Može li Hrvatska zaista vratiti svoje iseljenike?

Nakon godina života izvan Hrvatske, 27-godišnja Nikolina Ivanko nedavno je odlučila da je vrijeme za povratak u rodnu Slavoniju. Jedna je od mnogih koji su Hrvatsku napustili s roditeljima zbog loših ekonomskih prilika, a sada, kada se nakon deset godina odlučila vratiti u Hrvatsku, mnogi bi voljeli kada bi bila tek jedna od onih koji su pokrenuli val povratka hrvatskih iseljenika. No je li to zaista realno? 

Val iseljavanja koji je zahvatio Hrvatsku posljednjih 15-ak godina ostavio dubok trag. Dok su brojni ljudi otišli u potrazi za boljim prilikama, višim plaćama i stabilnijim životom, Hrvatska je ostala s katastrofalnim demografskim trendovima i tržištem rada kojem nedostaje kvalitetna radna snaga. 

Nove djece ima sve manje, umirovljenika sve više, a onih koji napuštaju Hrvatsku i dalje ima previše. Nisu utješni ni podaci zadnjeg popisa stanovništva prema kojem je Hrvatsku napustilo više od 400 tisuća stanovnika i prema kojem Hrvatska ima najmanje stanovnika od razdoblja nakon kraja Drugog svjetskog rata. 

Zbog svega toga ne čudi optimizam koji izazivaju primjeri poput naše sugovornice, ali ni to da Vlada pokušava pronaći način kako da potakne značajniji povratak hrvatskih iseljenika. Kako bi to postigli, prije dvije godine uveli su mjeru "Biram Hrvatsku", no koliko je ona za sada uspješna?

Depositphotos

Promjena migracijskog salda

O tome da stvari idu na bolje priča se posljednje tri godine kada se, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), bilježi promjena migracijskog salda iz negativnog u pozitivni predznak. Nakon godina negativnih brojki, u 2022. godini u Hrvatsku se prvi puta uselilo više ljudi, no što je iz nje otišlo - njih 11,7 tisuća više. Godinu kasnije uselilo je 30,2 tisuću osoba više no što je iselilo, dok je prošle godine bilo 31,4 tisuću useljenih više nego iseljenih.

Ipak, ne smijemo se zavaravati da su za ove brojke zaslužni takozvani povratnici. Uglavnom se radi o stranim radnicima, a ne o cijelim obiteljima i velikom povratku Hrvata koji su iselili prethodnih godina. Hrvatski državljani još uvijek više iseljavaju iz Hrvatske s obzirom na to da je doseljenih Hrvata prošle godine bilo nešto više od 13 tisuća, dok ih je iselilo više od 20 tisuća.

Oni koji su se odlučili vratiti

No razlozi za optimizam svejedno postoje. Primjerice, dok je 2015. iz Hrvatske u Njemačku odselilo 12.325 hrvatskih državljana, a iz nje doselilo 1.312 hrvatskih državljana, prošle godine je u Njemačku odselilo 8.167 hrvatskih državljana, a iz nje uselilo 6.336 hrvatskih državljana. Pa iako je broj iseljenih i dalje veći, razlika se s godinama smanjuje, odnosno manje je onih koji iz Hrvatske odlaze u Njemačku. 

Upravo se iz Njemačke vratila naša sugovornica. "Otišla sam 2015. godine, nakon završetka drugog razreda srednje škole. Roditelji su tada ostali bez posla u Hrvatskoj i odlučili su otići u Njemačku kako bi pronašli zaposlenje i sigurnost za obitelj. Nas troje djece poveli su sa sobom, pa sam tako i ja nastavila školovanje u Njemačkoj", ističe za Bloomberg Adriju.

Tih godina Hrvatsku je općenito obilježavao val iseljavanja - osobito mladih obitelji i kvalificiranih radnika. Njemačka, Irska i Austrija nudile su veće plaće i stabilnije radne uvjete, a obećanje sigurnijeg života bilo je dovoljno da mnogi krenu istim putem kao Nikolinina obitelj. 

Iako je u Njemačku otišla još kao školarka, Ivanko je Njemačkoj započela svoje profesionalno iskustvo koje je, kako kaže, bilo je pozitivno. "Plaće su veće, radni uvjeti uređeniji i radno okruženje je organiziranije nego u Hrvatskoj". 

No život nije samo posao pa ističe da su ljudi su ondje drukčiji, kao i sama kultura života pa je i odluku o povratku donijela nakon što je shvatila da, unatoč sigurnijem poslu i financijskoj stabilnosti, u Njemačkoj nije u potpunosti sretna i ispunjena.

"Nedostajao mi je društveni život, bliskost i način života kakav imamo ovdje. Nakon deset godina odlučila sam da je vrijeme da se vratim", navodi. Trenutačno se nalazi u prijelaznom razdoblju. Polako se vraća u Hrvatsku i seli u obiteljsku kuću u Slavoniji, no ne skriva da se odmah po povratku susrela s problemom koji muči brojne mlade, a to je pitanje pronalaska posla. 

"U potrazi sam za poslom, no to nije nimalo lako. Iako ima otvorenih natječaja, poslodavci rijetko odgovaraju na prijave, često nema nikakve povratne informacije, što cijeli proces čini prilično teškim", navodi Nikolina. 

"Biram Hrvatsku"

Inače, sa svojih 27 godina naša sugovornica spada u idealnu dobnu skupinu koju se stimulira za povratak. Iako su se brojni iseljenici do sada u Hrvatsku vraćali u mirovini, novi cilj je vratiti one koji će pogoniti tržište rada. 

A kako bi što više osoba potaknuli na povratak u Hrvatsku, Ministarstvo demografije i useljeništva je prije dvije godine uvelo mjeru "Biram Hrvatsku" koju provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje.

"Uz otvaranje novih poslovnih subjekata od strane povratnika iz navedenih država koji su stekli relevantno radno iskustvo, mjera Biram Hrvatsku ima i izravne demografske učinke u smislu poticanja povratka i useljavanja hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u svrhu pristupu tržištu rada i njihove brže i učinkovitije integracije u gospodarski i društveni život Republike Hrvatske", stoji na stranicama Ministarstva. Također, istom mjerom povratnici u Hrvatsku mogu ostvariti poticaj od maksimalnih 27.000 eura.

Cilj mjere je potaknuti povratak i useljavanje iz hrvatskog iseljeništva. Konkretno, iz Ministarstva za Bloomberg Adriju navode da su glavna dva cilja: omogućiti osobama koji su stekli znanja i vještine u inozemstvu dodatni poticaj da se vrate u Hrvatsku te se potiče razvoj gospodarski slabije razvijenih područja.

Prema informacijama koje su iz Ministarstva podijelili s nama, do sada je odobreno 1.178 zahtjeva, a najviše povratnika stiglo je upravo iz Njemačke – njih 709.

Kada su u pitanju djelatnosti kojima se bave, najviše ih pokreće obrtničke djelatnosti. Također, najviše ih dolazi u Zagreb i ima između 30 i 49 godina. 

No ove brojke realno za sada nisu dovoljno značajne da bismo mogli reći da je ova mjera za sada pokazala značaj učinak, a pitanje je koliko je realno da će napravi značajnu razliku u budućnosti. Tim više što iskustva povratnika otkrivaju da informacije o mjeri nisu uvijek lako dostupne. "Čula sam za mjere, ali ih do sada nisam koristila. Iskreno, nemam dovoljno informacija o njima, tako da nisam ni znala na koji način ih mogu primijeniti na svoju situaciju", kaže Ivanko.

Osim toga, puno je i tome zašto se netko uopće odluči vratiti u Hrvatsku. Motivacija povratnika vrlo je raznolika, a teško je zamislivo da se ona nalazi u novčanoj pomoći države s obzirom na to da je svota koju povratnici mogu dobiti više spada u kategoriju onog što "dobro dođe", više no što nekome realno može osigurati novi start. 

Širi problem 

No ono što je sigurno, pitanje povratnika i općenito demografije daleko je veće od samog domoljublja. Loša demografska slika ne donosi nam puno dobroga, a to je problem koji s kojim se bori cijela Europa.

Igor Soban/Pixsell

Da situacija nije bezazlena već neko vrijeme naglašavaju stručnjaci koji upozoravaju da demografska kriza prijeti usporavanjem gospodarskog rasta u cijeloj Europskoj uniji. Zbog loše demografske slike po šavovima pucaju i mirovinski sustavi, a radni vijek se sve više produljuje. Matematika je jasna: manje stanovnika i manje rođenih u konačnici znači i manje zaposlenika koji dižu produktivnost, ali i financiraju mirovine. 

Upravo zato bi povratnici mogli biti važan faktor demografske slike Hrvatske. Jer osim što donose iskustvo iz inozemstva i doprinose tržištu rada, nada je da bi općenito mogli popraviti demografsku sliku Hrvatske - ne samo trenutačno, već i onu u budućnosti.