'Obnovljivci' otkrili tko stoji iza blokade zelene tranzicije u Hrvatskoj

Nakon što su tri godine godine apela i upozorenja upućenih Vladi, regulatoru i drugim nadležnim institucijama ostale bez odgovora, udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatska (OIEH) odlučilo je potražiti pomoć na višoj instanci. U pismu Europskoj komisiji zatražili su hitnu intervenciju zbog blokade projekata iz područja vjetroelektrana i solarnih elektrana vrijednih tri milijarde eura.

U razgovoru za emisiju Spotlight na Bloomberg Adria TV, direktorica udruženja Maja Pokrovac otkriva da je prvi sastanak s predstavnicima Bruxellesa već dogovoren, te je iznijela oštre optužbe o pravim uzrocima zastoja koji Hrvatsku drže na margini europske zelene tranzicije.

Bruxelles reagira kad Zagreb zakaže

Odluka o slanju pisma Europskoj komisiji nije donesena preko noći. Prema riječima Maje Pokrovac, ona je rezultat trogodišnjeg "kontinuiranog sustavnog komuniciranja" koje nije urodilo plodom. Samo Ministarstvu gospodarstva, ističe, pisali su dvanaest puta u posljednjih godinu dana.

"Mi smo svjedoci jednog ping-ponga gdje svatko prebacuje odgovornost na onog drugog", izjavila je Pokrovac, opisujući paralizu sustava u kojem sudjeluju i Vlada, HERA, i HOPS, i nadležno ministarstvo.

Razočarani nedostatkom dijaloga u domovini, iznenadila ih je brzina kojom je reagirala europska administracija. "U istom tjednu kada je pismo upućeno Europskoj komisiji, dobili smo poziv. Europska komisija je odgovorila u tjedan dana", naglasila je Pokrovac, dodajući kako im podršku pružaju i krovne europske organizacije SolarPower Europe i WindEurope. Očekivanja su sada velika – nadaju se da će pritisak iz Bruxellesa konačno potaknuti hrvatske institucije na djelovanje i deblokadu projekata ključnih za energetsku budućnost zemlje.

Tko koči zelenu Hrvatsku?

Na pitanje zašto projekti stoje ako ih deklarativno svi podržavaju i ako su definirani nacionalnom strategijom, Pokrovac nudi kompleksan odgovor koji zadire duboko u strukturu energetskog sektora.

"Ja mislim, na kraju dana, rekla bih – socijalistički način razmišljanja, kompletan jedan socijalistički 'mindset', monopolistička pozicija", oštro je poručila. Obnovljivi izvori, objašnjava, nude potpunu decentralizaciju, regionalni razvoj i moderna radna mjesta, što očito "nekome nije u interesu".

Kada je riječ o konkretnim brojkama, Pokrovac ističe da je Hrvatska daleko od zadanih ciljeva zelene tranzicije. Iako je cilj do 2030. godine doseći 42,5 posto udjela obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije, trenutno smo na oko 28 posto, uz zabilježen pad u odnosu na prethodnu godinu. S druge strane, u razvoju je čak 1.500 MW projekata, a do 2030. bi, ako se problem riješe – bilo moguće realizirati i do 5.000 MW, što bi Hrvatsku učinilo energetski neovisnom.

Svoju tezu dodatno je argumentirala ističući kako Hrvatska tijekom ljetnih mjeseci uvozi ogromne količine električne energije – u lipnju je, prema najnovijim statistikama, uvoz dosegnuo čak 32 posto. "Zašto netko ne želi da se to proizvodi u Hrvatskoj? Čiji su to interesi da Hrvatska ne bude energetski samodostatna?" upitala je Pokrovac. Na pitanje novinara jesu li onda uvoznici električne energije ti kojima je u cilju ometati domaće projekte, odgovorila je potvrdno: "Apsolutno". Kao dokaz navodi i preporuku Europske komisije upućenu Hrvatskoj da prestane subvencionirati fosilna goriva, što je, prema njoj, jasan signal u kojem smjeru treba iwi.

Dok se u strateškim smjernicama Ministarstva gospodarstva kao jedini oblik modernizacije spominje plinska infrastruktura, a planovi za skladištenje energije baterijama ne postoje ni do 2034. godine, Hrvatska sve više zaostaje. U takvoj situaciji, pismo upućeno Europskoj komisiji nije samo poziv u pomoć, već i jasan signal da su domaći mehanizmi za rješavanje problema zakazali.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.