Ošust: Više investicija u obnovljive izvore pomoglo bi i javnim financijama

Već dobro znamo da bi ubrzana izgradnja pogona za proizvodnju električne energije na obnovljive izvore, čemu ne ide na ruku domaća birokracija, pretvorila Hrvatsku u neto izvoznika umjesto da kao sada uglavnom mora nadoknađivati manjak struje uvozom.

Uklanjanje uskog administrativnog grla za investitore u obnovljive izvore imalo bi još jedan vrlo važan efekt, a to je smanjenje pritiska na javne financije kroz snaženje financijskih ulaganja u energetski sektor, a posredno i jačanjem drugih gospodarskih sektora.

"U trenutku kada Vlada nastoji smanjiti proračunske rashode za 1,56 milijardi eura, jasno je da bi pravovremene investicije u obnovljive izvore energije ne samo poboljšale energetsku sigurnost, nego i smanjile pritisak na državni proračun. Kašnjenje u implementaciji ovih projekata dovodi do propuštanja financijskih prilika koje bi mogle stabilizirati proračun i smanjiti potrebu za hitnim mjerama štednje. Da smo se pridržavali najkonzervativnijeg plana investicija i zakonskih smjernica u obnovljive izvore energije u protekle tri godine, imali bismo dodatnih 1000 megavata (MW) instaliranih kapaciteta. Procjenjuje se da bi pokretanje tih investicija rezultiralo financijskim ulaganjima u vrijednosti od tri milijarde eura čime bi doprinijeli ne samo razvoju sektora obnovljivih izvora energije, nego i cjelokupnom gospodarstvu", kazala je za Bloomberg Adriju poslovna tajnica Udruženja obnovljivih izvora energije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) Danijela Ošust.

Kako ističe, sektor obnovljivih izvora energije ne postoji u vakuumu.

"On je duboko povezan s nizom drugih industrija poput sektora građevine na koji se veže projektiranje, izvođenje radova i proizvodnja opreme. Nedostatak jasnih propisa i kašnjenja u realizaciji projekata stvaraju lančanu reakciju negativnih učinaka na sve te sektore, što dodatno koči gospodarski rast i razvoj", ističe Ošust.

Napominje da su u zadnje tri godine dodijeljena energetska odobrenja za oko 5000 MW obnovljivih izvora energije te da određeni pomaci postoje kao što je donošenje izmjena i dopuna Zakona o prostornom uređenju. U praksi, ipak, ti pomaci imaju ograničen učinak.

"Izmjenama zakona proširena su područja na kojima je dopušteno postavljanje sunčanih elektrana. Primjerice, gradnja sunčanih elektrana dopuštena je na površinama koje su u prostornim planovima bilo koje razine predviđene za gradnju sunčanih elektrana te je time eliminirana prijašnja zapreka koja se javljala zbog suprotnih prostornih planova različitih razina, poput županijskog i općinskog. Iako ovo zvuči kao značajan korak naprijed, realnost je mnogo složenija. Više od polovice projekata, ili čak tri četvrtine, suočava se s neizvjesnošću oko realizacije zbog kašnjenja u donošenju podzakonskih propisa. Ta situacija stavlja pod upitnik realnost rokova za završetak projekata", ističe predstavnica HGK-ova udruženja.

OIEH

Zbog toga i dvoji oko izgleda da se ostvare najave o udvostručenju proizvodnih kapaciteta do kraja ovoga desetljeća.

"Ako se projekti već sada suočavaju s kašnjenjem zbog sporog donošenja propisa, postavlja se pitanje kako će se osigurati realizacija planiranih 10,5 gigavata (GW) novih kapaciteta koje je Ministarstvo gospodarstva najavilo početkom ljeta. Prema njihovim najavama, revidirani Nacionalni energetski i klimatski plan, koji Hrvatska još nije predala Europskoj komisiji iako je rok bio 30. lipnja, predviđa četiri GW solarne energije, dva GW energije vjetra i 318 MW geotermalne energije. Kako bi se ovi ciljevi postigli hitno su potrebne zakonodavne reforme i ubrzanje administrativnih procedura, što zahtijeva odlučnu akciju i koordinaciju svih relevantnih institucija", poručuje Ošust.

Dodaje da nisu samo problem akti koji nedostaju.

"Čak i oni koji su napokon doneseni u nekim dijelovima su prilično nejasni. Uzimajući u obzir to da su obnovljivi izvori energije odgovor na povećane prijetnje okolišu, paradoksalna je činjenica da su upravo postupci u vezi sa zaštitom okoliša pojedinačno najduže procedure u cjelokupnom postupku ishođenja dozvola. Ti postupci traju četiri do šest puta duže nego što je to zakonski propisano", kaže.

Udruženje obnovljivih izvora energije pri HGK-u predložilo je konkretne aktivnosti kako bi se ubrzala energetska tranzicija, odnosno stvorilo pozitivno investicijsko ozračje.

"Ako se situacija uskoro ne promijeni, Hrvatska bi se mogla suočiti s dugoročnim posljedicama koje će usporiti njezin energetski i gospodarski napredak. Potrebne su konkretne mjere i potezi koji će dovesti do jednoznačnog i konkretnog okvira, jasnih i definiranih procedura te ubrzanja procesa. To nije moguće postići uz pojedinačne mjere, bez vizije cjeline, nego samo uz usklađivanje i bolju suradnju svih ključnih dionika u energetici, koja je do sada izostala", upozorava Ošust.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar