Vlada do 2030. želi udvostručiti kapacitete za proizvodnju struje – realnost ili...?

Ako je vjerovati najavama državnog tajnika u Ministarstvu gospodarstva Ive Milatića, nakon dvije i pol godine (ne)strpljivog iščekivanja investitora u obnovljive, idući mjesec bi konačno trebala biti poznata cijena naknade za priključenje na mrežu.

To je jedna od ključnih zapreka koja, već dugo poručuju investitori, koči ubrzaniji razvoj projekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

Za donošenje te odluke zadužena je Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), a Milatić je na tradicionalnom godišnjem skupu u organizaciji udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), ovoga puta u Puli, najavio da će se HERA o tome oglasiti najkasnije u srpnju.

U ožujku je OIEH objavio kako zbog nedorečenosti podzakonskih akata i izostanka odluke o naknadi za priključenje na mrežu čak 1500 megavata (MW) u projektima na obnovljive izvore ne može krenuti u implementaciju.

Administrativna sporost, pa tako i u energetici, znana je boljka hrvatske javne uprave, no nadajmo se da ovoga puta riječi Milatića zbilja imaju težinu.

Štoviše, on je toliki optimist da je najavio i kako će Hrvatska do 2030. godine imati 10,5 gigavata (GW) ukupnih kapaciteta za proizvodnju električne energije, od čega će osam GW biti obnovljivo.

Europska komisija je hrvatski Nacionalni energetski klimatski plan prvotno ocijenila nedovoljno ambicioznim i poslala ga na doradu, a Milatić kaže da mu je žao što u njegovoj izradi nije aktivno sudjelovao od početka.

Direktorica OIEH-a Maja Pokrovac na Danima obnovljive energije u Puli

"Točno je da prvi nacrt plana nije baš sretan i na sebe preuzimam odgovornost što se ranije nisam uključio u izradu. Radimo sad na njemu i bit će sasvim drugačiji. Do 2030. planiramo na mrežu uključiti dva GW energije vjetra, 319 MW geoterme i četiri GW solara, a uvjeren sam da će taj broj biti i veći", kazao je Milatić uz napomenu da bioplin i biomasa ostaju na razinama koje su prvotno predviđene. Kod geotermalnih elektrana sa sadašnjih 10 MW po planu bi trebalo doći na oko 300 MW.

Na početku ove godine instalirana snaga elektrana u Hrvatskoj bila je 5128 MW, od čega je na obnovljive izvore, uključivo hidroelektrane, bilo 77,6 posto ili 3970 MW te ostatak od 1128 MW na fosilna goriva, od čega najviše na plin s brojkom od 886 MW.

Zajedno pogoni na sunce i vjetar imali su kapacitet od 1600 MW.

Nekad u budućnosti možda zažive i plutajuće solarne i vjetroelektrane iako, kako je rekao ravnatelj Zavoda za prostorni razvoj pri Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Bojan Linardić, to vjerojatno neće biti tako skoro.

"Započela je izrada posebnog plana, Prostornog plana isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske, i obveza je da se on donese za dvije do tri godine. Obnovljivih izvora energije u ovom trenutku u njemu nema jer ih nema ni u Strategiji prostornog razvoja iz 2017. zbog čega ne mogu biti niti u dokumentu prostornih uređenja. Potrebne su stručne podloge – povoljnost, mogućnost, utjecaj takvih zahvata, a onda s argumentiranim podlogama možemo ući u izradu i dopunu dokumenata", kazao je Linardić.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar