U srpnju velik broj zahtjeva Ministarstvu zašite okoliša za sunčane i vjetroelektrane

Već se dugo ulagači u kapacitete za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora tuže kako sporost administracije, ali i drugi problemi poput priključka na elektroenergetsku mrežu otežavaju investicije i usporavaju put k energetskoj samodostatnosti.

U zadnje se vrijeme ističe kao je jedna od glavnih zapreka činjenica da se već gotovo dvije godine čeka da Hrvatska energetska regulatorna agencija donese novu metodologiju izračuna priključka na mrežu.

No očito da ulagači, barem ako je suditi po ovomjesečnim podacima Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, nastoje biti spremni krenuti čim prije s mogućim ulaganjima kada im se put otvori.

Tako je u prva tri tjedna srpnja Ministarstvu podneseno čak 18 zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš.

To je dobar nastavak onoga što je viđeno u prvom dijelu godine kada je osjetan broj investitora, poglavito u sunčane elektrane, podnio takve zahtjeve.

Riječ je o ukupno planiranoj instaliranoj snazi od 420 megavata (MW) novih kapaciteta, od čega je 40 MW u vjetroelektranama i ostatak u sunčanim elektranama.

Među nizom investitora uključenih u te projekte, od kojih su najveći broj manje poznata imena, nalaze se također s po jednim projektom HEP i Ina.

Što se vjetroelektrana tiče, radi se o dvama projektima na području općine Gračac u Zadarskoj županiji, svaki s kapacitetom od 20 MW. Nositelj zahvata je tvrtka 4 ENCRO, a objekti su vjetroelektrana Klade i vjetroelektrana Korita.

Treba istaknuti da planirani projekti imaju dobru rasprostranjenost, odnosno raštrkani su po cijeloj Hrvatskoj.

ENCRO

Najveći ih je broj, odnosno četiri, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Nakon toga s po dva projekta slijede Zadarska, Zagrebačka, Osječko-baranjska, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija.

Po jedan projekt planira se u Istarskoj, Brodsko-posavskoj, Karlovačkoj te Varaždinskoj županiji.

Najveći po kapacitetu predviđeni projekt je sunčana elektrana Kupinec u općini Klinča Sela u Zagrebačkoj županiji čija je predviđena instalirana snaga 90 MW. Nositelj zahvata je tvrtka Kamgrad.

Iza toga po tom kriteriju slijedi sunčana elektrana Lipovača koja bi trebala imati instalirani kapacitet od 78 MW. Investitor je zagrebačka tvrtka VSB Održiva energija, a predviđena lokacija u općini Rakovica u Karlovačkoj županiji.

HEP Proizvodnja planira na području Bakra sunčanu elektranu Kukuljanovo instalirane snage 14,5 MW, a Ina u industrijskoj zoni Kostrena želi napraviti sunčanu elektranu Kostrena snage 48,2 MW.

Među željenim projektima je i agrosunčana elektrana za koje znamo da se tek polako probijaju u hrvatski krajolik pogona za proizvodnju električne energije.

Investitor Prius Fructus iz Šestanovca u Splitsko-dalmatinskoj županiji želi izgraditi agrosunčanu elektranu Kraljeva Sakala snage 7,5 MW na prostoru voćnjaka s trajnim nasadima trešanja.

Dakle, inicijativa ima, sad je pitanje što će se od toga i kojom brzinom realizirati.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar