Šest mjeseci od preuzimanja čelne pozicije Plive: Ovo je vrijeme velikih prilika, ali i pritisaka

Prošlo je nešto više od pola godine otkako je Nikolina Dizdar Čehulić preuzela vodeću ulogu u domaćoj kompaniji Pliva. S početkom svibnja Dizdar Čehulić je na mjestu predsjednika uprave zamijenila Mihaela Furjana koji je nakon desetogodišnjeg mandata napustio kompaniju. 

Iako kaže da izazova ne nedostaje i svjesna je toga da se industrija jako brzo mijenja, Dizdar Čehulić dosadašnje iskustvo na čelu kompanije naziva inspirativnim i zadovoljna je svime što je do sada postignuto. Ne bježi od problema, ali ne skriva ni uspjehe i ambicije.

Pliva je prema podacima Fine prošle godine ostvarila 896,3 milijuna eura prihoda, što je bilo povećanje od 22,76 posto u odnosu na prethodnu godinu te je zabilježila rast dobiti od 80,24 posto. I s postignutim u 2025. godini su zadovoljni te očekuju dobre rezultate. 

U razgovoru za Bloomberg Adriju Dizdar Čehulić je detaljnije ispričala o prvim mjesecima na čelu kompanije, promjenama unutar Plive, modernizaciji poslovanja te izazovima s kojima se susreće cijela industrija. 

Preuzeli ste vodstvo Plive prije pola godine - kako biste opisali tih prvih šest mjeseci?

- Prvih šest mjeseci bilo je iznimno dinamično, ali inspirativno. Pliva je kompanija s impresivnom poviješću i rezultatima koji obvezuju – što osjećam kao veliku čast, ali i veliku odgovornost. Ono što me od početka posebno inspirira su ljudi – stručni, predani i ponosni na ono što zajedno stvaramo. U upravi nisam sama, zajedno s Tatjanom Ilić, koja vodi farmaceutske tehničke operacije, i Darkom Metličić, koja predvodi istraživanje i razvoj, dijelim istu strast prema izvrsnosti i viziju daljnjeg rasta. Njihova stručnost i odlučnost daju dodatnu snagu cijelom timu i potvrđuju da Pliva ima iznimne lidere i snažnu bazu znanja. Industrija se brzo mijenja - regulatorno, tržišno i tehnološki - i zato ulažemo u modernizaciju i kompetencije kako bismo ostali ispred promjena. Iako je tempo bio brz, osjećam veliko zajedništvo i želju tima da nastavimo graditi Plivu kao lidera i ponos Teve u ovom dijelu Europe.

Nikolina Dizdar Čehulić | Pliva

Koji su bili vaši glavni prioriteti nakon preuzimanja vodeće uloge i što smatrate najvećim postignućem dosad?

- Glavni nam je prioritet bio pripremiti Plivu za novu fazu rasta u kojoj spajamo našu bogatu tradiciju s novim tehnologijama i inovacijama. Fokus stavljamo na razvoj biosličnih i inovativnih lijekova, digitalizaciju i učinkovitije poslovne procese. Ponosna sam na rezultate koje smo već postigli - rast prodaje, snažan izvoz i ulaganja u nove tehnologije. No, ono što me osobno najviše veseli jest energija tima, želja za učenjem i spremnost na suradnju. Bez ljudi koji vjeruju u zajednički cilj, nijedna transformacija ne bi bila moguća.

Nedavno smo pisali o tome da je Pliva među rijetkim kompanijama koje se mogu pohvaliti 100 postotnom ženskom upravom. Kako gledate na to?

- To nije bio cilj, nego rezultat dugoročnog ulaganja u talente i jednakih mogućnosti za sve. U Plivi vjerujemo u jednakost i napredovanje temeljeno na znanju, odgovornosti i rezultatima. Danas žene čine 59 posto naših zaposlenika i 70 posto menadžmenta, a članice uprave su se dokazale kroz ostvarene rezultate i zahtjevne međunarodne procese selekcije unutar Teve. No, svjesni smo izazova s kojima se žene često susreću, pa zato imamo razvijene programe podrške i inkluzivnog vodstva, što potvrđuju i Mamforce i Poslodavac Partner certifikati, te želimo da naša priča bude inspiracija i drugim kompanijama.

Koji su najveći izazovi s kojima ste se do sada susreli?

- Svakodnevno imamo interne izazove jer smo kompleksna organizacija, no kada govorimo o vanjskim faktorima, izdvojila bih dugogodišnji pritisak na cijene generičkih lijekova bez realne procjene tržišta i troškova. Nažalost rezultati tog pritiska vidljivi su kroz povećan broj povlačenja proizvoda, broj novih generičkih lijekova koji se stavljaju na tržište pada, a troškovi proizvodnje rastu. Drugi veliki izazov su rokovi plaćanja, koji su u Hrvatskoj i dalje izvan zakonskih okvira i stvaraju ozbiljan pritisak na cijeli lanac opskrbne. Nažalost radi se o činjenici koja se ponavlja iz godine u godinu i nadam se da će doći do ozbiljnijih pomaka, realnije procjene troškova u zdravstvenom sustavu i ozbiljnije financijske discipline. Ulažemo energiju u to da svi sudionici - industrija, regulator i zdravstveni sustav - imaju bolje podatke i bolje razumiju realnost opskrbnih lanaca. Samo zajedničkim pristupom moguće je dugoročno osigurati stabilnost.

U kojoj je fazi proces prodaje TAPI poslovanja?

- Teva je vodila razgovore s potencijalnim kupcem TAPI-ja, ali uvjeti nisu bili usklađeni s dugoročnim prioritetima kompanije. Smatram da je to bila ispravna odluka. Ostajemo uvjereni u vrijednost TAPI-ja i u doprinos kolega koji tamo rade – oni su dio iste misije i iste predanosti kvaliteti koja definira Plivu.

Kako će ta promjena utjecati na Plivu?

- Za Plivu se ništa bitno ne mijenja - i dalje smo snažno pozicionirani unutar Tevine mreže s jasnom ulogom u razvoju i proizvodnji lijekova. Suradnja s TAPI-jem ostaje stabilna, a naš fokus ostaje na inovacijama, kvaliteti i izvozu.

U posljednje vrijeme se u medijima piše i o smanjivanju broja radnika u Plivi. Kako to komentirate i što je razlog takvih poteza?

- Pliva prolazi kroz fazu modernizacije i to uvijek znači promjene u strukturi poslova. Neki jednostavniji procesi sele se u globalne centre, dok u Zagrebu otvaramo nova, kompleksnija i razvojno zanimljivija radna mjesta. U IT segmentu dio procesa obavljat će se u suradnji s Cognizantom, što kolegama omogućuje nastavak obavljanja istih poslova, ali i profesionalni razvoj u međunarodnoj organizaciji koja je specijalizirana za aktivnosti upravljanja aplikacijama i podržavanja velikih organizacija. Uvijek nastojimo biti fer i transparentni prema kolegama, osobito onima koji su godinama davali doprinos. Istodobno, otvaramo vrata novim prilikama jer želimo graditi organizaciju koja će biti spremna za budućnost.

Očekujete li daljnje promjene u organizacijskoj strukturi?

- Većina promjena predviđenih za ovu fazu transformacije je završena. Naravno, nastavit ćemo unaprjeđivati procese kako bismo bili brži i učinkovitiji, ali ne očekujemo veće organizacijske promjene u kratkom razdoblju.

Što je u pozadini problema s nestašicama lijekova?

- Nestašice se najčešće odnose na osnovne, često korištene lijekove s niskim cijenama – antibiotike, kardiološke i pedijatrijske terapije. Njihova proizvodnja postaje sve teža jer cijene lijekova ne prate rast troškova. Za prosječnu  mjesečnu terapiju HZZO izdvaja oko četiri eura, čime njihova proizvodnja postaje neodrživa. Potrebna je dugoročna politika održivosti kako bi pacijenti i dalje imali dostupne terapije. Vjerujem da nova europska Uredba o kritičnim lijekovima može biti važan korak naprijed ako se dosljedno provede.

Goran Stanzl/Pixsell

Kakva je situacija danas?

- Situacija je nešto bolja, u odnosu na onu od prije tri, četiri godine, zahvaljujući naporima proizvođača da ojačaju nabavne lance i agilnijoj reakciji drugih dionika u sustavu. No dijelom je bolja i zato što su neki proizvodi nestali s tržišta – što nije dugoročno održivo rješenje. Novi sustavi praćenja nestašica, koji se upravo uvode, mogu poboljšati uvid, ali neće povećati otpornost sustava. Za to je potreban konstruktivan dijalog svih odgovornih i fokus na održivost, ne samo na kratkoročne uštede. Unatoč svemu, industrija je pokazala veliku otpornost i nastavila ulagati u nove terapije.

Kako geopolitička kretanja utječu na farmaceutsku industriju?

- Geopolitičke napetosti jasno su pokazale koliko je važno imati jaku europsku proizvodnju i stabilne lance opskrbe. Regulativa o kritičnim lijekovima je dobar smjer, ali implementacija će biti ključna. Vjerujem da lijekovi moraju ostati izvan trgovinskih barijera – jer dostupnost terapije ne bi smjela ovisiti o geopolitičkim odnosima.

Kako ocjenjujete stanje industrije u Hrvatskoj i Europi?

- Industrija je pod pritiskom, ali i pred velikim prilikama. Održivost generičkih i biosličnih lijekova mora biti prioritet jer omogućuju dostupnost terapija milijunima pacijenata i stvaraju prostor za ulaganja u inovacije. Uz to, potrebno je izgraditi regulatorni okvir koji potiče ulaganja u proizvodnju, razvoj, kreira veću ravnotežu u stvaranju zaliha u različitim europskim zemljama, te omogućava više proizvođača koji će pobijediti na pojedinom javnom natječaju - tzv. multiwinning.  Ulaganje u  europsku sigurnost opskrbe je važno  jer lijekovi su ključni za zdravstvo, gospodarstvo, ali i sigurnost društva.

 

Kako ste zadovoljni ovogodišnjim poslovanjem i kakve rezultate očekujete na kraju godine?

- Iza nas je vrlo dobra godina. Rast izvoza, tržišni ekskluziviteti i lansiranje prvog generičkog liraglutida na svijetu – to su postignuća na koja smo ponosni. Posebno sam ponosna na naše timove u Zagrebu, koji su odigrali ključnu ulogu u razvoju proizvoda koji će povećati dostupnost terapije za pretilost. To je konkretan dokaz da hrvatska znanja i tehnologije imaju globalni doseg. Dodatno u Zagrebu se razvijaju i neki proizvodi važni za Tevu kao što su olanzapin long acting incjectibles. Pliva je i dalje važan pokretač gospodarstva i poslodavac koji gradi kvalitetna, dugoročna radna mjesta. Samo u 2024. godini generirali smo oko 55 milijuna dolara domaćem BDP-u i osigurali više od 3.200 radnih mjesta u Hrvatskoj.

Koji su ključni prioriteti Plive u sljedećih nekoliko godina?

- Naši prioriteti ostaju jasni - razvoj i proizvodnja inovativnih, biosličnih i visokokvalitetnih generičkih lijekova, digitalna transformacija i razvoj ljudi. Želimo učvrstiti Plivinu ulogu kao jednog od ključnih Tevinih centara znanja i izvrsnosti. Naši zaposlenici su srce te priče - njihova stručnost, predanost i timski duh ono su što nas čini uspješnima i daje mi osobno najveći ponos.