Iznenađujući podaci - Velika većina dostavljača i taksista u Hrvatskoj su domaći radnici

U Hrvatskoj je lani bilo angažirano skoro 22 tisuće tzv. platformskih radnika, a možda će vas iznenaditi podatak da veliku većinu njih, skoro 17 tisuća, čine hrvatski državljani. Ono što vas neće iznenaditi je da su se uglavnom bavili taksiranjem i dostavom te da ih većina ima ugovore s agregatorima i to na određeno vrijeme.

Tih agregatora ima čak 2.336, iako samih registriranih digitalnih platformi imamo tek četiri (Bolt, Wolt, Uber i Glovo). Zanimljivo je da je i ugovora o radu više nego radnika, a evo što još kaže detaljno izvješće Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike o platformskom radu u Hrvatskoj za 2025. godinu.

Prema podacima sustava Jedinstvena elektronička evidencija rada (JEER) u 2025. godini, ukupno je 21.704 osobe tijekom cijele godine ili u nekom razdoblju radilo putem digitalnih radnih platformi. Od ukupnog broja osoba koje obavljaju rad putem digitalne radne platforme, najveći broj čine hrvatski državljani, odnosno njih 16.925, dok je broj stranih državljana bio 4.727, većinom iz Indija i Nepala.

Među ostalim državama prema broju osoba ističu se Bangladeš, Egipat, Uzbekistan, Ukrajina, Bosna i Hercegovina, Srbija, Filipini i Turska.

Očekivano, većina osoba koje obavljaju rad putem digitalnih radnih platformi čine muškarci i to njih 20.371, dok je broj žena znatno manji (1.279). Prevladavaju mlađe dobne skupine pa je tako najviše radnika od 25 do 29 godina, te od 30 do 34 godine.

Od ukupnog broja agregatora (spomenutih 2.336), njih 879 čine obrtnici, a 1.457 su pravne osobe, odnosno trgovačka društva.

"Iako ovi podaci ukazuju na velik broj agregatora, ovdje je potrebno napomenuti kako značajan dio njih često zapošljava isključivo članove vlastite obitelji koji povremeno ili privremeno uz njih rade putem digitalne radne platforme", napominje se u izvješću ministarstva.

Navode i detaljne brojke o vrsti ugovora o radu koji se sklapaju s agregatorima, odnosno platformama.

"Najveći broj osoba radio je putem ugovora o radu, od kojih je većina tih ugovora, odnosno njih 26.913, sklopljena s agregatorima. S druge strane, ugovor o radu izravno s platformom sklopilo je 227 osoba. Od ukupnog broja od 4.636 obrta, njih 4.443 poslove je obavljalo na temelju ugovornog odnosa sklopljenog izravno s platformom, dok je 193 obrta poslove obavljalo putem agregatora", stoji u izvješću.

Napominju i kako je ukupno 16.379 radnika radilo putem "klasičnog ugovora o radu", uključujući dodatni rad. Među njima, ugovore o radu na neodređeno sklopilo je 7.835 radnika, dok je veći broj, 10.890 radnika radio na određeno vrijeme. Kada se promatra obujam radnog vremena, 5.348 radnika radilo je na puno radno vrijeme, dok je 12.296 radnika radilo na nepuno radno vrijeme.

Broj radnika koji su sklopili ugovor o radu s ugovorenim radom po pozivu poslodavca iznosi 1191. Od toga je 840 radnika sklopilo ugovore o radu na neodređeno vrijeme, dok je broj radnika koji su sklopili ugovore na određeno vrijeme 362.

"S obzirom na to da pojedini radnici mogu imati više ugovora s različitim poslodavcima ukupan broj 'klasičnih' ugovornih odnosa veći je od broja radnika te iznosi 28.516, dok broj ugovornih odnosa sklopljenih s radom po pozivu poslodavca iznosi 1.977. Ugovore o dodatnom radu sklopilo je 3.807 radnika, a ukupno je sklopljeno 8.812 ugovornih odnosa za dodatni rad", ističu iz ministarstva.

Kao što smo uvodno spomenuli, radnici su putem digitalnih radnih platformi obavljali dvije vrste poslova, a to su vožnja (taksi prijevoz) i dostava. Taksiranje je dominantniji oblik rada i čini 65 posto svih obavljenih poslova evidentiranih u sustavu JEER, dok je dostava bila zastupljena s 35 posto.

Radnici su preko digitalnih platformi u prosjeku radili četiri sata i 16 minuta dnevno, 21 sat i 39 minuta tjedno, odnosno približno 80 sati mjesečno.

Što se geografske raspodjele tiče, najveći broj pojedinačno obavljenih poslova zabilježen je u Gradu Zagrebu te Splitsko-dalmatinskoj županiji, a najmanji u Krapinsko-zagorskoj županiji i Virovitičko-podravskoj županiji.