Državna revizija pokopala prilagodbu hrvatske vlasti klimatskim promjenama

Klima je posljednja dva desetljeća jedna od vodećih globalnih tema i dok najnovija istraživanja pokazuju kako Hrvatskoj sve više prijeti pojava tropskih groznica, državni revizori nedavno su razotkrili brojne manjkavosti vlasti kad je u pitanju prilagodba klimatskim promjenama.

Izvještaj o učinkovitosti kod prilagodbe klimatskim promjenama Državni ured za reviziju završio je u veljači ove godine, a objavio ga mjesec i pol kasnije. U općoj ocjeni revizori su bili diplomatski suzdržani. Aktivnosti u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije u vezi s prilagodbom klimatskim promjenama ocijenili su "djelomično učinkovitim". No niz zamjerki je popriličan.

Revizori, primjerice, zamjeraju nedovoljan broj kvalificiranih osoba na poslovima vezanim uz prilagodbu klimatskim promjenama. Pišu kako povjerenstvo za međusektorsku koordinaciju koje treba osigurati brzu i učinkovitu integraciju prilagodbe u sektorske politike, nije osnovano u zakonskom roku.

Procedure za koordinaciju među nadležnim tijelima kako bi se razmijenila specifična znanja nisu uspostavljene; skupine koje su najranjivije na utjecaje klimatskih promjena nisu ni utvrđene, a kamoli uključene u proces odlučivanja. Ranjive skupine nisu uključene niti u procjenu rizika, dodaju revizori.

Procjena rizika i ranjivosti djelomice je ažurirana, ali njome nisu obuhvaćeni, niti procijenjeni, svi rizici; sustavno i kontinuirano prikupljanje podataka o provedenim aktivnostima prilagodbe nije uspostavljeno... nižu se primjedbe. U izvještaju revizori podsjećaju i kako će klimatske promjene imati negativne posljedice na zdravlje stanovnika, na poljoprivredu, energetiku, turizam, a smanjit će se i zalihe vode.

Sve češće poplave samo su jedna posljedica klimatskih promjena | Davor Javorovic/Pixsell

 

Prijetnju zdravlju nedavno je potvrdilo i istraživanje objavljeno u stručnom časopisu Lancet Planetary Health. U studiji se analizira utjecaj niza faktora, uključujući klimu, na širenje dviju tropskih groznica u Europi.

Istraživanje je pokazalo kako su se, radi rasta prosječnih temperatura, u Europi od 2010. godine povećali učestalost i ozbiljnost pojave denga i čikungunja groznica. Do rasta je došlo zbog širenja staništa tigrastih komaraca koji ih prenose.

Tropske groznice

Lani je tako u Uniji zabilježeno više od 300 slučajeva denga groznice, dok ih je u prethodnih 15 godina bilo 275. Među državama gdje je detektirana, uz Italiju, Francusku i Španjolsku, našla se i Hrvatska. Tigrasti komarac kod nas je prvi puta uočen 2004. godine, a prvi autohtoni slučaj denga groznice zabilježen je 2010. na Pelješcu.

Širenje tropskih bolesti samo je jedna očekivana posljedica klimatskih promjena, a revizija prilagodbe hrvatske državne politike na klimatske promjene pokazuje kako ih se u vlasti poprilično olako shvaća.

Ekstremni toplinski valovi dodatno naglašavaju klimatske promjene | Borna Jaksic/Pixsell

 

Lakonsko shvaćanje problema odlično ilustrira pitanje nacionalnog centra za prilagodbu klimatskim promjenama. Prema informacijama iz revizije, mogućnosti za osnivanje takvog centra razmatrane su 2023. godine. Prvo se planirala izrada studije izvedivosti "koja nije provedena zbog nedostatka upute u kojem pravcu se ide s osnivanjem Centra". U kolovozu 2024. iz Ministarstva su poručili kako u suradnji s Državnim hidrometeorološkim zavodom (DHMZ) pripremaju osnivanje Centra. Mjesec dana kasnije odlučeno je kako Centar ipak neće biti u okviru DHMZ-a i kako će se s projektom uspostave započeti u 2025. godini.

Još je ilustrativniji slučaj Akcijskog plana prilagodbe na klimatske promjene. Trebao je sadržavati način provedbe mjera prilagodbe, nadležna tijela, rokove provedbe, jasne i mjerljive pokazatelje, financijska sredstva i izvore financiranja. Plan je trebao biti donesen do kraja lipnja 2021. Četiri godine kasnije, još ga nema. U odgovoru na revizorske primjedbe iz Ministarstva sada poručuju kako će ga Vladi uputiti na donošenje do kraja godine.

Slučaj švicarskog alpskog sela Blatten koje je upravo ovih dana nestalo pod otopljenim glečerom koji se stropoštao s obližnje planine samo je najsvježiji jasan primjer što donose klimatske promjene. Švicarske vlasti bile su spremne pa su stanovnici evakuirani prije katastrofe.

Sudeći po primjedbama državnih revizora domaća vlast će se na klimatske promjene prilagoditi taman kad one prođu. A nećemo niti znati da se to desilo jer – u još jednoj primjedbi – revizori ističu kako "nije uspostavljen sustav praćenja i evaluacije provedbe Strategije prilagodbe", pa "javnost i donositelji odluka nisu upoznati o napretku u provedbi i ostvarenju mjera i aktivnosti".

Drugim riječima, oni koji bi trebali pratiti provedbu prilagodbe klimatskim promjenama ne znaju kako ta prilagodba ide jer nisu osnovali sustav praćenja. Trećim riječima, vlasti nije briga.