Soltech: Investicijska klima za solare sve bolja, no ne treba očekivati eksploziju

Investicijska klima i percepcija, kad je riječ o ulaganju u solarne elektrane, u posljednje vrijeme se u Hrvatskoj mijenja, no ipak ne treba očekivati brzu eksploziju novih kapaciteta, ocijenio je u razgovoru za Bloomberg Adriju glavni izvršni direktor tvrtke Soltech Zlatko Bukovac.

Soltech je tvrtka koja je već 35 godina aktivna u energetici i bavi se pripremom i razvojem projekata, njihovom izgradnjom i održavanjem.

"U posljednje vrijeme se mijenja investicijska percepcija ulaganja u fotonaponske elektrane, a također se vidi i potreba za skraćivanjem razvoja projekata koji su kod nas trajali i do četiri godine. Određeni napredak regulatornih tijela vidio se i prošlog mjeseca donošenjem odluke da nije potrebna klasična građevinska dozvola za solarne elektrane na tlu instalirane snage do 10 megavata (MWp). Procjenjujem da se investicijska klima mijenja u pozitivnom smjeru", kaže Bukovac.

Podsjetimo, nakon godinu i pol dana čekanja protekloga srpnja usvojeni su novi podzakonski propisi, odnosno uredbe, oko izdavanja energetskih odobrenja i oko uvjeta priključka na mrežu tako da se očito pomaci događaju u odnosu na ranije stanje koje je Hrvatsku dovelo, unatoč velikoj količini sunca kojom se ponosimo, na dno Europske unije kad je riječ o kapacitetima za proizvodnju električne energije iz sunca.

"Da, to što smo na začelju je rezultat dosadašnje loše energetske politike. No, sad se nešto kreće donošenjem novih uredbi", nastoji biti pozitivan Bukovac.

Ističe kako je tijekom dosadašnjeg djelovanja Soltech bio projektant, gradio po sistemu "ključ u ruke" i održava oko 40 MW instalirane snage fotonaponskih elektrana, dok je trenutačno u razvoju otprilike 400 MW novih kapaciteta.

"Možemo reći da nam je u posljednje dvije godine portfelj velik i pitanje je i naših kapaciteta da ih sve uspješno završimo", kaže Bukovac.

Soltech veliku perspektivu vidi u agrosolaru, pa je tako jedan od velikih projekata planirane snage 300 MW upravo u tom segmentu obnovljive energije.

"Veliku perspektivu vidim u agrosolaru jer primjena počiva na optimalnom korištenju resursa na zemlji koji znamo da je ograničen, pa je ideja da se agrarne površine koriste dvojako, odnosno za osnovnu namjenu proizvodnje hrane uz dodatnu proizvodnju energije. Pritom se prinosi u agraru ne smanjuju, a katkad ih i uvećavamo. Radimo na više projekata u tom segmentu, jedan od njih ima 300 MWp, drugi primjerice 60 MWp. Time pridonosimo i borbi za opstojnost u proizvodnji hrane sa ciljem da se bude konkurentan, a ne subvencioniran", pojašnjava Bukovac.

Izvor: Soltech

Ranije je veći miljenik ulagača u obnovljive izvore u Hrvatskoj bio vjetar no sunce zbog povoljnijih uvjeta razvoja projekata, a Bukovac ističe da sada za svaki oblik proizvodnje energije iz obnovljivih izvora ima mjesta.

"Za pitanje ulaganja u energiju vjetra ili sunca već su me napadali zbog izjava koje očito nisu bile dobro protumačene. Naime, svaki oblik korištenja obnovljivih izvora energije – vjetar, sunce, geotermalna ili hidroenergija – ima mjesto u zamjeni dosadašnjih načina proizvodnje pogonjenih fosilnim gorivima. Vrsta obnovljivih izvora i njihova primjena te zastupljenost u proizvodnom miksu su u zadnjih 40 godina ovisile o tehnološkom razvitku pojedinih tehnologija, a samim tim i cijenom izgradnje, tako da se odnos primjene elektrana na sunce i vjetar mijenjao s obzirom na cijenu investicije. U početku, prije 20 godina, vjetroelektrane su bile investicijski povoljnije od solara, pa me odnos izgrađenih kapaciteta na vjetar i solarnih elektrana nije smetao. No, kako su se fotonaponski moduli razvijali i cijena padala taj je odnos u Hrvatskoj u jednom trenutku postao čudan, odnosno 100 MWp solarnih elektrana i 700 MWp vjetroelektrana. Izjavljivao sam da to nije logično s obzirom na visoku insolaciju u Hrvatskoj, a poznato je da je optimalni odnos u snazi i izgrađenosti pogona na vjetar i sunce jedan prema jedan. Stoga, sve tehnologije imaju 'mjesto pod suncem', samo trebamo paziti na isplativi miks u ovoj tranziciji", smatra Bukovac.

Prema podacima ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, dostavljenim Bloomberg Adriji, u 2023. godini su izdana 72 energetska odobrenja ukupne instalirane električne snage od 1.581,7 MW. Od toga su 64 odobrenja za sunčane elektrane ukupne snage 1.083,1 MW, sedam je odobrenja za vjetroelektrane s ukupnom snagom od 493,3 MW te je još u to uključena jedna mala hidroelektrana snage 4,3 MW. Na kraju prošle godine u fazi provjere dokumentacije još je bila nekolicina projekata ukupne instalirane snage 78 MW.

Bukovac ipak ističe da ne treba pretjerivati u očekivanjima kad je riječ o izgradnji novih kapaciteta i govoriti o više tisuća megavata u par godina kako se to ponekad zna čuti od dužnosnika. Jedna od brojki koju je spomenuo državni tajnik u ministarstvu gospodarstva Ivo Milatić prošle godine bila je mogućih 3.500 do 4.000 novih megavata u pet godina.

"Imamo manjak inženjera i općenito radne snage, pa se ponekad smione izjave da ćemo u par godina izgraditi dvije do tri tisuće novih megavata čine smiješnim i nerealnim jer je uvijek pitanje osim želja i realna mogućnost. U ovoj energetskoj tranziciji ponekad se zaboravlja da za nju treba vremena. Problem radne snage se postupno rješava sam po sebi dolaskom migranata, no za realizaciju ćemo trebati i visoko obrazovane ljude koje mi iz svijeta teško da možemo privući", ustvrdio je Bukovac.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar