Ostojić: Cilj je privući manje gostiju koji će više trošiti

Kao i gotovo svake godine, statistika kaže jedno, a dojmovi s hrvatske obale nešto drugo. Kako izgleda krvna slika domaćeg turizma na vrhuncu sezone, pitali smo Veljka Ostojića koji upravlja Hrvatskom udrugom turizma koja okuplja najveće turističke tvrtke.

Pitali smo ga što njihovi rezultati govore. Za ovu sezonu je to palac gore, rekao je Ostojić, ali pokazali su se određeni minusi. Turizam je djelatnost koja se radi zbog novca. Ima tu više komponenti i to je složeno uskladiti. Priča o povećanom prihodu, a stagnaciji dolazaka i noćenja treba pozdraviti. Ako smo cijene podigli više od 50 posto, a kapaciteti su još uvijek puni, to znači da pratimo trendove na emitivnim tržištima i znamo upravljati našim objektima.

Ostojiću smo iznijeli i jednu usporedbu. Usluge smještaja u Hrvatskoj poskupjele su za 59 posto od 2019. godine do danas, dok je na Malti taj porast iznosio samo osam posto. Restorani i kafići poskupjeli su 52 posto, u usporedbi s Francuskom koja je cijene podigla 17 posto.

Zanimalo nas je prati li ponuda ta poskupljenja. Ostojić kaže da gosti ne dolaze po inerciji. Oni pažljivo pripremaju dolazak. Paze što se događa na destinaciji. Ostojić je istaknuo da su hoteli s pet zvjezdica popunjeni gotovo 97 posto, oni s četirima zvjezdicama oko 93 posto, a kampovi su na 100 posto.

Zvonko Kucelin/Hina

Ostojić kaže da imamo problem s objektima nižih kategorija. Kod nas je više od dvije trećine objekata apartmansko i to može ugroziti perspektivu našeg turizma. Treba raditi na tome da se diže kvaliteta, pogotovo objektima koji imaju dodanu vrijednost.

Ima odskakanja kada govorimo o cijenama, ali svaki poduzetnik je zaslužan i odgovoran za svoju cjenovnu politiku. Trenutno smo na rubu kada su u pitanju cijene u ugostiteljstvu. Moramo slušati tržišta i definirati normalne marže koje rezultiraju prihvatljivim cijenama.

No kako staviti u ravnotežu apartmane i hotelski te kamp smještaj? Ostojić kaže da imamo 1,9 milijuna ležajeva u Hrvatskoj. Kada pričamo o obiteljskom smještaju, onda treba napraviti razliku. Smještaj kod domaćina je dobar u hrvatskom turizmu, ali nama se dogodila velika izgradnja apartmana koji se vode kao obiteljski smještaj, iako on to nije. Riječ je o višestambenim zgradama u kojima su stanovi koji se iznajmljuju kao obiteljski smještaj.

Napravili smo pomake, kaže Ostojić, ali rubno. Ti objekti imaju popunjenost oko 20 posto. Objekti u pravom obiteljskom smještaju su puni oko 55 posto. Pitanje je opterećenosti infrastrukture jer svim tim objektima treba dovesti vodu i kanalizaciju, a s druge strane su u špici sezone jedva popunjeni. Tu Hrvatska treba napraviti neke pomake.

Puno se očekuje od Zakona o turizmu, ali potrebno je biti hrabriji. Ne samo na lokalnoj razini, nego i na nacionalnoj gdje bi se povukla granica na području izgradnje apartmana i većim ulaganjem u hotelski smještaj.