Hrvatski turizam predvodi globalne trendove, imamo sve - od mora do AI-ja

Hrvatska je turistička meka, a najveći magnet za međunarodne putnike je Dubrovnik. Grad slovi kao zrakoplovna destinacija, u ovoj je godini kroz dubrovačku zračnu luku prošlo više od 2,9 milijuna putnika. Stoga ni ne čudi podatak kako je upravo on zabilježio najviše noćenja u godini na izmaku, a postao je i raj za digitalne nomade. Dakle, pravi primjer cjelogodišnjeg turizma, baš ono čemu Hrvatska teži.

Destinacije s najviše ostvarenih noćenja su Dubrovnik, Rovinj, Split, Poreč, Umag, Medulin, Zagreb, i Zadar. Najveći dio turističkog prometa u Hrvatskoj se realizira cestovnim pravcima, odnosno gosti u Hrvatsku najčešće putuju osobnim automobilom, autobusom ili kamperom.

"Ipak, valja naglasiti da je naša zemlja u dosadašnjem dijelu godine nadmašila dosad rekordne predpandemijske volumene broja zrakoplovnih putnika, čime smo došli i do novog rekorda u pogledu cjelogodišnjeg rezultata. Također, u okviru reda letenja zima 2024./2025. najavljena su značajna povećanja broja letova, što sve zajedno sugerira kako ovaj segment i nadalje može očekivati značajnu pozitivnu progresiju, tj. postupno povećanje udjela naspram cestovnog prijevoza", istaknuo je za Bloomberg Adriju Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.

Tri godine nakon što je Hrvatska među prvima u svijetu uvela digitalne vize, Dubrovnik se našao među vodećim destinacijama za digitalne nomade, zauzeo je 16. mjesto najpoželjnijih destinacija, prema istraživanju britanske tvrtke Savills.

 

Iako ne postoji službena državna statistika vezana uz poslovna putovanja, iz podataka posljednjeg istraživanja TOMAS Hrvatska 2022./2023. Instituta za turizam možemo konstatirati kako se sveukupno 2,8 posto putovanja odnosi na poslovna putovanja, dok su ostala putovanja prvenstveno motivirana odmorom - njih čak 92,2 posto, na posjetima rodbini/prijateljima opada 3,1 posto, a na zdravstveni turizam 1,3 posto.

"U kontinentalnom dijelu Hrvatske posao kao motiv dolaska čini 22 posto svih dolazaka, dok jadranska Hrvatska privlači goste isključivo odmorišnim motivima. Glavni motivi dolaska na priobalje su more, priroda, city break i gastronomija", objašnjava Sanja Čižmar direktorica 505 savjetovanja, konzultantske kompanije specijalizirane za turizam.

Novi turistički trendovi

Jedan od najuočljivijih trendova svakako je povratak ranijeg bukiranja, a uz to, ističe Staničić, primjetan je i značajniji povratak gostiju s dalekih tržišta, osobito onih iz Kine, Južne Koreje i Japana. S tržišta SAD-a kontinuirano bilježimo značajan broj dolazaka i noćenja te je riječ o našem najbitnijem dalekom tržištu s kojeg ostvarujemo najveći turistički promet.

No i dalje se suočavamo s inflacijom i porastom cijena, što je aktualno i na globalnoj razini. "U skladu s time, primjetna je težnja gostiju da više nego ikada prije traže vrijednost za uloženi novac", kaže Staničić.

Ali vrlo je aktualan trend da putovanja postaju prioritet u potrošnji, ispred potrošnje na materijalna dobra. Prema globalnom istraživanju Travel Trends Survey koje je u 2024. godini proveo Tourism Economics, 75 posto ispitanika potvrđuje da je odlazak na odmorišno putovanje važan prioritet svake godine. Čak 88 posto Europljana je potvrdilo da namjerava potrošiti barem jednako ili više na iskustvena putovanja u odnosu na prošlo razdoblje.

Serija Game of Thrones privlači nebrojene fanove serije u Dubrovnik | Privatna arhiva/Ivan Vuković

Orijentacija ka doživljajima umjesto ka materijalnim dobrima je naročito vidljiv kod mlađih generacija to jest generacije Z, starosti do 27 godina, te milenijalaca koji su danas starosti od 28 do 43 godine. Više od 60 posto pripadnika ovih generacija kaže da bi radije potrošila novac na doživljaje umjesto na kupovinu stvari.

"Doživljaji su apsolutno u središtu interesa putnika, što je vidljivo iz trenda porasta takozvanih iskustvenih putovanja koja posljednjih godina rastu puno brže nego tradicionalna mainstream odmorišna putovanja. Iskustvena putovanja su na primjer otkrivanje novih destinacija, wellness i opuštanje, uživanje u lokalnoj hrani, uranjanje u lokalnu kulturu i slično", objašnjava Čižmar.

S druge strane, bleisure je identificiran kao jedan od trenutno najperspektivnijih turističkih fenomena, glede potencijala rasta. Navedeno, primjerice, potvrđuje recentno istraživanje Tourism Economics-a koje, temeljem ankete provedene među turističkim profesionalcima u rujnu 2024., ističe kako je 55 posto ispitanika navelo da upravo bleisure vidi kao turističko iskustvo koje značajno može doprinijeti daljnjem turističkom rastu.

Spajanje business + leisure postaje sve popularnije | Depositphotos

Dakle, riječ je o putovanjima koja se primarno poduzimaju radi poslovnih razloga, a duljim ostajanjem u destinaciji pretvaraju se u odmorišna putovanja. Dakle spajanje business + leisure.

Načelno, bleisure reflektira moderan pristup putovanjima budući da potencira pozitivan spoj osobnog i poslovnog života, na način koji koristi i zaposlenicima i poslodavcima. "Imajući u vidu visoku razinu kvalitete naše turističke ponude, kao i generalno kvalitetnu infrastrukturu u domeni potreba poslovnih putnika, ali i sadržaja namijenjenih odmoru, možemo zaključiti kako posjedujemo odlične preduvjete za daljnju afirmaciju bleisure segmenta potražnje", smatra Staničić.

Kako je Hrvatska globalno prepoznata kao vrlo atraktivna po prirodnim, ali i lifestyle te kulturnim resursima, imamo potencijala za razvoj ovog oblika turizma. "No, još uvijek u tom pogledu zaostajemo za svjetskim trendom. Rekla bih da je bleisure kod nas još uvijek više iznimka nego pravilo. Prisutan je uglavnom u atraktivnim gradovima u kojima se organiziraju poslovne konferencije, poput Splita, Dubrovnika, Zagreba i slično", smatra Čižmar.

Bloomberg

A trendovi ko trendovi - kako dođu tako i prođu. Poput revenge travela trenda koji nastao 2021. kao psihološka reakcija odnosno isključiva posljedica ograničenja putovanja i ukupne neizvjesnosti koja je zavladala nastupom pandemije, objašnjava Čižmar, tj. kao svojevrsni bunt protiv ograničenja i bijeg od nametnutih monotonih rutina života. Kako zdravstvena ugroza više ne postoji te stoga nema niti ograničenja putovanja, ovaj se trend globalno ugasio.

Nove generacije, nova očekivanja

Jesu li milenijalci spremni da potroše više za održivo putovanje? Istraživanja pokazuju kako je navedena konstatacija točna - mlađe generacije pokazuju višu razinu svjesnosti o potrebi promišljanja turističkih putovanja kroz prizmu održivosti, potvrđuje Staničić.

Primjerice, recentno istraživanje tvrtke MMGY provedeno na tržištu SAD-a govori kako je 53 posto pripadnika generacije Z i 63 posto milenijalaca navelo da prilikom planiranja putovanja vodi računa o održivosti. Istovremeno, na isti način se izjasnilo 37 posto pripadnika generacije X te tek 19 posto pripadnika boomer generacije.

Depositphotos

No zanimljivo 87 posto pripadnika generacije Z te 80 posto milenijalaca izjasnilo se kako je spremno i više platiti putovanje, kako bi podržali napore vezane uz brigu o okolišu, podržali lokalne zajednice i slično.

Zapravo je vrlo zanimljiv odnos potrošača prema održivim putovanjima. Dok se u načelu prevladavajući dio potrošača svih dobnih skupina, u gotovo svim svjetskim istraživanjima, izjašnjava da podržava i želi iskusiti održiva putovanja, ipak manji dio putnika je spreman platiti nešto više za održiva putovanja u odnosu na tradicionalna putovanja.

Afforable luxury nova je mantra

Affordable luxury postaje nova mantra i u industriji putovanja. Iako je sam pojam dosta fluidan, objašnjava Čižmar, te se u praksi koristi u različitim kontekstima, za različite vrste i razine kvalitete turističkih proizvoda, generalno je vidljiva sve veća težnja potrošača da uživaju u putovanju koje nosi predikciju luksuza, iako je nešto više cjenovno prihvatljivo u odnosu na istinski luksuz.

Jer, zapitajmo se, što su karakteristike istinskog luksuza. On mora biti jedinstven, ponekad ekstravagantan, prisutan u ograničenim količinama, pri putovanju osiguravati visoku razinu privatnosti, osigurati vrhunsku personaliziranu uslugu i neponovljiv doživljaj, a uglavnom se vezuje uz luksuzne brendove te se odlikuje vrlo visokom cijenom.

Depositphotos

Danas je većina putnika motivirana idejom dobivanja što više razine kvalitete turističkih usluga za utrošeni novac.  "Rastom ponude, unaprjeđenjem turističkih proizvoda i tehnologija te brojnim inovacijama koje je posljednjih desetljeća doživio sektor turizma, pojedini su turistički proizvodi postali priuštiviji većem broju turista, naspram ranijih vremena, a putnici ideju priuštivog luksuza također sve češće artikuliraju i kroz koncept dobre vrijednosti za novac", objašnjava Staničić.

Također, komenitraju iz Aminessa primjetan je porast interesa za luksuznim kampiranjem, koje omogućuje neposrednu bliskost s prirodom, jednostavnost i povratak na one temeljne postavke turizma kojih se sjećamo iz prošlih desetljeća, ali s modernim luksuznim pristupom.

Turisti pribjegavaju i različitim načinima organizacije putovanja kako bi, primjerice, na nekom elementu uštedjeli te na nekom drugom dobili prostor za uživanje u luksuznijem iskustvu, a najbolji primjer toga su low cost letovi u kombinaciji s odsjedanjem u vrhunskom hotelu. 

Bloomberg

Staničić ističe da se u tom kontekstu Hrvatska opredijelila za postupno repozicioniranje prema segmentima turističke potražnje koji korespondiraju sa strategijom afirmacije održivog i premium turizma". Pritom, nastavlja, premium počiva na modelu razvoja i promicanju turističkih proizvoda više i visoke vrijednosti, uz punu afirmaciju konkurentskih prednosti naše zemlje.

Generalno, objašnjava Čižmar, ovaj segment dosta intenzivno raste na svjetskom tržištu putovanja, po višim stopama rasta od ukupnih putovanja. I u Hrvatskoj je vidljivo da su na primjer hoteli više i visoke kvalitete bolje popunjeni u odnosu na prosjek svih hotelskih kapaciteta.

Stoga u ovom trendu pratimo svijet u potpunosti, iako je u Hrvatskoj ponuda luksuznog smještaja relativno ograničena.

Is loyalty dead?

Lojalnost gostiju je izuzetno važna globalnim hotelskim grupacijama, stoga one osiguravaju svojim vjernim potrošačima razne benefite. I mora om se priznati, u tome postaju sve kreativnije.

No, dolaskom novih generacija potrošača, posebice generacije Z, ali i nešto starijih mileniijalaca, loyalty programi hotelskih grupacija su donekle ugroženi, jer su mlađe generacije sklonije isprobavanju različitih hotela, bez obzira na brendove.

Tako na primjer globalno istraživanje McKinsey&Company iz 2023. godine pokazuje da je u 2021. godini 35 posto gostiju hotelskih brendova izjavilo da će preporučiti hotelski program lojalnosti, a u 2023. godini samo 15 posto.

Booking.com

"Vjerujem da će u budućnosti lojalnost potrošača opadati u odnosu na sadašnje stanje, upravo zbog činjenice da će mlađe generacije činiti sve veći udio gostiju", smatra Čižmar.

No, doskaču hoteli problemima i s hotelskim merchadisingom, koji, ako je suditi po društvenim mrežama, postaje novi statusni simbol. Sve se više primjenjuje u svijetu s ciljem jačanja hotelskih brendova u svijesti potrošača.

Obično se provodi kroz marketinške suradnje s proizvođačima atraktivnih proizvoda, kaže Ćižmar, a online prisutnost je ovdje vrlo važna, osobito kroz user-generated content.  U Hrvatskoj je ovaj trend još uvijek u začetku, te je uglavnom vezan za premium i luksuzni segment hotelskog tržišta.

"Naše suvenirnice nude jedinstvene artikle poput maslinovog ulja Vergal iz naše vlastite proizvodnje, kao i druge proizvode koji gostima omogućuju da sa sobom ponesu dio iskustva i sjećanja na boravak kod nas. Merchandise je za nas više od suvenira - on je produžetak našeg brenda i još jedan način na koji stvaramo - Veze koje traju", poručili su iz Aminessa.

U pomoć stiže i AI

AI je sve prisutnija u turizmu globalno, na različitim područjima putovanja. Uglavnom je primjena AI u turizmu vezana za poboljšana i personalizirana iskustva gostiju, ali i za poboljšanja učinkovitosti poslovnih procesa. Primjena AI asistenata, inteligentnih chat botova sve više zamjenjuje klasične putničke agente.

To naravno ima svojih prednosti, ali i mana, poput upitne autentičnosti i nedostatka ljudskog kontakta. Doduše, ističe Čižmar, u Hrvatskoj po pitanju AI u turizmu ipak još zaostajemo za svjetskim trendovima.

U Aminessu su počeli koristiti umjetnu inteligenciju u svakodnevnom radu, posebno u uredskim procesima, gdje razni alati pomažu u optimizaciji i automatizaciji određenih zadataka. "Ipak, naš glavni fokus ostaje na kreiranju personaliziranih ponuda i aktivnosti za naše goste, pružajući im tailor-made iskustva koja odražavaju našu posvećenost kvaliteti i individualnim potrebama", napominju.

Depositphotos

Zato Hrvatska turistička zajednica u nadolazećem razdoblju planira značajno unaprijediti digitalizaciju poslovnih procesa, kako internih, tako i onih povezanih s cjelokupnom turističkom industrijom. U okviru tih nastojanja, poseban naglasak bit će stavljen na optimizaciju postojećih sustava i implementaciju novih tehnoloških rješenja, uključujući i primjenu umjetne inteligencije.

Umjetna inteligencija bit će integrirana kroz nekoliko aspekata, te u HTZ-u očekuju da će primjena najmodernijih tehnologija rezultirati većom učinkovitošću, poboljšanjem korisničkog iskustva te čvršćom podrškom razvoja hrvatskog turizma.

Hrvatska dakle ima sve! U korak smo sa svjetskim trendovima, vole nas digitalni nomadi, tu je i AI.... za hrvatski turizam nema brige. Pozicionirali smo se visoko na svjetskoj ljestvici, samo nebo je granica.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar