Vrućina već sada godišnje odnosi stotine tisuća života, a najgore tek dolazi

Ekstremne vrućine postaju sve češće i intenzivnije zbog klimatskih promjena, stavljajući na kušnju granice ljudskog tijela. Svake godine zbog previsokih temperatura diljem svijeta umiru tisuće ljudi. Ako se ne uspije usporiti globalno zagrijavanje, europski gradovi bi do kraja stoljeća mogli zabilježiti više od 5,8 milijuna dodatnih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, pokazuje studija objavljena u časopisu Nature Medicine. To je otprilike dvostruko više od današnjeg broja stanovnika Rima.

Europa je i ove godine već osjetila opasne vrućine. Ljeto je počelo žestokim toplinskim valom koji je temperature u nekim dijelovima podigao iznad 40 °C. Slično je bilo i u SAD-u krajem lipnja, gdje su ekstremne vrućine dovele do upozorenja koja su u jednom trenutku obuhvatila područja u kojima živi više od 120 milijuna Amerikanaca.

U oba slučaja uzrok sparine bio je tzv. toplinska kupola - područje visokog atmosferskog tlaka koje se zadrži nad regijom i zarobi topli zrak ispod sebe.

Što ekstremne vrućine čini tako opasnima?

Toplinski stres nastaje kad se ljudsko tijelo više ne može riješiti viška topline. To može izazvati razne simptome poput vrtoglavice, mučnine i grčeva, a u najtežim slučajevima dovodi do toplinskog udara - po život opasnog stanja u kojem pregrijano tijelo može pretrpjeti oštećenja mozga, srca i bubrega.

Visoke temperature povećavaju rizik od dehidracije, što dodatno podiže opasnost od srčanog i moždanog udara. Vrućina također može pogoršati probleme s disanjem, osobito u područjima s većim onečišćenjem zraka. Najugroženiji su stariji ljudi i žene, koji su osjetljiviji na posljedice ekstremnih vrućina.

Bloomberg

Visoke temperature dodatno otežavaju radne uvjete jer fizički i mentalni napor povećava rizik od ozljeda na radu. U Japanu je, nakon višegodišnjeg rasta takvih incidenata, vlada uvela kazne za tvrtke koje tijekom toplinskih valova ne osiguraju odgovarajuću zaštitu za radnike.

Posebno opasna su gusto izgrađena urbana područja jer materijali poput betona i asfalta tijekom dana upijaju toplinu, a noću je polako otpuštaju, stvarajući takozvani efekt urbane toplinske kupole. Više noćne temperature, u vrijeme kada se tijelo inače pokušava oporaviti od vrućine, dodatno pridonose toplinskom stresu.

Teško je točno utvrditi koliko ljudi svake godine umre zbog ekstremnih temperatura. Službene brojke gotovo sigurno podcjenjuju stvaran broj, jer vrućina na različite načine utječe na tijelo i pogoršava postojeće bolesti. Kao uzrok smrti često se navode kronične bolesti poput srčanih tegoba ili dijabetesa, iako je upravo toplinski stres mogao biti ključni okidač.

Kako se mjeri ekstremna vrućina?

Meteorolozi sve češće koriste pokazatelje toplinskog stresa i neugode kako bi bolje razumjeli zdravstvene rizike visokih temperatura. Među njima su humidex, toplinski indeks i takozvana "mokra žarulja" (wet-bulb temperatura) - svi oni pokazuju kako vrućina stvarno djeluje na tijelo kada se uzme u obzir i vlaga u zraku.

Bloomberg

Vlaga otežava hlađenje tijela znojenjem jer zrak zasićen vodenom parom usporava isparavanje znoja.

Primjerice, temperatura zraka od 42 °C uz 40 posto vlage odgovara "mokra žarulja" vrijednosti od oko 30 °C. S druge strane, niža temperatura od 38 °C, ali uz 80 posto vlage, daje "mokra žarulja" vrijednost od oko 35 °C.

Ta razina od 35 °C smatra se gornjom granicom preživljavanja za ljude, dovoljnom da izazove toplinski udar čak i kod zdravih osoba koje imaju neograničeno vode i hlada. Takve vrijednosti već su zabilježene u nekim obalnim, suptropskim područjima.

No, vrućina može biti smrtonosna i pri nižim "mokra žarulja" temperaturama. Istraživanje objavljeno 2020. u časopisu Science pokazalo je da su područja pogođena toplinskim valovima u Europi 2003. i Rusiji 2010. godine, u kojima su stradale tisuće ljudi, imala vrijednosti koje nisu prelazile 28 °C.

Postoji i napredniji pokazatelj toplinskog stresa poznat kao wet bulb globe temperature (WBGT) ili globalna temperatura mokre žarulje. Ona, osim temperature i vlage, uzima u obzir i brzinu vjetra, kut pod kojim sunce pada i naoblaku. Ova mjera pomaže procijeniti kada je opasno raditi ili vježbati na otvorenom tijekom vrućih dana, osobito na izravnom suncu. Primjerice, teniski turnir Wimbledon ima pravilo koje dopušta desetominutne pauze kad WBGT dosegne ili prijeđe 30,1 °C.

Bloomberg

Gdje su ekstremne vrućine najveći problem?

Najviše topline i vlage tradicionalno se bilježi u južnoj Aziji i suptropskim područjima. U Indiji su, prema podacima tamošnje meteorološke službe, najviše dnevne temperature devet godina zaredom do 2024. prelazile 45 °C.

U nekim dijelovima zemlje zabilježene su "mokra žarulja" vrijednosti iznad 32 °C, a UN predviđa da će upravo Indija biti među prvim državama koje će prijeći granicu izdržljivosti ljudskog tijela od 35 °C.

Sve češće i područja s umjerenom klimom bilježe nevjerojatno vruće dane. Japan, Mađarska i Hrvatska bili su među državama koje su u srpnju 2024. imale najtopliji srpanj otkad postoje mjerenja.

U SAD-u su toplinski valovi postali znatno učestaliji, s prosječno dva godišnje u većim gradovima 1960-ih, njihov se broj utrostručio na šest godišnje u 2020-ima. Vrućina ondje uzrokuje više smrtnih slučajeva nego bilo koja druga vremenska nepogoda, uključujući poplave i uragane.

Kakav je ekonomski utjecaj ekstremnih vrućina?

Radnici su manje produktivni tijekom velikih vrućina, što može usporiti gospodarski rast. Prema izvješću Međunarodne organizacije rada, osoba koja radi umjerenim intenzitetom gubi polovicu radnog kapaciteta kada globalna temperatura mokre žarulje (WBGT) dosegne 33 do 34 °C. Organizacija procjenjuje da bi toplinski stres do 2030. mogao globalno gospodarstvo stajati 2,4 bilijuna dolara godišnjeg BDP-a.

Više temperature povećavaju potrošnju električne energije za hlađenje, što dodatno opterećuje elektroenergetske mreže i povećava rizik od nestanka struje. Visoke temperature mogu uzrokovati i fizička oštećenja mreže, od topljenja kabela do istezanja nadzemnih vodova, a na udaru su i drugi dijelovi ključne infrastrukture poput željezničkih pruga koje se mogu iskriviti uslijed zagrijavanja.

Bloomberg

Vrućina pogoršava i sušu, što može ograničiti proizvodnju struje iscrpljivanjem akumulacija za hidroelektrane te smanjiti količinu vode potrebne za hlađenje nuklearnih reaktora.

Suša može ugroziti i prijevoz robe ključnim plovnim putovima poput Panamskog kanala i rijeke Rajne, a smanjuje i poljoprivredne prinose, što poskupljuje hranu. Kakao, kava i maslinovo ulje samo su neki od proizvoda čije su cijene naglo porasle zbog paklenih vrućina koje su uništile urode.

Kako su ekstremne vrućine povezane s klimatskim promjenama?

Globalno zatopljenje čini toplinske valove sve žešćima, osobito u tropskim krajevima. Studija objavljena u svibnju zaključila je da je svaka zemlja u protekloj godini imala više dana s ekstremnim vrućinama zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Prema istraživanju organizacija World Weather Attribution iz Londona, Climate Central iz SAD-a i Klimatskog centra Crvenog križa, gotovo polovica svjetskog stanovništva doživjela je najmanje 30 dodatnih dana ekstremne vrućine zbog klimatskih promjena. Barbados, Haiti i niz karipskih i pacifičkih otoka zabilježili su više od 100 takvih dodatnih vrelih dana.

Te paklene vrućine odraz su činjenice da je Zemlja 2024. proživjela najtopliju godinu otkad postoje mjerenja - rekord koji bi vrlo brzo mogao biti srušen. Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije Ujedinjenih naroda, postoji 80-postotna vjerojatnost da će barem jedna od sljedećih pet godina biti toplija od 2024. godine.