Kakva je budućnost hrvatskog turizma? Žgomba i Šuljić o ključnim izazovima

U prvoj polovici 2025. godine Hrvatska je zabilježila više od 7,5 milijuna dolazaka i gotovo 29,3 milijuna noćenja, što je rast od četiri posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Lipanj je, kažu analitičari, nadoknadio manjak iz svibnja, i postavio temelje za novu uspješnu sezonu. 

U isto vrijeme, sve su glasnije primjedbe privatnih iznajmljivača na slabiji booking i prazne kapacitete, dok hoteli, s druge strane, ostvaruju znatno bolju godišnju popunjenost. 

"Mi ispred sebe imamo još pola (sezone) za odraditi i to je sasvim sigurno jedan dosta neizvjestan period, odnosno period u kojemu se mogu, ali i ne moraju ostvariti dobri rezultati," ističe za Bloomberg Adria TV Boris Žgomba, član upravnog odbora Europskog udruženja putničkih agencija.

Kada je o emitivnim tržištima riječ, najveći udio i dalje čini Njemačka, iako su brojke u padu, dodaje Žgomba. "Ipak, imamo jedno tržište koje je često zaboravljeno, ali nosi 10-11 posto ukupnog broja noćenja u Hrvatskoj, a to je domaće tržište. Moramo shvatiti da je svaki deseti gost koji u Hrvatskoj boravi u principu domaći gost." 

Ipak, više od pedeset posto ukupnog udjela tih tržišta čini skupina od četiri zemlje: Poljska, Austrija, Njemačka i Slovenija. "To je u najmanju ruku rizično, danas pogotovo kada živimo u vremenima kada se geopolitička situacija može promijeniti preko noći... sasvim sigurno je diverzifikacija nešto što bi trebalo biti. Diverzifikacija nije samo želja, nego i strateška potreba za stabilnost hrvatskog turizma. Njome dolazimo do toga da smo otporniji na bilo kakve vanjske utjecaje," objašnjava Žgomba.

Ključna metrika

No - što zapravo znači uspjeh turističke sezone i koji su ključni pokazatelji kojima se on može mjeriti? 

"Ja već dugo godina koristim izraz 'turistička godina'. Ako se ograničimo na sezonu, doći ćemo na to da smo sezonska destinacija, a to svakako ne želimo," govori Žgomba. "Rekordna godina ili dobra godina ona je koja donese prihode, profite, onima koji se bave turizmom, stanovništvu donese što manje inkomodacije, a državi kroz porezni sustav donese ono što je planirano."

Međutim, naglašava, izuzetno je važan još jedan pokazatelj: zadovoljstvo gosta. "O tome se dovoljno ne govori, da smo prošle godine imali turističku potrošnju deset posto manju nego godinu prije, uz isti broj gostiju. Ako govorimo o deset posto manjoj potrošnji i uz to stavimo još neki indeks očekivane inflacije i porasta cijena, mislim da dolazimo do brojke od 15-20 posto manjem prometu. To je zabrinjavajuće." 

Iznajmljivači se žale na slabiji broj rezervacija, nepopunjene kapacitete čak i u špici sezone. S druge strane, hoteli bilježe bolju godišnju popunjenost od privatnih apartmana - 47 posto u odnosu na 27,8 posto. 

"I do mene dolaze informacije o nezadovoljstvu u određenim segmentima privatnog smještaja, koji su slabije popunjeni nego što su bili prošle godine. Tu ima više elemenata. Prije svega, ove godine ima više turističkih kapaciteta u dijelu apartmana, privatnog smještaja. S druge strane, imamo situaciju koja je, rekao bih, dovedena do apsurda: mi slavimo otprilike milijun gostiju na destinaciji i u punoj špici ćemo imati možda milijun i 200.000 gostiju registriranih u eVisitoru. Ali registriranih smještajnih kapaciteta imamo - dva milijuna. To je ogroman crni debalans od 800.000 mjesta koji nisu u sustavu." 

Hrvatska je još uvijek snažno pozicionirana kao "zemlja sunca i mora", ali postoje napori da se takav imidž promijeni, iako na nedovoljnoj razini, tvrdi Boris Šuljić, vlasnik vinarije, hotela i restorana Boškinac. "Ne bih rekao da u ovom trenutku možemo biti zadovoljni (...) U svakom smislu mislim da nismo to ozbiljno napravili i da to ne shvaćamo dovoljno ozbiljno." 

"Mi daljnjim 'raubanjem' terena i povećanjem kapaciteta na razini 50-60 tisuća kreveta godišnje nećemo daleko dogurati, uništit ćemo najvažniji resurs, a to je prostor. Bez prostora, u turističkom smislu, ni mi više nećemo predstavljati ništa," kaže on. "Znam da se dosta toga radi, ali to su mikro pomaci na razini inicijativa nekih kompanija, individualaca, restoratera i turističkih zajednica, ali ta zona je još uvijek nedovoljno istražena i daleko od toga da bude suvisla cjelina." 

Cjelogodišnji turizam

Turizam nije jedinstveni paket sadržaja, ističe: "Tu ima mnogo različitih očekivanja. Strategije postoje zbog toga da bi se postigla koherentnost u provođenju nečeg što nam donosi 20 posto BDP-a. Ako turizam to jest, tu ne bih rekao da imamo koherentnu politiku." 

Prelazak iz turističke sezone u cjelogodišnji turizam nije lak, dodaje Žgomba: "Mi ćemo jako teško postati cjelogodišnja turistička destinacija, ali ono što možemo raditi, ali možemo postepeno produljivati turističku sezonu kako bismo izvukli kvalitativni dio. Prije svega bi trebalo napraviti koordinirani plan na razini države. Nakon toga, tu su lokalne zajednice... čitav niz (faktora), od prometa, infrastrukture, destinacija mora živjeti čitavu godinu - ne možete gosta dovesti u destinaciju gdje je sve zatvoreno." 

Što se tiče rasta troškova rada i logistike, "stvari su se počele komplicirati nakon pandemije koronavirusa," kaže Šuljić. "Gubitak kvalitetne radne snage je evidentan, tome svi svjedočimo. No to nije jednoslojan problem: osim što pada profitabilnost, a samim time i kvaliteta usluge, opasnosti leže i u supstitutima koji nastaju jer tržište reagira brzo i pokriva ispražnjeni prostor. Ta rješenja su, nažalost, ta koja nas vode u konfekcioniranje naše ponude." 

Supstituti rješavaju probleme s financijske strane, međutim, upozorava Šuljić, "nisam siguran da će rezultat biti željeni."

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.