Prošloga tjedna tvrtke HŽ–Putnički prijevoz i Končar–električna vozila potpisale su ugovor o šest novih elektrodizelskih motornih vlakova za povezivanje Zagreba i Splita, no potez k modernizaciji koji naizgled treba bezrezervno pozdraviti naišao je na, rekli bismo, dosta logičnu kritiku iz Hrvatske udruge za vodik.
Naime, predsjednik udruge Frano Barbir pozdravio je namjeru modernizacije voznog parka i bolju povezanost između dvaju najvećih hrvatskih gradova, no zapitao se i zbog čega će svi ti vlakovi i dalje koristiti dizel koji bi se postupno trebao i mogao zamjenjivati energentima iz obnovljivih izvora energije.
Napominje da upravo zbog činjenice da se nije odabralo gorivo iz obnovljivih izvora za investiciju nije bilo moguće koristiti novac iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ili drugih fondova Europske unije, pa je riječ o kreditiranju kod Europske investicijske banke
Čitaj više
Ošust: Više investicija u obnovljive izvore pomoglo bi i javnim financijama
Nedostatak jasnih propisa i kašnjenja u realizaciji projekata stvaraju lančanu reakciju negativnih učinaka na ostale gospodarske sektore.
30.07.2024
OIEH: Obnovljiva energija i dalje zapinje, potez HERA-e je sada ključan
Nažalost, 2024. godina nije donijela značajniji pomak u razvoju obnovljivih izvora energije u odnosu na prethodnu godinu.
30.07.2024
U srpnju velik broj zahtjeva Ministarstvu zašite okoliša za sunčane i vjetroelektrane
Među investitorima koji traže ocjenu potrebe procjene utjecaja na okoliš su HEP i Ina koji planiraju sunčane elektrane u Primorsko-goranskoj županiji.
26.07.2024
U 2030. Hrvatska bi trebala proizvoditi 26,4 tisuće tona zelenog vodika
Promet je jedan od najvažnijih segmenata u kojima bi Hrvatska mogla ostvariti prednosti uporabe zelenog vodika.
18.07.2024
"Ako sad investiramo u tehnologiju koja koristi dizel, to znači da sljedećih 20 do 30 godina nema smanjenja emisija, barem ne na pruzi Zagreb–Split, a upravo ta pruga bila je idealna za primjenu modernijih i čišćih tehnologija, što je vlak na vodik. Hrvatska ima strategiju za vodik i nedavno je predstavljena studija plana i primjene te strategije. I u jednom i u drugom dokumentu se predviđa vlak na vodik na relaciji Split–Zagreb. Neshvatljivo mi je da donosimo strategije i planove, a onda se nitko njih ne drži. Također, prema europskoj direktivi (o obnovljivim izvorima) RED III, države članice moraju u sektoru transporta do 2030. uvesti određeni postotak obnovljivih goriva nebiološkog porijekla, što je zapravo vodik, ali Hrvatske željeznice, a i resorno ministarstvo prave se da se te odredbe i obveze njih ne tiču", poručuje u komentaru Barbir.
Kaže da je uputio pismo elektronskom poštom resornom ministru Olegu Butkoviću te predsjednicima uprava tvrtki HŽ–Putnički promet i Končar–električna vozila iznoseći argumente zašto je barem dio novih vlakova trebao biti na vodik, tim više jer je jednom međunarodnom studijom iz 2019. godine utvrđeno da su vlakovi na vodik konkurentni na neelektrificiranim prugama dužim od 100 kilometara na kojima prometuje manje od 10 vlakova dnevno.
"Pruga Zagreb–Split, odnosno točnije od Oštarija do Splita, upravo zadovoljava sve (...) uvjete za konkurentnost vlakova na vodik, pa je zato i uvrštena u hrvatsku strategiju za vodik. Nedavno je dovršena i predstavljena studija plana i primjene strategije do 2050. godine u kojoj se u svrhu ispunjenja obveza proizašlih iz RED III direktive do 2030. između ostalog predviđa i jedan vlak na vodik, i to baš na relaciji Zagreb–Split. Studiju je izradio institut Ekonerg za naručitelja Agenciju za ugljikovodike", navodi Barbir u pismu Butkoviću i predstavnicima uključenih tvrtki.
Podsjetio je i na prošlogodišnju konferenciju o alternativnim pogonima željezničkih vozila u suorganizaciji Hrvatske udruge za vodik na kojoj su sudjelovali predstavnici nadležnog ministarstva te Hrvatskih željeznica.
"Na toj konferenciji sudjelovali su stručnjaci iz Alstoma, Siemensa, ali i Končara, koji su prisutne upoznali sa svojim tehnologijama i planovima. Jedan od izlagača na konferenciji je predstavio rezultate simulacije prometovanja na relaciji Split–Oštarije, koja je pokazala da je vlak na vodik superioran u odnosu na baterijski električni vlak. Zbog toga sam iznenađen što je unatoč svemu donesena odluka o nabavi elektrodizelskih vlakova koji malo ili ništa doprinose ispunjavanju obveza koje proizlaze iz direktive RED III. S jedne strane, dakle, donosimo strategije i planove za primjenu tih strategija, a s druge strane se strategije i planovi ignoriraju i naručuju se tehnologije kojima ćemo nastaviti korištenje fosilnih goriva. Očito je da nema dovoljne koordinacije između različitih tijela koja donose strateške odluke. Stoga predlažem da se osnuje neformalno koordinacijsko povjerenstvo za primjenu strategije za vodik u kojem bi bili predstavnik Ministarstva gospodarstva, predstavnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i predstavnik Agencije za ugljikovodike", navodi Barbir.