.webp){kind=icon}
Kako turizam u svijetu raste, popularna odredišta morat će djelovati kako bi ublažila prekomjerni priljev turista, navodi se u sažetku izvješća o stanju turizma i ugostiteljstva za 2024. godinu na globalnoj razini koje je pripremila tvrtka McKinsey & Co.
U takvu ocjenu se od hrvatskih destinacija sjajno uklapa Dubrovnik za koji se već dugo zna da se nosi s problemom (pre)velikog broja posjetitelja tijekom udarnih ljetnih mjeseci, a u izvješću McKinseya istaknuta je među ostalim svjetskim destinacijama koje su pod udarom prekomjernog turizma.
"Turizam u Hrvatskoj se suočava s jedinstvenim izazovima i prilikama koje zahtijevaju pažljivo planiranje i strateški pristup kako bi se održao njegov rast i osiguralo dugoročno blagostanje. Naše izvješće između ostalog apostrofira Dubrovnik kao jedan od najposjećenijih gradova koji se suočava s problemom prekomjernog turizma, osobito tijekom ljetne sezone kada broj dolazaka turista može biti i dvadeset puta veći nego zimi. Grad je već poduzeo značajne korake kako bi se borio protiv prekomjernog turizma, uključujući zabranu novih dozvola za privatne najmove u povijesnom Starom gradu i reorganizaciju rasporeda kruzera", navodi u komentaru direktora Adriatic ureda McKinseya Tomislav Brezinščak.
U ocjeni rizika od prekomjernog turizma u slučaju Dubrovnika najviša razine prijetnje ocijenjena je u četirima od šest kategorija, odnosno u ovisnosti lokalne ekonomije o turizmu, preopterećenoj infrastrukturi, utjecaju na okoliš te gustoći u koncentraciji turista.
Jedino u segmentu iskustva posjetitelja i prijetnje za kulturno naslijeđe razina rizika je ocijenjena srednjom.
Od 65 analiziranih svjetskih destinacija Dubrovnik je na razini najvećeg rizika u najviše kategorija. Nakon Dubrovnika to su meksički Cancun, indijski glavni grad New Delhi, glavni grad Malezije Kuala Lumpur, marokanski Marakeš, Meka u Saudijskoj Arabiji i američki Orlando, svi s trima ocjenjivanim kategorijama na najvišoj razini rizika.
Nedavni satelitski podaci upućuju da 80 posto turista globalno posjećuje tek 10 posto svjetskih turističkih odredišta.
"Međutim, važno je napomenuti da ovo nije problem samo Dubrovnika. Cijela jadranska obala suočava se sa sličnim izazovima te je žurno potrebno na nacionalnoj razini strateški planirati razvoj održivih modela turizma koji će očuvati prirodne i kulturne resurse, a istovremeno osigurati pozitivno iskustvo za turiste i lokalno stanovništvo", poručuje Brezinščak.
Dubrovnik
Po njegovoj ocjeni, uvođenje novih tehnologija i modernih rješenja može značajno unaprijediti turističku ponudu.
"Hrvatska ima priliku implementirati inteligentne sustave upravljanja turističkim tokovima koristeći podatke prikupljene putem društvenih mreža i drugih digitalnih platformi kako bi bolje razumjela obrasce ponašanja turista i identificirala područja pod stresom. Također, postoji velika prilika za razvoj cjelogodišnjeg turizma promicanjem manje poznatih destinacija i diversifikacijom turističke ponude. Kroz partnerstva s lokalnim zajednicama možemo stvoriti jedinstvene i autentične doživljaje koji će privući turiste tijekom cijele godine, smanjujući pritisak na popularne destinacije tijekom vrhunca sezone", ocjenjuje Brezinščak.
