Zdravstveni turizam prava prigoda za jačanje turizma izvan sezone

Glavna turistička sezona primiče se kraju i polako se oči upiru k posezoni, a drugačiji oblici turističke ponude polako će dobivati sve više prostora kako plaže ostaju sve praznije. Jedna od tih sastavnica turizma kojima raste popularnost s dolaskom hladnijih dana je zdravstveni turizam, barem kad je riječ o najvećem dijelu ponude iz raznorodnog spektra tog turističkog segmenta.

Zapravo, kako je pojasnila Ivana Kolar, predsjednica Zajednice zdravstvenog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) i direktorica tvrtke za poslovno savjetovanje Julius Rose, u Hrvatskoj su razvijena sva tri glavna oblika zdravstvenog turizma – medicinski, lječilišni ili rehabilitacijski te spa ili wellness turizam.

"Medicinski turizam uključuje širok spektar usluga, od estetske kirurgije do složenijih medicinskih tretmana, a još uvijek smo najpoznatiji po dentalnom turizmu. Lječilišni i rehabilitacijski turizam fokusira se na oporavak pacijenata nakon operacija ili bolesti te najčešće u tome koristi ljekovite prirodne čimbenike, a čini ga niz specijalnih bolnica. Toplički – spa i wellness turizam obuhvaća korištenje prirodnih ljekovitih resursa, poput termalnih izvora i blata, u kombinaciji s wellness programima za održavanje zdravlja i kondicije i u Hrvatskoj ih imamo nekoliko", navodi u razgovoru za Bloomberg Adriju Kolar.

Po njezinoj ocjeni, premda zdravstveni turizam još uvijek čini manji udio u ukupnoj turističkoj ponudi Hrvatske, njegov značaj raste. Procjena je da trenutačno čini između pet i deset posto ukupnih turističkih prihoda.

"No taj udio kontinuirano raste, osobito zbog povećanog interesa međunarodnih turista za kvalitetne i cjenovno pristupačne usluge zdravstvenog turizma. Kontinuiran rast zdravstvenog turizma u Hrvatskoj potvrđuje njegov potencijal i važnost za produljenje turističke sezone i diverzifikaciju turističke ponude, što je ključno za razvoj cjelogodišnjeg turizma", smatra Kolar.

Inače, zajednica zdravstvenog turizma pri HGK-u ima više od 50 članova iz svih dijelova Hrvatske, a najveći je broj, logično, iz destinacija gdje je zdravstveni turizam razvijeniji kao što su Zagreb, Kvarner, Istra i Hrvatsko zagorje.

"Zajednica okuplja tvrtke i institucije iz cijelog spektra zdravstvenog turizma – bolnice, lječilišta, toplice, wellness centre, hotele, specijalizirane turističke agencije, obrazovne ustanove i klastere, jer su svi oni potrebni da bi se razvijali zajednički proizvodi i kompletirala usluga potpunog doživljaja, što je jedan od naših ciljeva. Zajednica je ključna u povezivanju cijelog tržišnog sektora zdravstvenog turizma na nacionalnom nivou. Osim povezivanja članica, zajednica je aktivna u edukaciji svojih članova i povezivanju s međunarodnim institucijama i potencijalnim partnerima te promociji zajedničkih interesa na tržištu. U suradnji s drugim institucionalnim tijelima aktivno sudjelujemo u pripremi zakonodavnih okvira i pravilnika vezanih uz sektor, te razvojnih smjerova", objašnjava Kolar.

Terme Tuhelj

Dodaje kako je razvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj u zadnjih nekoliko godina doživio osjetan napredak u smislu povećanja kapaciteta te poboljšanja kvalitete usluga.

"Brojne klinike, lječilišni i wellness centri, prvenstveno oni u privatnom vlasništvu, proširili su kapacitete, uveli nove programe i poboljšali infrastrukturu kako bi zadovoljili rastuću potražnju. Također, sve veći broj medicinskih ustanova prilagođava svoje usluge potrebama stranih pacijenata, uključujući uvođenje standardiziranih protokola, unaprjeđenje komunikacijskih usluga na više jezika te suradnju s međunarodnim osiguravajućim kućama i programima certifikacije kvalitete", kaže Kolar.

Sve to, po njezinoj ocjeni, povećava privlačnost Hrvatske kao destinacije za zdravstveni turizam.

"Posljednjih godina vide se i uspješni primjeri preuzimanja i spajanja privatnih klinika, što rezultira kompletnijom uslugom, standardizacijom usluga, višom kvalitetom i snažnijim nastupom na domaćem i stranim tržištima. Procjenjuje se da medicinski turizam globalno raste po stopi od najmanje 15 posto godišnje, što upućuje na zaključak da će se i u sljedećem razdoblju događati daljnji razvoj usluge i jačanje sektora", napominje predsjednica Zajednice zdravstvenog turizma.

Svjedoci smo već niz godina da, primjerice, dentalni turizam privlači znatan broj stranih posjetitelja i da se pretvorio u prepoznatljivu tržišnu nišu.

"Dentalni turizam je svakako dio zdravstvenog turizma. Iako je u središtu dentalnog turizma pružanje stomatoloških usluga, mnogi pacijenti koji dolaze u Hrvatsku radi dentalnih zahvata istovremeno koriste priliku za odmor i istraživanje turističkih destinacija, kao i kod drugih oblika zdravstvenog turizma. Hrvatska je prepoznata po visokoj kvaliteti dentalnih usluga uz značajno niže cijene u usporedbi s mnogim zapadnoeuropskim zemljama, što je rezultiralo sve većim priljevom pacijenata-turista, posebno iz Italije, Njemačke, Austrije i Skandinavije", ističe Kolar.

No da sve nije uvijek sjajno i da ima stvari koje traže poboljšanje, priznaje i Kolar koja smatra da je još uvijek nedovoljna povezanost turističkih i zdravstvenih usluga, što može otežati organizaciju putovanja i boravka za strane pacijente.

"Potrebno je unaprijediti suradnju između turističkih agencija, hotela i medicinskih ustanova kako bi se stvorile integrirane usluge koje bi pacijentima pružile cjelovito i besprijekorno iskustvo. Poseban izazov je nedostatak specijaliziranih kadrova i kontinuirane edukacije, što može utjecati na kvalitetu usluga. Ulaganje u edukaciju i specijalizaciju kadrova ključno je za održavanje visokih standarda i konkurentnosti na međunarodnom tržištu. Također, postoji potreba za dodatnim ulaganjima u promociju zdravstvenog turizma, osobito na međunarodnim tržištima, kako bi se Hrvatska još bolje pozicionirala kao destinacija za visokokvalitetne zdravstvene usluge", iznosi Kolar.

Depositphotos

Što se promocije tiče, zaključak je da je potrebno povećati prisutnost na međunarodnim sajmovima, organizirati specijalizirana događanja te ojačati suradnju s globalnim zdravstvenim i turističkim platformama za promociju i prodaju. Neki koraci u tom smjeru su u zadnje vrijeme načinjeni.

"Ministarstvo zdravstva je u suradnji s Ministarstvom turizma i Hrvatskom turističkom zajednicom kreiralo brend Health Tourism Croatia kao zajedničku platformu za promociju, a Zajednica zdravstvenog turizma je u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom organizirala zajednički nastup članova na paviljonu medicinskog i zdravstvenog turizma u sklopu sajma ITB Berlin u ožujku ove godine i (...) prvi put predstavila ponudu zdravstvenog turizma Hrvatske na jednom od najvećih europskih sajmova turizma. HGK radi intenzivno i na pozicioniranju Hrvatske u stručnim krugovima europskog zdravstvenog turizma, ponajviše uskom suradnjom s nekoliko europskih udruga, od kojih je najsnažnija suradnja s Europskom spa asocijacijom (ESPA) s kojom organiziramo i studijsko putovanje članova ove jeseni te sudjelovanje na ESPA Kongresu u Litvi", istaknula je Kolar.

Ideja je zapravo raditi na brendiranju Hrvatske kao destinacije koja nudi cjelovite zdravstveno-turističke usluge, uz isticanje kvalitete, stručnosti i atraktivne cijene. 

Promocija istodobno treba ići ruku pod ruku s investicijama u poboljšanje kvalitete, a Kolar napominje da su trenutačno u fokusu investicije u proširenje u unaprjeđenje postojećih kapaciteta lječilišnog i topličkog turizma zahvaljujući programima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti iz domene Ministarstva turizma.

"Više specijalnih bolnica i privatnih wellness centara podržano je u realizaciji razvoja i investicijskih projekata s naglaskom na unapređenje kvalitete ponude i održivo poslovanje. Osim toga, sve više se ulaže i u privatne medicinske klinike koje naočigled šire svoje kapacitete, upotpunjuju svoju ponudu i podižu kvalitetu. Također, sve je veći interes za ulaganja u projekte koji kombiniraju zdravstvene usluge s premium turističkim sadržajima, što bi moglo dodatno podići standarde i privući zahtjevniju međunarodnu klijentelu", optimist je Kolar.

Premda je, kako ocjenjuje, zakonska regulativa koja se odnosi na zdravstveni turizam općenito adekvatna, postoje neke stvari koje bi mogle olakšati poslovanje i poboljšati usluge.

City Wellness Centar Zagreb

Primjerice, moglo bi se pojednostaviti administrativne procedure za strane pacijente, uključujući priznavanje stranih zdravstvenih osiguranja, licenciranje stranih stručnjaka i olakšavanje dolaska pacijenata koji nisu iz Europske unije.

Dobro bi bilo uskladiti definicije pojedinih oblika turizma i naziva usluga, a jedan od značajnih koraka mogao bi biti spuštanje stope PDV-a na usluge zdravstvenog turizma kako je to učinila Slovenija jer takav potez potiče dodatna ulaganja i jaču konkurentnost.

Možda bi to stvarno bio pravi potez jer jasno je da zdravstveni turizam ima osjetan potencijal za toliko žuđeno produljenje turističke sezone u Hrvatskoj.

"Taj kontinuirani priljev turista pridonosi održivosti turističkog sektora, omogućuje zadržavanje radne snage tijekom cijele godine i generira prihod za lokalne zajednice u periodima kada su ostali oblici turizma slabije zastupljeni. Posljedično, osigurava višu kvalitetu života u turističkim destinacijama. Također, zdravstveni turizam može značajno pomoći u diverzifikaciji ponude, privlačenju novih ciljnih skupina i jačanju cjelokupne konkurentnosti Hrvatske na globalnom turističkom tržištu", zaključuje Kolar.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar