Raguž: Gradnja terminala za kruzere ključan je projekt za Dubrovnik

Mirno dubrovačko jutro, temperature još nisu prešle 30 stupnjeva… Laganom šetnjom iz Lapada, uz opijajući miris mora, stižem do Luke Gruž, a kad tamo pravi mravinjak. U Luci su usidrena dva kruzera iz kojih se iskrcava rijeka ljudi željna vidjeti grad u koji su upravo uplovili. I jedna luksuzna jahta, Sunrays, za čiji je tjedni najam potrebno izdvojiti više od milijun eura. Gosti, naravno, nepoznati.

No nekako sve ide, teče... Nema nervoze, strpljivo se čeka prijevoz do Starog grada gdje će ti novo pristigli gosti provesti nekoliko sati u razgledanju dubrovačkih znamenitosti.

Ključan je podatak da će se upravo petina tih gostiju vratiti i provesti nekoliko dana u Dubrovniku, objašnjava nam vidno zadovoljni čelni čovjek Luke Dubrovnik, predsjednik uprave Željko Raguž.

Kako i ne bi bio kada Luka Dubrovnik iz godine u godinu bilježi sve bolje rezultate, a mitska 2019. bi ove godine možda mogla i pasti. No za povlačenje prihodovne crte ćemo ipak pričekati kraj sezone.

A uskoro bi, po svemu sudeći, Luka Dubrovnik mogla dobiti i novi terminal, dakle pregršt je tema za pretresti s Ragužem.

Kako teće sezona, jeste li zadovoljni?

Sezona je odlična. Imamo porast broja dolazaka kruzera, no njihovi su dolasci raspoređeni kroz cijelu godinu. Nekad je to bilo raspoređeno od lipnja do rujna, no sada već od ožujka pa sve do kraja godine imamo kruzere, dakle i u pred- i posezoni.

U ovom obliku turizma, mi već u listopadu znamo kako će nam izgledati sljedeća godina, sve se unaprijed planira. U 2024. planirano je oko 400 kruzera, što je nekih 700 tisuća putnika. Broj kruzera bit će deset posto viši nego lani, s tim da očekujemo i oporavak tržišta megajahti. Taj dio tržišta se sporije oporavlja, sada znamo kako su vlasnici tih megajahti bili Rusi, bez obzira pod kojom zastavom plovili.

Koliko Dubrovnik, a i sama Luka imaju koristi od jahti?  

Jako je dobro za destinaciju da joj dolaze gosti visoke platežne moći, primjerice nedavno nam je s jahtom došao i Pep Guardiola. Turizam više nije kao prije, danas društvene mreže imaju veliku ulogu u promociji. Postoje gosti koji nikada ne bi vidjeli Dubrovnik da on nije postao King's Landing (Kraljev Grudobran, glavni grad Westerosa i Sedam kraljevstava u seriji Igra prijestolja – Game of Thrones).

Postoje gosti koji nikada ne bi vidjeli Dubrovnik da nije postao King's Landing | Depositphotos

Imamo i one koji recimo na Instagramu prate Cristiana Ronalda, jednog od najpraćenijih osoba na društvenim mrežama. Ronaldo je došao u Dubrovnik, objavio fotografiju s ljetovanja na Instagramu, a to je itekakva promocija. Mladi prate youtubere, influencere i zvijezde na društvenim mrežama. Moramo te goste čuvati kao kap vode na dlanu jer nam rade ogromnu promociju.

Željko Raguž u društvu Luke Modrića (desno) i Matea Kovačića (lijevo) u Luci Dubrovnik | Željko Raguž

Hoće li pasti mitska 2019. godina?

Vidjet ćemo na kraju godine kada se povuče crta, no ono što nam i dalje kaska je jahtaški turizam. Uz kruzere, oni su druga važna komponenta kojih je ove godine ipak bitno manje nego prije ruske agresije na Ukrajinu i nametnutih sankcijama ruskim oligarsima. Zanimljivo, bilo ih je puno tijekom pandemije COVID-a upravo u dubrovačkom akvatoriju jer je, u usporedbi s ostatkom Mediterana, u Hrvatskoj bila povoljna epidemiološka situacija. 

Baš te 2020. godine Luku su preplavili većinom Rusi. Roman Abramovič nam je bio česti gost, dolazio je svake godine. Dolazi nam i danas veliki broj megajahti, ali mi nemamo informaciju tko je vlasnik. Naši djelatnici razgovaraju s posadom, ali tu je taj zakon diskrecije koji je zajamčen. Evo i ja kao predsjednik uprave Luke Dubrovnik ne znam tko je na kojoj jahti, niti je to moj posao. Često medijske kuće otkriju tko je bio na njima. (Smijeh.) Ali sigurno se radi o velikim igračima s obzirom na procijenjenu vrijednost samih tih jahti.

Kruzeri pristaju na dizanje cijena, samo im se treba to dovoljno unaprijed najaviti | Baldo Marunčić/Hina

Srećom, tu su kruzeri koji spašavaju stvar. Oni pristaju na dizanje cijena, samo im se treba to dovoljno unaprijed najaviti, tako da ćemo mi od iduće godine naše povećanje cijena preusmjeriti na njih. Kako oni ne bi bili na gubitku, promjena cijena im se mora najaviti i do godinu i pol unaprijed. No tu ne očekujemo nikakve probleme, imamo dobru suradnju.

Kad dođe prvi kruzer u Dubrovnik, a kad odlazi?

To varira iz godine u godinu. Prvi kruzer dođe već u prvim danima ožujka. Stihijski naravno, ne krene tad navala, ali s tim otvaramo sezonu, od 15. travnja se sve više pojačava, a od 1. svibnja kreće puna sezona, s po dva broda na dan. To se onda oduži sve do kraja prosinca, znamo imati i kruzer za Božić. Imamo dakle skoro pa cjelogodišnji turizam.

Željko Raguž | Luka Dubrovnik

Programom iz 2017. Respect the City ograničen je broj kruzera. Kako to u praksi izgleda?

Za Luku Dubrovnik to konkretno znači da u isto vrijeme mogu biti usidrena samo dva kruzera, čime se znatno smanjio broj gostiju koji se iskrcavaju i kreću prema Starom gradu. Nekada nije bilo ograničenja, znalo je biti i pet kruzera u istom trenutku, što je stvaralo, blago rečeno, kaos u gradu. Dakle, dva kruzera s nekih 4500 gostiju, ali ne izlaze svi gosti u destinaciju. Nekada znaju biti i tri kruzera, pa se Dubrovčani bune: "Rekli su da će biti samo dva, a usidrena su tri". Ali radi se o manjim brodovima, pazi se na broj putnika, dakle da se ne prijeđe granica od 4500 kruzerskih gostiju. Takvim balansom zadovoljni su i gosti s kruzera i naši sugrađani, svi mogu uživati u ljepotama našeg grada. Uspjeli smo postići optimum, nema više nesnosnih gužvi i sada su svi sretniji i zadovoljniji.

Znači li to i manje prihode za Luku?

S prihodovne strane, možda malo gubimo jer ih je prije moglo biti pet u isto vrijeme, ali kada se povuče crta, jednokratno bismo profitirali, ali dugoročno bi nam to naštetilo, i Luci Dubrovnik i gradu kao destinaciji, tako da je ovo jedna promišljena odluka. Ne možemo u bocu od litre staviti dvije. Na vrijeme smo to shvatili, grad Dubrovnik je počeo dobivati prve kritike na zagušenost, a ipak smo mi grad pod zaštitom UNESCO-a i briga za naš grad je na prvom mjestu. Gužve su dobre, ali ne onakve kakve smo nekada imali.

Ulazak u grad s Ploča | Depostiphotos

Jesu li se time smirile strasti Dubrovčana prema gostima s kruzera?

Podaci govore kako čak 18 posto gostiju koji su posjetili Dubrovnik na kruzeru, u grad se vraćaju kroz koju godinu i ostaju tu više dana. Dakle, ako je neki gost bio sedam dana na krstarenju, tijekom kojih je posjetio sedam destinacija, a među njima i Dubrovnik, postoji velika šansa kako će se tu i vratiti u neko dogledno vrijeme na nekoliko dana. Oni idu tamo gdje im se najviše svidjelo. Dakle, ako imamo 700 tisuća putnika godišnje na kruzerima, 18 posto njih će se vratiti u Dubrovnik na više dana i to nije zanemariv broj. Tko zna, možda baš u apartmane onih koji su kritizirali kruzerske goste. Rijetko tko svake godine ide na putovanja kruzerom; to su ljudi koji u sedam dana vide sedam različitih destinacija i koji se onda na dulje vrijeme vraćaju u onu koja im se svidjela.

Vaša je velika želja realizacija novog terminala?

Mi smo sadašnje kapacitete maksimalno iskoristili. Ono što će biti šlag na torti je izgradnja terminala za brodove na kružnim putovanjima u Luci Dubrovnik. To bi omogućilo da Dubrovnik postane home port. Uz Pelješki most i Zračnu luku Dubrovnik, terminal spada u top tri projekta od iznimne važnosti za naš grad.

Današnji izgled Luke Dubrovnik | Luka Dubrovnik

Tko će to financirati?

Dijelom će financirati Luka Dubrovnik, pozitivno poslujemo i imamo sredstava na računu. No nemamo dovoljno da možemo sve sami. Ali radi se o takvom projektu, gdje će nas pratiti bilo koja banka, kada nam bude potrebno. Spremni smo se nositi s izazovom tog projekta.

U kojoj je fazi realizacija projekta?

Dobili smo pozitivnu suglasnost od Ministarstva mora, tako da je to super stvar i korak naprijed. I sad još čekamo suglasnost Ministarstva financija. Oni su prema Lučkoj upravi Dubrovnik poslali neke male korekcije koje se trebaju napraviti tako da se nadamo da će to biti brzo gotovo kako bismo onda mogli krenuti u daljnji korak, a to bi bila realizacija samog terminala.

Šlag na torti bit će izgradnja terminala za brodove na kružnim putovanjima | Luka Dubrovnik

Imate li okvirni datum?

To ovisi o njima. No ono što je ovdje zapravo pozitivna priča je ta da postoji ta stranačka vertikala. I ovdje u gradu i u županiji i državi je jedna vlast, pa i to onda puno lakše ide. Da to nije tako, onda bi neki dobar projekt zbog takvih nekih stvari bez obzira tko je na vlasti mogao čekati. Ali nije takva situacija, pa se nadam da neće biti zastoja.

Što bi terminal značio za Luku Dubrovnik?

Luka bi drugačije izgledala na samoj svjetskoj mapi luka, istakla bi se. Iako, možemo se pohvaliti da smo i bez terminala danas deseta svjetska i treća mediteranska luka po broju putnika na jednodnevnoj posjeti nekom odredištu na kružnim putovanjima. Mnogi smatraju kako svi gosti izlaze u svakoj destinaciji u koju pristanu. No tome nije tako, ali mi se možemo pohvaliti kako u naš grad s broda iziđe 75 posto gostiju, po tome spadamo u top destinacije.

U Dubrovnik iziđe 75 posto kruzerskih gostiju | Luka Dubrovnik

Osim prestiža, terminal bi donio i veće prihode, mogli bismo povećati taksu za svakog putnika. Danas je to 1,5 eura po putniku, a ovako bismo mogli staviti i pet eura. To nije mali iznos, u ovoj godini će kroz našu luku proći preko 700 tisuća putnika, to bi nam drastično povećalo prihode. Uz to, jednostavno moramo biti u trendu, ukorak s drugim najboljim lukama Mediterana, koje već imaju ovakav terminal. U odnosu na Crnu Goru, mi imamo prekrasan aerodrom, ali lučki dio nam nije toliko razvijen. Oni imaju Porto Montenegro koji izgleda svjetski, mi kaskamo malo za tim.

Raguž s djelatnicima Luke | Željko Raguž

Imate li i vi problem s radnom snagom?

Mogu reći da je da je Luka Dubrovnik jedna od rijetkih koja nema još uvijek problema s radnog snagom. Svi zaposleni su građani grada Dubrovnika, što pokazuje da smo poželjan poslodavac. U odnosu na ostala gradska poduzeća, mi imamo najbolje plaće i uvjete. Sretan sam da je tako, jer ne mogu ja biti sretan ako moj djelatnik nije sretan, trudim se da su ljudi zadovoljni s plaćama koje usklađujemo s inflacijom.

S ponosom ističem kako smo nedavno osvojili nagradu Zlatna bilanca za 2023. godinu, i to u dvije kategorije – za najuspješnijeg dugovječnog poduzetnika i najuspješnijeg poduzetnika u djelatnosti prijevoza i skladištenja. To je jedna od rijetkih nagrada za koju se ne vezuju nikakve kontroverze, a dodjeljuje se na temelju devet vrlo strogih kriterija, među kojima se u obzir uzimaju likvidnost, dobit, kontinuitet u dobrim poslovnim rezultatima itd.

To je velika čast i odgovornost, a najveće hvala ide zaposlenicima bez kojih ovi rezultati ne bi bili mogući.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar