Obiteljski smještaj koči nelojalna konkurencija i pumpanje cijena usluga, Marković ima rješenje

Poznato je da u hrvatskom turizmu privatni smještaj, s oko 60 posto udjela u smještajnim kapacitetima, ima puno veću težinu no što je to slučaj u mediteranskim konkurentima, a kapacitet je u posljednjih 15-ak godina dodatno bitno narastao.

Stoga je logično pitanje je li se u tom smislu pretjeralo i koji su zapravo ključni problemi u tom segmentu turizma koji čini okosnicu hrvatske turističke ponude.

Štoviše, ovih tjedana u medijima ima izvješća kako kapaciteti u privatnom smještaju nisu ove sezone najbolje prošli, slično kao i kad je riječ o broju gostiju koji se odlučuju na konzumiranje hrane u restoranima.

O tome kakvo je zapravo stanje razgovarali smo s predsjednicom Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Barbarom Marković koja nam je odmah napomenula da brojke treba staviti u kontekst.

"U prvih šest mjeseci ove godine u obiteljskom smještaju imali smo nešto više noćenja i gostiju no u protekloj godini. Dosta ljudi kaže da nije popunjeno kao nekada, no treba reći da to nekada više ne postoji jer nije bilo ovoliko smještajnih jedinica. U zadnjih godinu dana imamo na nivou Hrvatske nekih 50-ak tisuća više ležaja i to je velika brojka. Ne mogu se svi jednakom brzinom popunjavati, a u ovome trenutku najbolje se puni obiteljski smještaj koji nudi kvalitetnu uslugu i sadržaj i koji je na atraktivnoj destinaciji", ističe predsjednica udruge.

Baldo Marunčič/Hina

Ono što možda zbunjuje i stvara krivi dojam kad je riječ o popunjenosti je što nije jasna razlika između obiteljskog i komercijalnog smještaja.

Kako kaže Marković, komercijalni smještaj podrazumijeva zgrade novijeg datuma s apartmanima i to se ne može podvesti pod obiteljski smještaj. Dodaje i da takvi objekti znaju rušiti cijene, što turistički djelatnici u obiteljskom smještaju ne mogu tek tako raditi ako nude kvalitetan sadržaj ili uslugu.

"Mislim da u obiteljskom smještaju nismo preskupi. Obiteljski smještaj varira. Ako ćete nešto luksuzno i u centru grada, normalno da ćete i platiti. Ako ćete nešto izvan grada, bit će vam jeftinije. Cijene su različite i prilagodljive. Ono što nam nedostaje je malo raznovrsniji obiteljski smještaj, da bude različitija ponuda, da nisu svi istovjetni. To bi značilo da treba razmisliti o strukturi gostiju koja se želi privući, recimo osobe s invaliditetom, ili omogućiti boravak za kućne ljubimce", kaže Marković.

Zvonko Kucelin/Hina

Ona najavljuje da će se udruga uhvatiti već na jesen ukoštac, u suradnji s Ministarstvom turizma, s jasnim razlikovanjem obiteljskog od komercijalnog smještaja. Kako upozorava, mora postojati veća kontrola i regulacija u tome smislu.

"U Hrvatskoj ima oko 100 tisuća registriranih objekata za najam, to je nekih pola milijuna ljudi koji se direktno bave obiteljskim smještajem. Ljudi su shvatili da moraju ponuditi kvalitetu da bi je naplatili", smatra Marković.

Veseli je da je vidljivo kako se dobro puni posezona za deveti i deseti mjeseci u obiteljskom smještaju, što je dobar pokazatelj da sezona postaje dulja.

Ove godine u ožujku održan je 3. Kongres obiteljskog smještaja

U ovoj visokoj sezoni broj gostiju u obiteljskom smještaju je negdje manji, a negdje se povećao u odnosu na lani, no Marković napominje da su oni koji već puno godina rade taj posao dobro popunjeni, za razliku od komercijalnog smještaja u kojem se pojavljuju rupe.

Smatra da je jedan od problema trenutačno nerealno dizanje cijene u drugim turističkim djelatnostima, što gosti primjećuju i na što se žale. Poglavito je sada lakše raditi usporedbe s matičnim zemljama otkako je uveden euro.

Još jedna od stvari s kojom se udruga želi pozabaviti je kategorizacija kvalitete u obiteljskom smještaju. Marković kaže da je ona sada napravljena po modelu hotela, no da je potrebna nova baš specifična za obiteljski smještaj i da će to biti jedna od aktivnosti ove jeseni u suradnji s nadležnim ministarstvom.

Jure Divić/Hina

"Kategorizacijom se moraju jasno istaknuti ljudi koji posao rade dobro", poručuje.

Bitno bi bilo, po njezinom mišljenju, uređivanje pitanja iznajmljivanja stanova za kratkoročni turistički najam koje pridonosi i divljanju cijena nekretnina.

"Naš bi prijedlog bio da se osmisle turistički razredi po gradovima tako da ponuda ide po kvartovima, a ne da cijeli grad bude jedan veliki apartman. Dolazak turista, ne samo u centar, već u sve dijelove grada utječe na život lokalnog stanovništva isto kao i nerealno podizanje cijena u trgovinama tijekom sezone", ustvrdila je Marković.

Depositphotos

Ona, inače, već više od desetljeća radi na edukaciji za vlasnike obiteljskog smještaja kako bi što kvalitetnije mogli odgovoriti tržišnim izazovima. Po njezinim riječima, bilo bi potrebno da se promocija obiteljskog smještaja provodi i na turističkim sajmovima, a poziva i na stvaranje nacionalne platforme za ponudu smještaja.

"Ponavljamo edukacije jer se trendovi u turizmu mijenjaju. Nije svatko studirao turizam, ali želi se njime baviti i treba mu edukacija. Ona je iznimno bitna, posebice u branši koja je promjenjiva. Također bi se promocija obiteljskog smještaja morala raditi i na sajmovima. Najviše se promocija sada obavlja preko različitih platformi, ali mislim da bi bilo idealno napraviti nacionalnu platformu, kakvu imaju neke zemlje, da se tako izbjegnu goleme provizije koje vlasnici obiteljskog smještaja plaćaju", ocjenjuje Marković.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar