Nvidia je danas sinonim za tehnološku snagu u grafičkim procesorima (GPU) i umjetnoj inteligenciji (AI) te dokaz da se inovacije, kreativnost, upornost i pomicanje granica itekako isplate. No početak je bio turbulentan i relativno skroman. Tri inženjera osnovala su kompaniju 1993. godine u restoranu brze hrane Denny’s u Kaliforniji - Jensen Huang, podrijetlom s Tajvana, koji je već radio kao direktor u tvrtki za proizvodnju čipova, te američki inženjeri Chris Malachowsky i Curtis Priem. Ukupno su uložili 40.000 dolara, što bi danas iznosilo oko 90.000 dolara.
No već krajem devedesetih, tvrtka je bila na rubu propasti - čip koji je razvijala za Segu nije ispunio očekivanja, a masovni otkazi i financijska nesigurnost prijetili su njezinu opstanku. U tom trenutku Huang, današnji izvršni direktor, donosi odluku koja će trajno odrediti sudbinu prve svjetske kompanije vrijedne pet bilijuna dolara.
"Sega spas" - kako je jedan rizik promijenio sve
U središtu krize, Nvidia je razvijala GPU čip za Segu, no na polovici projekta Microsoft je lansirao DirectX standard, čime je Nvidijin rad - zastario. Huang se tada našao pred dilemom - ako nastavi projekt, kompanija će za dvije godine biti tehnološki mrtva; ako ga prekine, zaposlenici neće dobiti plaću.
Čitaj više
Nažalost, Nasdaq Whale se vratio. Ali prodaja Nvidije djeluje očajnički
SoftBank Group Corp. prodala je cijeli svoj udio u Nvidia Corp. za 5,8 milijardi dolara.
13.11.2025
Zašto je Nvidia kralj AI čipova i može li to potrajati?
Tvrtka je krajem listopada dosegla tržišnu vrijednost od pet bilijuna dolara.
06.11.2025
Michael Burry ponovno 'shorta' - cilja na miljenike AI sektora, Nvidiju i Palantir
Burryjev fond Scion Asset Management otvorio je 'put' opcije protiv dviju tehnoloških zvijezda.
05.11.2025
Što znači kad je dionica skupa ili jeftina? Brzi vodič kroz PE i multiplikatore
Često u našim, ali i svjetskim analizama tržišta kapitala, možete pročitati kako su dionice umjetne inteligencije "skupe" ili "precijenjene". No što to zapravo znači?
07.11.2025
U neuobičajenom potezu za to vrijeme, Huang je japanskoj tvrtki za videoigre predložio raskid ugovora, ali je zatražio punu isplatu od pet milijuna dolara za već obavljeni rad. Sega je prihvatila ponudu, što je Nvidiji omogućilo financijski opstanak i nastavak razvoja tehnologije. To nije bilo samo kratkoročno rješenje, već strateški temelj budućeg uspjeha.
Ubrzo nakon toga, investicijska tvrtka Sequoia Capital uložila je 2,5 milijuna dolara, čime je osigurala kapital za razvoj proizvoda i poslovanje. To je omogućilo da Nvidia 1999. izađe na burzu i lansira GeForce 256"
GeForce 256 i početak GPU revolucije
Nvidia je GeForce 256 lansirala 1999. godine kao prvi GPU koji je grafiku doista pretvorio u moćan procesor za 3D obradu. Konkurenti, poput tada dominantne kompanije 3dfx, nisu mogli pratiti takav tempo i ubrzo su nestali s tržišta.
GeForce 256 nije bio samo proizvod, već simbol vizije i inovacije. Imao je integrirani transform and lighting engine, što je omogućilo složene grafičke operacije koje su prije zahtijevale dodatni hardver. Postavio je temelje za moderne PC igre, vizualne simulacije i grafičke aplikacije te otvorio vrata za buduću primjenu GPU-a u znanstvenim simulacijama i AI-ju.
Strategija Nvidije bila je jasna - cilj nije bio samo proizvesti hardver, već postaviti standarde koje konkurencija teško može doseći.
Bloomberg
CUDA i priprema za AI prije nego što je postao hit
Još 2006. godine Huang je pokrenuo razvoj CUDA platforme - infrastrukture koja je GPU pretvarala u alat za treniranje AI modela, ne čekajući da Nvidia "uskoči" u trend, već da ga sama stvori.
U to vrijeme umjetna inteligencija još nije bila glavna tema, no Huang je prepoznao njezin potencijal. Kad je 2012. izbio AlexNet, Nvidia je već imala spremnu infrastrukturu za treniranje neuronskih mreža. Dok su konkurenti tek tražili rješenja, Nvidia je već bila središnji stup globalnog AI ekosustava. CUDA je kompaniji omogućila da dominira ne samo hardverom, već i softverskim ekosustavom, čineći njezine čipove zlatnim standardom za AI trening.
Nvidia između SAD i Kine
U posljednjih nekoliko godina, osim tehnološkog, sve je izraženiji i geopolitički značaj Nvidije. Njezini napredni AI čipovi više nisu samo tehnologija - oni su strateški instrument u globalnoj igri moći. Sjedinjene Države koriste Nvidijine proizvode kao ključni alat tehnološke dominacije, osobito prema Kini, gdje raste pritisak na kontrolu naprednih tehnologija.
SAD zahtijevaju posebne licence za izvoz najnaprednijih AI čipova A100 i H100 u Kinu i Rusiju, dok istovremeno nastoje balansirati komercijalni interes i nacionalnu sigurnost. Nvidia, sa svojom infrastrukturom, mora poslovati u ovom ograničenom prostoru, optimizirajući distribuciju i proizvode tako da zadovoljava regulatorne zahtjeve, a istovremeno ostaje konkurentna.
Usprkos zategnutim odnosima između Washingtona i Pekinga i restrikcijama izvoza ključnih tehnologija, Nvidia je prošlog ljeta ponovno dobila odobrenje SAD-a da prodaje svoje čipove H20 Kini. Time je pokazala rijetku sposobnost da opstane u sferi gdje politika često diktira biznis. Trumpova administracija u Nvidiji vidi ne samo moćnu tehnološku kompaniju, već i strateški adut - tehnološkog šampiona koji istovremeno jača američki tehnološki suverenitet i ublažava tenzije kroz ekonomsku međuovisnost.
Europska unija također postavlja kontrolu izvoza dual-use tehnologije, uključujući poluvodiče i alate za proizvodnju, dok Japan i druge azijske zemlje uvode restrikcije na naprednu opremu i AI hardver. Nvidia je uspjela te prepreke pretvoriti u konkurentsku prednost, koristeći regulatorni okvir kako bi osigurala održiv rast i stabilnu globalnu poziciju, dok konkurenti masovno zapinju u mreži sankcija i restrikcija.
Poslovni rezultati govore za sebe
Nvidia je posljednjih nekoliko kvartala jedna od najpraćenijih kompanija na svjetskom tržištu kapitala, a njezine su dionice u samo tri godine zabilježile četveroznamenkasti rast (u stotinama posto). Kombinacija financijskog i političkog faktora, uz lidersku ulogu u svijetu koji korača putem AI-ja, dovela je Nvidiju u zavidnu poziciju - mnogi investitori kupuju njezine dionice u jeku AI procvata, ne pitajući se jesu li vrijednosti precijenjene.
Sve se događa u trenutku kada svjetske kompanije enormno ulažu u AI, snižavajući cijene svojih dionica zbog opće skepticizma investitora oko mogućeg pucanja balona. Ipak, nijedna od tih "veličanstvenih sedam" ne odustaje od vožnje AI vlakom, a Nvidia je mašinovođa koji vozi toliko brzo da gotovo ne staje na nepotrebnim stanicama.
Analitičari Bloomberg Adrije smatraju da Nvidiju ne bi mogao pogoditi dot-com balon, te da investitori, unatoč visokim cijenama, ne precjenjuju najvredniju svjetsku kompaniju.
Ako bismo Nvidiju usporedili s Ciscom, tadašnjim herojem "internet procvata", ključna razlika je rast prihoda. Cisco je od 1998. do 2001. imao CAGR rast prihoda od 25 posto, dok je Nvidia od 2023. do danas ostvarila CAGR rast prihoda od 57 posto. Nvidia jača svoju profitabilnost iz godine u godinu - s profitne marže od 49 posto u fiskalnoj 2023. na 55 posto naredne godine, a plan za 2025. je ostvariti dobit od 110 milijardi dolara uz maržu od 53 posto. Cisco je u istom razdoblju imao maržu od oko 20 posto, što je ostalo gotovo nepromijenjeno više od 20 godina.
Sve godine preživljavanja, inovacija i strateške otpornosti sada se odražavaju u financijskim pokazateljima. Nvidia ima P/E odnos od 57, što odražava očekivanja investitora da kompanija nastavi rasti i dominirati tržištem GPU-a i AI infrastrukture.
Visok P/E nije samo broj - on je projekcija budućnosti. Investitori plaćaju cijenu sada za očekivane zarade u narednim godinama, a snažni financijski temelji kompanije, uključujući neto profitne marže preko 50 posto i značajno gotovinsko stanje, čine ovu projekciju opravdanom. Tržište je spremno platiti mnogo za budući rast - što je istovremeno potvrda i upozorenje. Ako rast uspori, čak i uz dobre rezultate, vrijednost dionica može naglo pasti.
Ono što Nvidiji najviše ide naruku jest ogromna potražnja za grafičkim procesorima Blackwell, koja je dovela do rekordnih šest milijuna isporučenih uređaja u posljednjoj godini. Blackwell pločice, na koje se ugrađuju čipovi korišteni u raznim industrijama, sada ruše sve rekorde. U listopadu je objavljeno da se prvi Blackwell čipovi proizvode i u Arizoni (ranije isključivo na Tajvanu), što dodatno jača otpornost lanca opskrbe.
Zašto Nvidia nije samo euforična priča
Nvidijin rast nije samo mrtvo slovo na papiru već je potkrijepljen vrlo konkretnim financijskim rezultatima. Prihodi su s oko 16,7 milijardi dolara u fiskalnoj 2021. porasli na više od 60 milijardi u fiskalnoj 2025. godini - gotovo četverostruko.
Neto dobit je skočila s oko 4,3 milijarde na više od 29 milijardi dolara, što je rast iznad 570 posto. Bruto marža je porasla sa 64 na više od 75 posto, što je vrlo visoko za hardversku industriju. Operativni novčani tok raste u istom tempu kao i profit, pa kompanija financira razvoj vlastitim sredstvima - bez zaduživanja.
Drugim riječima, Nvidijin rast ima snažan fundament - nije "pumpan" isključivo tržišnim očekivanjima, kao što je bio slučaj s dot-com tvrtkama početkom 2000-tih.
Ako pogledamo dominaciju u AI infrastrukturi, Nvidia danas drži oko 80 posto tržišta GPU-ova namijenjenih umjetnoj inteligenciji. Njezini čipovi postali su ključna komponenta svake AI infrastrukture - od OpenAI servera do cloud servisa Amazona, Microsofta i Googlea. Softverski ekosustav CUDA postao je industrijski standard: gotovo svi AI modeli optimizirani su za rad s njezinim čipovima. To znači da konkurenti (AMD, Intel, Huawei) ne moraju samo dostići Nvidijinu hardversku razinu, već i razbiti "zatvoreni ekosustav" koji Nvidia gradi gotovo dva desetljeća.