Protekle je godine Hrvatsko osjetno podigla kapacitete za proizvodnju električne energije iz energije sunca, pa je tako 1. siječnja 2024. bilo 462,5 megavata (MW) instalirane snage sunčanih elektrana, objavilo je u četvrtak udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH).
U pogon elektroenergetskog sustava tijekom 2023. ušlo je novih 238,7 megavata, što znači da je prošle godine Hrvatska podigla kapacitet sunčanih elektrana više no što ga je do tada imala.
Nije došlo do potpune stagnacije kada je riječ o energiji vjetra, pa je tako zahvaljujući puštanju vjetroelektrane Bruvno snage 45 MW u probni pogon u studenome prošle godine Hrvatska 1. siječnja 2024. dosegla instaliranu snagu svih vjetroelektrana od 1.160,15 MW. Pritom je odobrena snaga za priključak na mrežu 1.136,85 MW.
Čitaj više
Soltech: Investicijska klima za solare sve bolja, no ne treba očekivati eksploziju
Vidi se napor na skraćivanju vremena potrebnog za izgradnju sunčanih elektrana s dosadašnje očekivane četiri godine.
16.01.2024
Snažno raste globalni kapacitet pogona na obnovljive izvore zbog solara i Kine
Kapacitet u pogonima na obnovljive izvore globalno porastao je za 50 posto protekle godine i očekuje se da će tijekom ovoga desetljeća nastaviti rušiti rekorde.
15.01.2024
Godina paradoksa za zeleni sektor: Potražnja raste, dionice padaju
Investitori dvoje je li zelena energija prolazni trend ili siguran ulog za budućnost.
28.12.2023
Analiza BBA: Elektroindustrija ovisi o Njemačkoj i Italiji, ali ima asa u rukavu
Najveći igrači u Adria regiji kaskaju za globalnom konkurencijom po pitanju EBITDA-e.
20.11.2023
Dakle, u energiji vjetra i sunca na početku ove godine došli smo do nešto iznad 1,5 gigavata (GW) instalirane snage.
Hrvatska u ovome trenutku ima 27 vjetroelektrane, a najveća je Senj koja ima odobrenu snagu od 156 MW nakon čega dolazi Krš Pađene sa 144 MW.
Inače, kako navodi OIEH, vjetar, sunce i geotermalne elektrane u prosincu u raspoloživoj električnoj energiji ostvarili su udio od 19,5 posto.
Udio u proizvodnji električne energije u prosincu 2023./Izvor: OIEH
Najveća je proizvodnja, očekivano, došla iz hidroelektrana, i to od 48,5 posto. Termoelektrane su dale 17,1 posto, a nuklearna elektrana Krško 15 posto.
"Obnovljivi izvori energije su na dnevnom nivou četiri dana u prosincu u potpunosti podmirivali potrošnju električne energije", navodi OIEH. Naravno, u ovo se ne uključuju hidroelektrane koje također spadaju u obnovljive izvore, već isključivo novi oblici obnovljivih izvora.
Kako je razvoj novih sunčanih elektrana u posljednje vrijeme u zamahu, odnosno to je karta na koju se trenutačno najviše igra kad je riječ o novim kapacitetima, OIEH navodi da bi, nastavi li se sadašnji trend rasta, Hrvatska 1. siječnja 2025. mogla imati 963 MW kapaciteta u solarnim elektranama što bi bio ovogodišnji rast od 501 MW.
.webp){kind=icon}
