Neiskorišteni potencijal: Adria regija mogla bi postati lider u obnovljivim izvorima

Nije tajna da zemlje Adria regije imaju značajan geolokacijski potencijal za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Međutim, Adria regija još uvijek se značajno oslanja na korištenje fosilnih goriva u proizvodnji električne energije, što je posebno izraženo u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini. U tim zemljama udio fosilnih goriva prelazi 60 posto. S druge strane, Slovenija i Hrvatska imaju znatno manji udio, prvenstveno zahvaljujući nuklearnoj proizvodnji iz nuklearne elektrane Krško.

U 2023. solarni kapacitet dosegao je 2,3 gigavata, a kapacitet vjetra 1,9 gigavata, što je 687, odnosno 455 posto viša razina u usporedbi s razdobljem prije 10 godina. Širenje solara i vjetroelektrana omogućeno je državnim poticajnim mjerama, jeftinijom tehnologijom i nižim troškovima ulaganja te atraktivnim povratima na ulaganja. Ipak, iako se kapaciteti kontinuirano povećavaju, još uvijek postoji niska iskorištenost potencijala u regiji.

Prema istraživanju Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA), potencijal vjetra u Srbiji je 1800 megavata, što je tri puta više u odnosu na 500 megavata kapaciteta na kraju 2023. godine. U Sloveniji, BiH i Sjevernoj Makedoniji također postoji veliki jaz u odnosu na procijenjenu razinu kapaciteta vjetra.

Jedino je Hrvatska, koja inače ima najveći kapacitet u regiji od 1,1 gigavata, a koji ima udio od čak 17 posto u ukupnoj proizvodnji električne energije, jedina zemlja čiji su kapaciteti iznad procijenjenih vrijednosti kada je riječ o kopnenom vjetru.

Potencijal vjetrokapaciteta (u megavatima) | Eurostat, IRENA, Bloomberg Adria analytics

Kada je riječ o solarnoj energiji, Slovenija polako dostiže cilj Remap 2030 s instaliranim kapacitetom od gigavata krajem 2023. godine. Imajući u vidu da su solarne instalacije obično manjeg kapaciteta, svega nekoliko megavata, jasno je da je za takav rezultat bilo potrebno realizirati veliki broj pojedinačnih projekata.

S druge strane, vjetar je u Sloveniji još uvijek gotovo potpuno neiskorišten resurs. Slovenija ima samo tri vjetroelektrane ukupne snage tri megavata. Nepovoljni propisi i otpor javnosti prema izgradnji vjetroelektrana u kontekstu zaštite okoliša potaknuli su investitore iz Slovenije da aktivno ulažu u susjedne zemlje regije.

Petrol je izgradio dvije vjetroelektrane u Hrvatskoj, dok Interenergo širi svoje investicije ne samo u Hrvatskoj, već i u Bosni i Hercegovini. Fond Alfi Green Energy, zajedno s MK grupom, sudjelovao je u financiranju i izgradnji vjetroparka u Srbiji, ukupne snage 105,6 megavata, koji je nedavno počeo s radom.

U Srbiji je procijenjeni potencijal solarnih kapaciteta čak 3,6 gigavata, dok je trenutni kapacitet jedva četiri posto potencijala, sa 137 megavata instaliranih kapaciteta na kraju 2023. godine.

Veličina pojedinačnih solarnih projekata postupno raste, a neke zemlje u regiji najavile su divovska ulaganja u taj segment. Jedna od njih je samobalansirajuća solarna elektrana snage gigavata u Srbiji, za čiju je izgradnju početkom godine sklopljen ugovor s Hyundaijem i koja će se za potrebe EPS-a graditi po principu ključ u ruke.

Potencijal solarnih kapaciteta (u megavatima) | Eurostat, IRENA, Bloomberg Adria analytics

I druge studije ukazuju na značajan neiskorišteni kapacitet regije. Prema istraživanju financiranom od EBRD-a "Akcijski plan za obnovljive izvore energije na moru u Hrvatskoj", procijenjeni (i potpuno neiskorišteni) potencijal pučinskog vjetra iznosi visokih 25 gigavata, od čega 8,1 gigavat otpada na vjetroelektrane pričvršćene za morsko dno.

Trenutno je u cijeloj Europi instalirano 30 gigavata vjetroelektrana pričvršćenih za morsko dno, a iskorištavanjem potencijala u Hrvatskoj osigurala bi se značajna energetska sigurnost Europe.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar