Kako pliva Pliva? Posluju solidno, ali ostaje žal za neostvarenim potencijalom

Nedavna najava kako se bliži odluka o prodaji dijela poslovanja izraelskog farmaceuta Teve, u što će biti uključen i manji dio Plive, potaknula nas je da bacimo pogled na Plivu nekad i sad. Prvo ime domaće farmaceutike kroz desetljeća je prošlo brojne promjene, no otkad je završila u stranom vlasništvu i otkad su joj dionice delistirane s burzi Pliva je ponešto ispala iz fokusa javnosti.

Prilikom nedavne objave polugodišnjih rezultata čelni čovjek Teve, Richard Francis, spomenuo je kako su pregovori o prodaji tzv. API poslovanja uznapredovali i kako se konačna odluka o prodaji može očekivati do kraja ovog kvartala. API proizvodnja odnosi se na aktivne farmaceutske sastojke (engl. active pharmaceutical ingredients), a u Tevi su se na prodaju odlučili još prije dvije godine.

Dio tog biznisa obavlja se i u Hrvatskoj, a prema dosad objavljenim podacima radi se o segmentu koji je zaslužan za desetak posto Plivinih prihoda i u kojem radi oko 350 zaposlenika. Biznis je već izdvojen u zasebnu tvrtku koja se zove TAPI Croatia Industries.

Ova (očekivana) promjena u Plivinom poslovanju samo je nastavak konstantnih mijena koje su kroz godine obilježile Plivu i njenu prilagodbu na interne i eksterne uvjete. U tome, Pliva bi mogla poslužiti i kao školski primjer za studij menadžmenta kako kompanija odgovara na promjene strategije koje dolaze s promjenama vlasništva i/ili tržišta.

Letimični pogled na brojke nekad i sad mogao bi stvoriti lažnu sliku. Pliva je lani imala 790 milijuna eura prihoda, oko tri tisuće zaposlenih, te pod upravljanjem tek nekolicinu tvrtki za distribuciju lijekova u susjednim državama.

 

Na prvi pogled to je poprilično daleko od grupe otprije dva desetljeća čiji su se prihodi kretali oko 1,2 milijarde dolara, broj zaposlenika između sedam i osam tisuća, i pod čijom je kapom bilo nekoliko desetaka tvrtki s proizvodnim lokacijama diljem svijeta. Otprilike takvu Plivu preuzeo je 2006. godine za 2,4 milijarde dolara američki Barr Pharmaceuticals. Dvije godine kasnije Barr je preuzela Teva.

Tržišna vrijednost

Kad bi se Plivinim dionicama i danas trgovalo na burzama, lako bi bilo pogledati njenu tržišnu vrijednost i stvoriti zaključak o tome na koji način su je obilježila protekla dva desetljeća. Slovenska Krka – omiljena investicija hrvatskih mirovinskih fondova koji su u nju plasirali više od pola milijarde eura – je, primjerice, krajem 2005. vrijedila 363 milijarde tolara, odnosno oko 1,5 milijarde eura. Danas joj se kapitalizacija kreće oko 6,5 milijardi.

No usporedba nije tako jednostavna.

Za početak, Pliva je unutar Teve prošla znatne organizacijske promjene. Brojne tvrtke koje su nekad poslovale pod grupom Plive ugašene su ili spojene s tvrtkama koje je u pojedinim državama imala Teva, što je s pozicije izraelskih vlasnika i racionalizacije strukture razumljivo.

Promijenio se i poslovni cilj. Pliva se i prije preuzimanja okretala tržištu generika, a pod novim vlasništvom to je i dodatno naglašeno. Drugim riječima, ako je Pliva tijekom prvih nekoliko godina ovog stoljeća bila kompanija koja je imala ambiciozne ciljeve i koji su moguće uključivali širenje proizvodnje i preuzimanje drugih kompanija te jačanje tržišnog udjela, s preuzimanjem ti su ciljevi jednostavno prešli na novog vlasnika, a Plivi je preostalo da (po)stane pouzdani kotačić puno većeg mehanizma.

