u budućim izmjenama zakona. Ipak, već sada ističu da se poslodavci, prema važećem zakonodavstvu, moraju pobrinuti da se svi radnici informiraju o zdravstvenim rizicima rada na otvorenom i odgovarajućim zaštitnim mjerama.

Vrućina više nije iznimka, ona je radna stvarnost

U Nezavisnim hrvatskim sindikatima (NHS) smatraju da je utjecaj visokih temperatura na radnike tema koja zaslužuje više političke i regulatorne pažnje. Predsjednik sindikata Dražen Jović upozorava da toplinski stres, iscrpljenost, dehidracija i nesvjestice više nisu rijetkost, nego svakodnevica za tisuće radnika koji posao obavljaju na otvorenom.

Dostavljači se, prema njegovim riječima, nalaze u istoj skupini s građevinarima, poljoprivrednicima i radnicima u prometu, koji su najizloženiji negativnim učincima klimatskih promjena. Mnogi od njih, dodaje Jović, rade bez pristupa pitkoj vodi, zaštiti od sunca, adekvatne radne opreme ili mogućnosti za prekide tijekom najtoplijeg dijela dana.

"Poslodavci često ne razumiju koliko rad u ekstremnim uvjetima šteti zdravlju radnika, ali i produktivnosti", rekao je Jović za Bloomberg Adriju. "Raste broj grešaka, bolovanja, pada koncentracija i radna učinkovitost, a time se dugoročno povećava i pritisak na zdravstveni i mirovinski sustav".

NHS traži sustavno uređenje uvjeta rada u ekstremnim vremenskim okolnostima, uz jasnije obveze poslodavaca i konkretne zaštitne mjere. Pritom naglašavaju da ulaganje u zdravlje radnika nije trošak, nego investicija, ne samo u ljudsku sigurnost, nego i u stabilnije i pravednije tržište rada.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar