Dok EU otvara put geotermalnom razvoju, Hrvatska se spotiče o vlastite prepreke

Dok neke europske zemlje ubrzano koriste geotermalnu energiju za jačanje energetske sigurnosti i smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, Hrvatska, unatoč jednom od najvećih potencijala u Europi, još uvijek ne koristi priliku. Struka upozorava kako bi postojeći cilj od 68 MW do 2030. mogao rezultirati zaostajanjem Hrvatske i gubitkom milijuna eura ulaganja.

Europsko vijeće poslalo je jasnu poruku da geotermalna energija ima potencijal postati ključni stup energetske tranzicije u Europskoj uniji. Na sastanku ministara energetike, održanom pod mađarskim predsjedanjem Vijeća EU, usvojeni su konkretni zaključci kojima se predlaže ubrzanje razvoja ove tehnologije.

Fokus je stavljen na brže postupke izdavanja dozvola, prenamjenu fosilnih postrojenja, osiguranje financijskih instrumenata te osnivanje Europskog geotermalnog saveza kako bi se otklonile prepreke i potaknula ulaganja.

Međunarodna energetska agencija (IEA) dodatno je podcrtala važnost geotermalne energije u svom prvom sveobuhvatnom izvještaju. Prema procjenama IEA-a, geotermalna energija bi do 2050. godine mogla zadovoljiti 15 posto rasta globalne potražnje za električnom energijom. Trenutačno geotermalna energija čini svega jedan posto globalne potražnje.

Za razliku od varijabilnih izvora poput vjetra i sunca, geotermalne elektrane nude stabilnu proizvodnju električne i toplinske energije, 24 sata dnevno, 365 dana u godini. To znači da ne postoji rizik od prekida u opskrbi, što je u vremenima energetske nesigurnosti ključna prednost. Europa je to prepoznala i stvorila preduvjete za brži razvoj, dok Hrvatska, unatoč golemom potencijalu, još uvijek oklijeva poduzeti konkretne korake.

Geotermalne elektrane nude stabilnu proizvodnju električne i toplinske energije, 24 sata dnevno, 365 dana u godini | Depositphotos

Hrvatski potencijal koji se ignorira

Hrvatska ima sve preduvjete da postane regionalni lider u geotermalnoj energiji. Panonski bazen, jedno od najbogatijih geotermalnih područja u Europi, ima geotermalni gradijent koji je 60 posto iznad europskog prosjeka. Drugim riječima, geotermalni potencijal Hrvatske predstavlja ogromnu priliku koja čeka na konkretne korake kako bi se pretvorila u stvarne energetske i gospodarske koristi. No, unatoč tom golemom prirodnom bogatstvu, prijedlog hrvatskog Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana (HR NECP) predviđa skromnih 68 MW kapaciteta do 2030. godine. Struka tvrdi da realan cilj mora iznositi 193 MW, jer je Hrvatska već sada spremna za realizaciju toliko projekata.

Radi se o konkretnim istražnim prostorima, ishođenim dozvolama i projektima poput Velike Ciglene, prve operativne geotermalne elektrane od 10 MW, te budućih elektrana Velika 1 i AAT Geothermae Draškovec.

Prema podacima Agencije za ugljikovodike, Hrvatska ima sedam eksploatacijskih polja i 28 istražnih prostora s procijenjenim potencijalom od 600.000 MWh električne energije godišnje. Uz ulaganja od oko 400 milijuna eura, ovi projekti mogli bi osigurati energetsku stabilnost, privući investitore i otvoriti nova radna mjesta. Umjesto toga, prijedlogom od 68 MW Ministarstvo gospodarstva šalje signal stagnacije i obeshrabruje investitore, što su tijekom e-savjetovanja istaknuli predstavnici industrije i stručnjaci iz Radne skupine za geotermalnu energiju pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), naglašavajući da su u hrvatski energetski sektor već uloženi milijuni eura.

"Cilj od 68 MW je apsolutno nerealan i nema utemeljenje u stvarnim mogućnostima Hrvatske. Zanemaruje postojeće projekte i istražne prostore te šalje pogrešnu poruku investitorima", rekli su iz Radne skupine. Upozoravaju da bi ovakvi propusti mogli dugoročno ugroziti energetski razvoj zemlje i dovesti Hrvatsku u nepovoljan položaj u ključnom trenutku energetske tranzicije.

Ključni potezi za energetski napredak

Da bi Hrvatska iskoristila svoj puni geotermalni potencijal, potrebno je poduzeti nekoliko hitnih koraka. Prvi je povećanje cilja na 193 MW do 2030. godine, kako bi se u obzir uzeli postojeći projekti i istražni prostori. Nadalje, nužno je ubrzati administrativne procedure za izdavanje dozvola, jer investitori nemaju vremena za birokratske zavrzlame dok druge zemlje napreduju, smatraju stručnjaci. Također naglašavaju da Vlada mora osigurati poticajne financijske instrumente poput premijskih cijena, dugoročnih ugovora i subvencija za bušenje i izgradnju infrastrukture.

Konačno, ključno je potaknuti suradnju između države, privatnog sektora i lokalnih zajednica kako bi se geotermalna energija koristila i za grijanje gradova i industrije.

Predstavnici Radne skupine ističu kako geotermalna energija nije samo energetsko rješenje, već prilika za gospodarski rast, stvaranje radnih mjesta i jačanje lokalnih zajednica. Naglašavaju da Hrvatska ima potencijal postati europski lider, no za to su potrebni ambiciozniji ciljevi i politička volja. Prema njihovim riječima, Europa je pokazala smjer, a sada je na Hrvatskoj da ga slijedi kako bi ostvarila konkretne koristi.