Nadalje, usporedbu Plive nekad i danas kroz procjenu njene vrijednosti komplicira i činjenica što nije lako naći bliske kompanije s kojima bi ju se moglo usporediti. Analitičar Bloomberg Adrije Matej Vujanić tumači kako svaka farmaceutska korporacija ima svoju poslovnu strategiju i organizaciju kroz koju ostvaruje prihode. 

Kompanija može biti posvećena isključivo proizvodnji generika ili originalnih lijekova, ili nekoj mješavini takve proizvodnje uz koju još dolaze veleprodaja, maloprodaja, API proizvodnja, istraživanja, razvoj te druga roba i usluge vezane uz medicinu i farmaciju. Pojedini poslovni segmenti mogu u različitim udjelima sudjelovati u konačnom poslovanju i nije lako naći one koji vrlo sliče Plivi.

Zbog svega toga je izravna usporedba Plive Hrvatska d.o.o. s negdašnjom Plivom d.d. isključivo po financijskoj metrici nemoguća bez brojnih ograda i napomena. No prema jednom izračunu našeg analitičkog tima Plivina vrijednost danas bi se mogla kretati oko 1,6 milijardi eura.

Kad bismo željeli dobiti potpuniju sliku o današnjoj vrijednosti Plive zapravo bi trebalo u obzir uzeti i brojne tvrtke koje su iz nje izdvojene, koje su se stopile s Tevinim tvrtkama, vidjeti kako su se njihovi financijski rezultati kretali u međuvremenu, ali i voditi računa kako to više i nisu Plivine tvrtke i razmotriti što bi se moglo pripisati Plivi, a što ne. Sve u svemu, to bi bio izazov i za doktorsku studiju u ekonomiji ili poduzetništvu.

Poruka s akcije mogla bi se primijeniti i na korporativnu politiku Plive | Sasa Miljevic/Pixsell

 

Iz ptičje perspektive promjene u Plivi paralelne su s promjenama u Tevi. Izraelski gigant nekad je gurao isključivo proizvodnju generičkih lijekova i osnovnih supstanci. Radi se o poslovanju s niskim maržama, a s dolaskom novog čelnika dolazi do promjene. Nekoliko mjeseci nakon stupanja na dužnost Richard Francis je u svibnju 2023. objavio plan rezanja proizvodnje pojedinih generičkih lijekova i fokusiranje na inovativnije proizvode.

Francis je na čelo Teve imenovan upravo kako bi proveo promjene. Teva se kroz godine zaduživala kako bi financirala akvizicije i širenje poslovanja, no takav rast nije bilo moguće finacirati s tadašnjim razinama zarade. Teva je bila primorana na djelomični zaokret u strategiji.

Nešto slično vrijedi i za Plivu. Ona nije ispunila davne ambicije, odnosno prije svega snove, o tome da bi iz male Hrvatske mogao narasti barem europski, ako ne i globalni farmaceutski div. Razloge i rasprave o tome može se svesti na poznatu 'šbbkbb' skraćenicu: što bi bilo, kad bi bilo.

Ali Pliva usprkos svemu ostaje vrlo čvrsta domaća uzdanica na izazovnom tržištu, nastavlja biti ono što je bila desetljećima, a to je jedan od glavnih hrvatskih izvoznika, poslodavac koji zapošljava visoko stručnu radnu snagu i uz sve to školski primjer kompanije koja se uz solidan i prilagodljiv menadžment uspijevala priviknuti na sve promjene koje su je zadesile. Ili, da se približimo njenom sektoru, Pliva je možda tu i tamo morala progutati pokoji Andol ili Sumamed, ali ozbiljne količine lijekova joj nisu trebale. Neka tako i ostane.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar