Domaća tvornica dokazuje da se tekstil u Hrvatskoj može raditi vrhunski - i to za globalnu scenu

Zagorske salvete na stolovima restorana Gordona Ramseyja? Ne, nije klikbejt, nego najjednostavniji način da se dočara uspjeh tvornice iz Velikog Trgovišća. Tvornica tekstila Trgovišće (TTT) kompanija je sa stoljetnim iskustvom i pravi dokaz da se u tekstilnoj industriji danas može poslovati ne samo uspješno, nego i održivo.

Udaljena je niti sat vremena od Zagreba i nalazi se tik uz magistralu, mnogima znanu pod nazivom "stara zagorska". S godinama je kreirala impresivnu industrijsku priču zaslužnu za proizvode koji putuju po cijelom svijetu - iz svojih pogona izbacuju posteljine, salvete i stolnjake s kojim su osvojili klijente od Las Vegasa do Dubaija.

Danas ih neki prepoznaju i po njihovom brendu Merla s kojim polako osvajaju i maloprodajno tržište jer, kako nam kažu, kvalitetnih proizvoda nedostaje.

Tvornica ima dugu povijest, a prošle je godine proslavila veliki stoti rođendan. Osnovana je kao jedna od tvornica bečkog industrijalca Felixa Pollacka von Parnegga, a zatim je 60-ih godina iz nje osnovan Tekstilni kombinat Zagreb, priča nam izvršni direktor Tvornice tekstila Trgovišće Mario Popić. Kombinat je bio smješten na zagrebačkom Črnomercu, a podsjetnik na taj pogon je poznata zgrada Laube, koja je tada bila tek dio velikog proizvodnog kompleksa.

Duga povijest i poznati klijenti

Današnje ime i izgled tvornica je dobila 2008. godine kada se proizvodnja iz Zagreba preselili u manji, ali novi i moderan pogon u Velikom Trgovišću. Time je tvornica započela novo poglavlje svog poslovanja, iako su neke stvari u poslovanju ostale iste. 

Mario Popić | Merla, TTT

"S obzirom na to da je kompaniju osnovao Austrijanac, ona je od svojih početaka bila izuzetno izvozno orijentirana i takva je ostala do danas. To je ono što nam je omogućilo da poslujemo 100 godina", objašnjava Popić za Bloomberg Adriju.

Od tada su fokusirani na proizvodnju dvije vrste tkanine – stolne i posteljne – koje izvoze doslovno po cijelom svijetu. Izvoz čini 70 posto njihovog poslovanja, a najveće tržište im je ono u Velikoj Britaniji. Tu je zatim i domaće tržište, pa tržište Europske unije, a po novom sve veći značaj ima i američko, odnosno Las Vegas u kojem su ostvarili suradnju i s Caesars Palaceom.

Puno je velikih imena koja se spominju među klijentima zagorske tvornice - od Hell's Kitchena Gordona Ramseyja, Ritz hotela u Londonu do bečkog Hotela Sacher. U Hrvatskoj najviše rade sa samostalnim obiteljskim hotelima koji, kako kaže Popić, najbolje znaju cijeniti dugotrajnost i kvalitetu njihovog proizvoda.

"Osim toga, nema restorana s Micheline zvjezdicom koji nema našu robu. To je gotovo kao neko pravilo", u šali priča Popić.

Među dugogodišnjim klijentima Tvornice tekstila Trgovišće je i Hell's Kitchen Gordona Ramseyja | Bloomberg Adria

Proces kojim nastaju njihovi proizvodi teško riječima dočarati, no možda je najjednostavnije opisati kao precizno spajanje niti u tkaninu predivnog dizajna koju kasnije gledamo na stolovima brojnih restorana. 

U tvornici, po kojoj smo imali prilike proći, odvija se cijela proizvodnja - od tkanja do dizajna. Niti pamuka, koji se nabavlja od provjerenih dobavljača u Aziji, u proizvodnom pogonu prostiru se skroz od poda do stropa. Ovdje se pamuk od pređe pretvara u najfiniji damast.

Tvornica je fokusirana na proizvodnju dvije vrste tkanine – stolne i posteljne | Bloomberg Adria

U Velikom Trgovišću ne odrađuju se samo dvije stvari: bojanje pamuka i završna obrada. Ta dva procesa su, kako kažu, povjerili onima koji su najbolji na svijetu za to - partnerima u Italiji, u Milanu.

Kat iznad proizvodnje nalazi se šnajderaj ili konfekcija, odnosno dio za koji bismo mogli reći je ono što biste očekivali vidjeti u takvoj kompaniji te soba u kojoj nastaje grafička čarolija koju vidimo na salvetama, stolnjacima i posteljinama. Uzorke dizajniraju sami ili po želji naručitelja.

Za cijeli proces izrade nekog proizvoda potrebno im je otprilike šest tjedana, ali u njemu stvaraju ono što se ne može vidjeti nigdje drugdje, ističe Popić.

Pamuk koji TTT nabavlja od provjerenih dobavljača u Aziji pretvara se od pređe u najfiniji damast | Bloomberg Adria

Kako je nastala Merla? 

Iako veleprodajni dio i dalje čini najveći dio poslovanja tvornice, prije nekoliko godina je unutar TTT nastao i maloprodajni brend Merla. Točnije, nastao je 2021. godine tijekom pandemijske krize.

"U pandemijskom razdoblju smo imali više prostora sagledati što se događa na maloprodajnom tržištu. Ljudi su provodili više vremena kod kuće i počeli pridavati veću pažnju uređenju vlastitog doma i kvaliteti svakodnevnog života. Budući da nije bilo putovanja i boravaka u hotelima, često su nas počeli kontaktirati s pitanjem mogu li naše posteljine kupiti i za dom. To nas je potaknulo da razvijemo maloprodajni brend kako bismo svima omogućili da i kod kuće spavaju kao u hotelu s pet zvjezdica", priča nam Popić. 

Ipak, ovo nije bio jedini razlog. Važnu ulogu je imala i činjenica da se na tržištu danas teško mogu pronaći zaista kvalitetne stvari.

"Situacija je takva da ili možete kupiti nešto iznimno jeftino, što onda ne vrijedi čak ni tih novaca, ili možete kupiti nešto sa stranog tržišta što je izuzetno skupo. Mi smo u tome prepoznali prazan prostor i odlučili kreirati nešto kvalitetno, ali i dalje po prihvatljivoj cijeni u odnosu na kvalitetu", objašnjava i dodaje da je benefit u svemu bila činjenica da su već imali znanje kako napraviti proizvode i to za puno zahtjevnije kupce poput hotela koji posteljine moraju prati svaki dan i kod kojih je dugotrajnost kvalitete bitan faktor.

U tvornici u Zagorju odvija se cijela proizvodnja - od tkanja do dizajna | Pixell

Merla danas čini više od deset posto prihoda kompanije, a plan im je da taj postotak nastavi rasti. No iako im je cilj podići prisutnost Merle, Popić naglašava da oni nisu i ne žele biti masovni brend.

"Imamo jednu trgovinu u Zagrebu u Teslinoj ulici, staru tvorničku trgovinu u Ilici, te smo nedavno otvorili pop-up u Splitu. Znači, imamo u Hrvatskoj dvije i pol trgovine. Ono što je sigurno, nije nam cilj poticati masovnu kupovinu u stilu 'jedan plus jedan gratis', nismo to i nikada nećemo biti", kaže i dodaje da su oni brend za manji broj kupaca koji znaju cijeniti kvalitetu i koji znaju da je bolje imati jednu kvalitetnu posteljinu nego njih deset nekvalitetnih.

Ipak, Popić ne skriva planove za daljnje širenje Merle. Nakon uspješnih kolekcija koje su osmislili sa Sašom Šekoranjom, Merla će se nastaviti koncentrirati na suradnje s poznatim dizajnerima te širiti proizvode - umjereno i na ono što za njih ima smisla kao što su, primjerice, nedavno napravili shopper torbe s domaćim brandom A'Marie.

Osim toga, već bi iduće godine Merline trgovine mogle otvoriti vrata u nekim europskim gradovima.

"U ovih nekoliko godina smo puno naučili i pripremili se za izlazak na europska tržišta. Ona su zbog logistike trenutno u fokusu, iako razgovaramo i o SAD-u. Najvjerojatniji prvi koraci će biti Slovenija i Austrija ili Njemačka", ističe Popić.

Merla će se u budućnosti nastaviti koncentrirati na suradnje s poznatim dizajnerima te širiti proizvode | Bloomberg Adria

Održivost u fokusu 

U svemu održivost ostaje važan dio ove kompanije. To je posebno zanimljivo s obzirom na to da je upravo tekstilna industrija jedan od najvećih zagađivača okoliša, no Popić nam priča da su dvije komponente ono što ih razlikuje u tom smislu.

"Kad maknemo marketinški greenwashing, koji mi ne radimo jer nemamo potrebu, samo dvije stvari donose održivost. To je da se proizvodi na čist i uredan način i da to što se proizvede traje. Sve drugo je samo priča. Mi imamo najčišću moguću tvornica u kojoj nema jednog opasnog materijala i proizvodimo nešto što traje godinama", objašnjava Popić te dodaje i da veliki dio energije osiguravaju iz solara koje su postavili prošle godine.

Uz to, važnu ulogu ima i to što koriste točnu namjensku širinu i ne stvaraju otpad jer se sve koristi za daljnju proizvodnju. No sve to njihove proizvode čini skupljima u odnosu na mnoge koji se nalaze u velikim trgovinama. Zbog toga se prirodno nameće pitanje kako nekome objasniti da je bolje kupiti skuplje?

 

 

"To je jednostavno proces sazrijevanja. I ja sam nekad kupovao gomilu stvari koje sam onda bacao. No to se u nekom trenutku promijenilo i morat će se općenito promijeniti. Postalo nam je normalno da u Africi stoji gomila tekstila na plaži jer je nama nešto bilo jeftino. To nije normalno i to razmišljanje će se promijeniti na lijep ili na ružan način. Devedeset posto nas ima previše svega, no svi u nekom trenutku to shvatimo. I mi smo tu spremni dočekati sve koji shvate", objašnjava Popić.

No skuplji, odnosno premium proizvodi istovremeno su i važna prednost ove kompanije što pokazuje činjenica da TTT posluje uspješno u industriji koja je u Hrvatskoj već desetljećima u nezavidnoj poziciji. Recept su pronašli u niši i ne pokušavaju se boriti s konkurentima iz Kine ili Pakistana koji mogu proizvoditi osjetno više i brže.

"U Hrvatskoj i općenito u Europi je premium proizvod najniža razina koju ima smisla raditi. Jeftinije ili manje kvalitetno nema smisla raditi i natjecat se s konkurentima iz Kine ili Pakistana tko će biti jeftiniji i više proizvoditi", objašnjava Popić.

Osim toga, postoje još dva faktora koja su im omogućila da se suprotstave negativnom trendu industrije u kojoj posluju.

"Onaj dio koji mi radimo drugačije je to da imamo svoj vlastiti primarni pogon, znači kontroliramo apsolutno sve od početka do kraja, što drugi nemaju. Osim toga, nama je konkurencija cijeli svijet i iako je to najzahtjevniji dio, to znači da ako naš proizvod ne uzima neki hotelski lanac u Hrvatskoj, to nama nije kraj svijeta. Odemo u Austriju ili u Las Vegas", navodi Popić. 

Radna snaga jedan je od najvećih izazova s kojim se kompanija susreće, iako za sada još nisu bili primorani zapošljavati strane radnike | Bloomberg Adria

Od izazova do budućnosti

Na pitanje što im je najveći izazov danas Popić odgovara: "Sve je izazov". No dodaje da nema ništa od kukanja jer je problema uvijek bilo i uvijek su pronašli način da ih riješe.

"Svake godine se dogodi neki veliki poremećaj, ali to riješimo i više se nikad na to ne vraćamo. Trenutno će najveći problem sigurno biti američke carine, ali sve smo preživjeli pa ćemo i to", kaže Popić.

Da se uspješno nose sa izazovima dokazuju i brojke. TTT posljednjih nekoliko godina bilježi rast poslovanja, a 2023. godine su imali rekordnu godinu u kojoj su zabilježili prihode od 6,1 milijuna eura te dobit od 572,5 tisuće eura. Od 2025. očekuju da će biti uspješna godina, ali ne i rekordna.

Ipak, Popić ne skriva ni da je pitanje radne snage jedan od najvećih izazova s kojim se susreću. Broj zaposlenih im uglavnom varira između 85 i 100, no kako kaže Popić, nove radnike uvijek traže i to u nadi da će u tvornici ostati što duže moguće.

"Radna snaga je trenutno svugdje u svijetu veliki problem. Tako je i u Hrvatskoj i u Europi i ne vidi se neko rješenje koje bi bilo brzo i dobro za sve", kaže.  

Kompanija je recept za uspjeh pronašla u niši i ne pokušavaju se boriti s konkurentima iz Kine ili Pakistana koji mogu proizvoditi osjetno više i brže | Bloomberg Adria

Iako za sada još nisu bili primorani zapošljavati strane radnike, naglašava da im ta ideja nije strana te da razmišljaju o zapošljavanju onih koji su već upoznati s radom na strojevima kakve oni koriste.

"No ono što je sigurno da nemamo namjeru zapošljavati jeftinu radnu snagu, već nekoga tko se spreman potpuno integrirati i kod nas raditi idućih deset godina", navodi.

Uz sve, Popić ne sumnja da ih čeka svjetla budućnost, a što točno planiraju? U veleprodajnom dijelu cilj je nastaviti poslovati kao do sada i nastaviti tražiti nove kupce, dok je maloprodajnom segmentu cilj da Merla postane pojam za kvalitetu u Hrvatskoj i šire. Jer, kako Popić kaže, prije ili kasnije će ljudi ponovo shvatiti da jeftinije nije bolje, odnosno da treba cijeniti kvalitetu.

"Cilj nam je da kad netko čuje 'Merla' da zna što je to i da očekuje kvalitetan, lijep i dugotrajan proizvod", zaključuje Popić.