Josip Mikulić: Hrvatski turizam nije potonuo već se prilagodio novim izazovima

Manji broj turista na Jadranu u srpnju i kolovoza mnogima je bio povod da proglase potop hrvatskog turizma. Iako subjektivni dojmovi itekako variraju jer je netko imao bolju, a netko lošiju turističku sezonu, objektivno gledano, ova je sezona bila dobra. Po noćenjima i broju dolazaka na razini je lanjske, a po većem broju fiskaliziranih računa, uzmemo li u obzir rast cijena, vjerojatno i znatnije bolja.

Predsezona s 12 posto više noćenja i 11 posto više dolazaka, i stagnacija u špici sezone, indikator su ublažavanja ekstremne sezonalnosti. Ove podatke za koje tvrdi da su pozitivne promjene govori nam prof. dr. sc. Josip Mikulić, stručnjak za turizam s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu te znanstvenik na Institutu za turizam.

"Ne treba zaboraviti da smo i ove godine imali značajan porast kapaciteta, primarno u vidu privatnog smještaja - turističkih apartmana (+3,8 posto) i nekomercijalnog smještaja (+4,4 posto), a koji ima znatno kraću sezonu zbog manje privlačnosti kada nije lijepo vrijeme. Naime, ta vrsta smještaja u pravilu nema dodatnih sadržaja kao wellness ili zatvorene bazene, kao niti restoran koje hoteli imaju, pa je izvan sezone kupanja slabo tražena. Stoga su neki vjerojatno nezadovoljni jer nisu ostvarili svoja očekivanja, i to prvenstveno, rekao bih, zbog povećane ponude u situaciji rasta cijena i punog oporavka svih naših turističkih konkurenata. Ili su jednostavno samo bili preskupi", ističe profesor Mikulić.

Prerano se izlazilo s podacima o turističkoj sezoni, evo zašto to nije dobro

U medijima su se, kaže, iznosili brojni podaci, pogotovo kada smo ušli u špicu sezone. Srpanj i kolovoz tradicionalno generiraju gotovo 60 posto svih noćenja u godini pa je interes za prebrojavanjem i objavom podataka jasan. No, nekada se, mišljenja je profesor Mikulić, prerano izlazilo s podacima.

"Možda neki gosti još nisu bili niti registrirani od strane domaćina, i gledala su se kratka razdoblja, a usporedbe u špici sezone su vrlo osjetljive na promatrano razdoblje. Tako smo npr. samo u jednom danu kolovoza (10.8.) imali 56 posto više noćenja nego u cijelom mjesecu siječnju. Uz to, kada se rade usporedbe s lanjskim razdobljem, treba uzeti u obzir koji dani u tjednu su obuhvaćeni usporedbom. Ove godine smo, npr., imali nešto što bismo mogli nazvati ‘efektom prijestupne godine’, pa smo, npr. 10. kolovoza imali nevjerojatnih 109 posto (!) više dolazaka nego isti dan lani. No, to je samo zato što je lani to bio četvrtak, a ove godine subota, a znamo da se na put uglavnom kreće vikendom", pojašnjava.

Načelno, smanjeni dolasci u situaciji nepromijenjenih noćenja bi značili da su boravci duži. Ekološki gledano, to je dobro. Razlozi za to mogu biti različiti, kaže nam profesor Mikulić. Netko se možda odlučio na dulji odmor ili na manje promjena destinacija tijekom putovanja.

Srpanj i kolovoz generiraju gotovo 60 posto svih noćenja u godini | Depositphotos

Kvalitetni restorani nisu bili prazni u špici sezone

Tijekom špice ove turističke sezone nerijetko smo mogli čuti i pročitati kako su, unatoč ulicama prepunih turista, terase restorana i kafića – prazne. Profesor Mikulić ističe kako je određen tip ugostiteljskih objekata ipak zabilježio pluseve.

"I ova sezona je pokazala da su visokokategorizirani ugostiteljski objekti, hoteli i restorani, bili u plusu i u onim razdobljima kada su se neki žalili na srpanjsku pa i kolovošku rupu. U takvim objektima sigurno rade samo educirani djelatnici, neki poslodavci svojim djelatnicima omogućavaju i dodatne edukacije, pružaju im naravno i kompetitivne uvjete rada da bi bili i ostali zadovoljni, jer u ugostiteljstvu nema gorega od nezadovoljnog radnika kojeg pustiš na gosta. I opet, i najboljima je izazov pronaći adekvatnu radnu snagu, i brojem i kvalitetom. A tko god drugačije misli, trgovac je, nije pravi ugostitelj", naglašava Mikulić.

Manje kvalitetni restorani, fast-food objekti, s druge strane, možda su lošije prošli. Došlo je do velikog porasta cijena, kvaliteta je osrednja ili loša, i to ima svoje posljedice.

"Visoku cijenu npr. ćevapa za 15 eura, palačinki za 10 ili soka za 5 eura, treba kompenzirati dobrom lokacijom ili ugođajem. Ako to nemaš, to jednostavno ne vrijedi toliko, pogotovo ako u obližnjem marketu za novce jednog takvog ručka kupiš namirnica da se možda i kvalitetnije prehraniš dva, tri dana", komentira naš sugovornik.

Jesu li Euro 2024. i Olimpijske igre u Parizu utjecali na našu turističku sezonu?

Iako je o tome teško precizno govoriti bez složenih statističkih analiza, sasvim je moguće da su na rezultate naše turističke sezone utjecali Euro 2024. i Olimpijske igre, koje su u srcu ljeta održane u Parizu. Ti događaji su snažni turistički magneti i nije nerealno pretpostaviti, kaže profesor Mikulić, da su neki turisti odustali od svojih ljetovanja, skratili ih ili ih premjestili upravo zbog navedenih sportskih događanja.

"K tome se Euro održao na našem najznačajnijem emitivnom tržištu, u Njemačkoj, i o padu tog tržišta se dosta izvještavalo u medijima. To potvrđuju i brojke od 11,5 posto manje dolazaka i 16,5 posto manje noćenja u lipnju i srpnju nego lani kada se Euro nije igrao. Međutim, prema aktualnim podacima u prva tri tjedna kolovoza, u našem najjačem turističkom mjesecu, to smanjenje je tek 1,5 posto u odnosu na lani, a na razini cijele godine 6 posto manje. Dakle, nije nerealno za očekivati da će dio njemačkih turista nadoknaditi svoja ljetovanja u posezoni, koja je inače manje gužvovita, ali i jeftinija, i meni osobno puno draža, pogotovo za obiteljski odmor", pojasnio je pad dolazaka njemačkih turista u Hrvatsku u srcu sezone.

Ipak, profesor naglašava da su u istom razdoblju neka tržišta rasla po stopama od 5 do 6 posto, kao što su Poljska, Mađarska, UK, Nizozemska ili SAD. Zbrajati treba na kraju godine, kaže, nezahvalno je to činiti usred špice sezone.

Mikulić smatra da postoji i potencijal rasta u kompletnoj unutrašnjosti | Depositphotos

Turizam u unutrašnjosti može se razvijati, ali ne kao na Jadranu

Zanimljiv podatak ovogodišnje turističke sezone je i onaj o 6 posto rasta u noćenjima u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Imali smo tako, u prvih sedam mjeseci, 1,5 milijuna noćenja u unutrašnjosti, a u Zagrebu 1,4 milijuna. Profesora pitamo je li to pokazatelj da turizam u unutrašnjosti i specifično ruralni turizam imaju kapaciteta kolektivno rasti i razvijati se.

"Što se unutrašnjosti tiče, imamo par hotspotova, prvenstveno Zagreb i Plitvice. Sigurno postoji i potencijal rasta u kompletnoj unutrašnjosti. Taj rast može i postotno biti velik, ali zbog niske baze. Stoga je nerealno očekivati da se turizam u unutrašnjosti i približno može razviti kao na Jadranu", napominje profesor Mikulić.

No, to ne značim dodaje, da nema realnu priliku i da ga ne treba razvijati. Svaki krevet u OPG-u pa i kratkoročnom najmu u slabije razvijenim predjelima Hrvatske, otvara perspektivu vlasnicima. U tom pogledu ekonomski je i društveno možda i puno vrjedniji, zaključuje, od novog kreveta na obali.

 

Ako ste mikro, mali ili srednji poduzetnik iz turizma, ugostiteljstva i srodnih djelatnosti ili ste pak vlasnik OPG-a i želite se educirati, učiti od ponajboljih predavača, razvijati projekte uz nadzor mentora, povezivati se s drugim poduzetnicima – imamo sjajnu vijest! Iskoristite priliku za edukaciju na Uplift akademiji koju je pokrenuo Mastercard, a provodi Algebra. Prijavite se klikom na link i osvojite punu stipendiju za jedinu sveobuhvatnu edukaciju namijenjenu malim poduzetnicima u Hrvatskoj.