Ovo su poslovi za koje stranci mogu dobiti radnu dozvolu. Stvarnost je drugačija.

Od sezonskih radnika do taksista i dostavljača hrane, ne treba biti veliki stručnjak za zaključiti da strani radnici u Hrvatskoj popunjavaju rupe u brojnim djelatnostima. S obzirom na to da domaćih radnika nema dovoljno, a stranci se nerijetko plaćaju osjetno manje, poslodavci su se uvelike okrenuli opciji stranih radnika, no znači li to da ih mogu zaposliti koliko žele i u svim djelatnostima?

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) u prvim četirima mjesecima ove godine izdano je 68,2 tisuće dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj. Najviše ih je zaposleno u turizmu i ugostiteljstvu te u graditeljstvu. Takvi podaci ne čude previše, posebno kada se u obzir uzme to da stranci popunjavaju brojne rupe za vrijeme sezone na obali. No iako se uglavnom priča da stranci u Hrvatskoj rade poslove koje nema tko drugi, provjerili smo koja su zanimanja u Hrvatskoj zaista deficitarna.

Deficitarna zanimanja u Hrvatskoj

Prije nekoliko godina promijenjena su pravila zapošljavanja stranih radnika, pa sada poslodavci prije no što zaposle stranca moraju provjeriti postoji li osoba na domaćem tržištu koja može raditi taj posao. Riječ je o testu tržišta rada, koji je 2021. godine uveden u Zakon o strancima.

On je zamijenio kvotni sustav kojim su se donosile godišnje kvote koje su određivale koliko se stranih radnika može zaposliti. Provođenje testa tržišta, pojednostavljeno, znači da Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) prije zapošljavanja stranog radnika mora provjeriti postoji li mogućnost zapošljavanja neke osobe s domaćeg tržišta. Tek kada iz svoje evidencije nezaposlenih potvrde da ne mogu uputiti radnike s traženim vještinama, HZZ daje dozvolu poslodavcima da mogu zaposliti osobu iz trećih zemalja.

Prema informacijama na stranicama MUP-a, u toj se kategoriji nalazi 41 zanimanje. Njima nije potreban test tržišta rada, već poslodavac odmah može poslati zahtjev za dozvolu.

Na popisu deficitarnih zanimanjima nalaze se ona poput zidara, tesara, fasadera, vodoinstalatera, elektroinstalatera, limara, bravara, autolimara, pekara, mesara, slastičara, kuhara... Zanimljivo je da se među tim zanimanjima nalaze i programeri.

Kao što bi očekivali, u obalnim županijama najdeficitarnija su zanimanja poput sobara, kuhara, čistača, konobara, kuhara. Istovremeno se u županijama poput Vukovarsko-srijemske, Međimurske, Sisačko-moslavačke, Krapinsko-zagorske ili Varaždinske županije traže šivači tekstilnih i odjevnih predmeta.

Ipak, zanimljivo je da se na popisu deficitarnih zanimanja ne nalaze primjerice ni taksisti ni dostavljači, a upravo kompanije u tim djelatnostima često zapošljavaju strance, točnije agregatori preko kojih rade na Uberu, Boltu i sličnim platformama.

Sve to bi, u teoriji, trebalo spriječiti to da strani radnici uzimaju poslove domaćim ljudima koji nisu zaposleni te da sve djelatnosti mogu koristiti svoj puni potencijal, nevezano za nedostatak kadra na domaćem tržištu. No ostaje pitanje jesu li ta zanimanja deficitarna jer zaista nema radnika na domaćem tržištu ili nema onih koji bi htjeli raditi za plaće koje nude domaći poslodavci.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar