Talijani nas napustili, ne dolaze ni Nijemci, ključno pitanje bez odgovora

Turistička sezona u punom je jeku, gosti se prže i kupaju, apartmani su iznajmljeni, konobari i kuhari na rubu snaga, a gazde zbrajaju profite. Uz uobičajene čarke oko mjesta na plaži, gužvi na autocestama, cijena u dućanima i restoranima, sve upućuje na to kako ovogodišnja sezona upisuje kvačice u sve redovne kućice, pa, nažalost, čak i kad su požari u pitanju.

Hrvatska turistička zajednica (HTZ) objavila je prošlog tjedna i brojke o dolascima i noćenjima u prvih sedam mjeseci i na letimični pogled sve izgleda kao po špranci. Do kraja srpnja, prema podacima sustava eVisitor, zabilježeno je 11,9 milijuna domaćih i stranih turističkih dolazaka i 57,7 milijuna noćenja. Dolazaka je bilo tri posto više nego lani, a noćenja jedan posto.

Objavu brojki pratili su i uobičajeni komentari, pa je direktor HTZ-a Kristjan Staničić izjavio kako "nema govora" o podbačaju i da su rezultati "u skladu s našim očekivanjima". Ministar turizma i sporta Tonči Glavina je također izrazio zadovoljstvo rezultatima, a ponovile su se i uobičajene poruke o nužnom produljivanju sezone.

Glavina je poručio i kako Hrvatskoj i "nije cilj rast turističkog prometa u ljetnim mjesecima već pred i postsezoni". Tom sentimentu pridružio se i direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić koji je za Bloomberg Adriju izjavio kako nam je cilj privući manje gostiju koji će više trošiti.

Nešto detaljniji pogled na ovogodišnje i višegodišnje turističke brojke ukazuje kako bismo se u pokušaju ostvarivanja tih ciljeva, baš kao i dosad, ipak mogli nastaviti mučiti. Jedan od glavnih problema dosad bila je klima jer, u odnosu na neke južnije globalno popularne destinacije, imamo relativno kratko razdoblje visokih temperatura. Klimatske promjene nam, barem što se toga tiče, zasad idu na ruku i manje hladnih dana potencijalno znači produljivanje sezone možda čak i od svibnja do listopada.

No ono što su neki već i primijetili je da ove godine ima manje kod nas često proglašavanih "najdražih" turista iz Njemačke. U prvih sedam mjeseci ostvarili su sedam posto manje dolazaka i osam posto manje noćenja nego u istom razdoblju 2023. godine. Ako prihvatimo tezu kako bismo trebali težiti manjem broju turista više platežne moći, to svakako nije dobra vijest.

Dodatno zabrinjava činjenica da smo sličnu predstavu već gledali. Već se godinama priča kako smo sve manje privlačni turistima s druge strane Jadrana, a brojke to i potvrđuju. Primjerice, 2016. godine talijanski su gosti ostvarivali 4,2 posto od ukupnog broja noćenja, a ove godine to je tek 2,8 posto.

Zabavna posjeta Dubrovniku | Baldo Marunčič/Hina

 

Među deset najvećih inozemnih emitivnih tržišta za hrvatski turizam, Italija je jedina koja je u tom usporednom razdoblju zabilježila pad, i to za devet posto kad je u pitanju broj dolazaka u prvih sedam mjeseci i čak 16 posto kad je u pitanju broj noćenja. Talijane se, podsjetimo, kao i Nijemce smatralo gostima bolje platežne moći, posebno u usporedbi s turistima iz istočnoeuropskih država kojima se nekad brojalo koliko pašteta donose na plažu.

Bez detaljnijih istraživanja o preferencijama zasad se još uvijek nagađa koji bi stvarno razlozi mogli stajati iza padajućih brojki njemačkih gostiju. Njemačka ekonomija ne stoji baš najsjajnije i nije nemoguće da se dio tamošnjih stanovnika iz ekonomskih razloga nešto teže odlučuje na putovanja.

S druge strane, posustajanje njemačke privrede nije nova vijest. Njemački BDP je lani smanjen za 0,3 posto. Podaci njemačkih statističara pak istovremeno pokazuju kako su Nijemci lani ostvarili čak 18 posto više inozemnih putovanja nego godinu prije.

Najpopularnije destinacije su im bile Austrija, Italija, Španjolska, Nizozemska i Francuska. Interesantan dodatni podatak je kako je blago porastao udio njihovih putovanja željeznicom, kako u odnosu na 2022. tako i na pretpandemijsko razdoblje, a sve ukazuje na to da stanovnici Njemačke i dalje rado putuju.

Ljetna uživancija u Hrvatskoj | Miljenko Klepac/Hina

 

Cijene domaćih usluga nerijetko se izdvajaju kao mogući razlog nedolaska gostiju. No ako smo uvjereni kako smo idealna destinacija za manji broj gostiju više platežne moći, onda rast cijena ne bi smio biti razlogom sve rjeđih dolazaka upravo tih gostiju. Tim više što podaci za prvih sedam mjeseci pokazuju porast broja dolazaka i noćenja i gostiju iz Poljske, Mađarske, Slovačke, pa i Slovenije te Bosne i Hercegovine, sve redom tržišta koja se smatra sklonijima jeftinijem ljetovanju. Jedina iznimka među njima je Češka odakle nam ove godine stiže sedam posto manje gostiju koji su ostvarili i sedam posto manje noćenja.

Nakon što su nas talijanski gosti počeli sve više zaobilaziti, nije se previše postavljalo pitanje zašto je do toga došlo. Lakonski stav kako ima drugih turista, ako već neće biti Talijana, prevladao je kao i svaki puta prije toga. Sad kad se smanjuje i broj njemačkih turista, i dalje se ne postavljaju ozbiljna pitanja, odnosno zašto do toga dolazi. Šalju se poruke kako je sezona u skladu s očekivanjima i kako nam više gostiju i ne treba.

Možda i ne, ali ako se stvarno želi poraditi na tome da se ostvare ciljevi o dolasku bogatijih gostiju, onda bi možda bilo dobro prvo odgovoriti na pitanje zašto točno do toga dolazi. Ili će se ciao! pretvoriti u tschüss!