Procesi dekarbonizacije mogu značajno utjecati na poslovanje kompanija, gdje se isprepliću ne samo direktni efekti štetnih utjecaja emisije CO₂, već i indirektni. U regiji, Cinkarna Celje je primjer kompanije koja je zaradila na prodaji viška dozvola, što joj je povećalo EBITDA maržu za simboličan 0,1 postotni bod. No utjecaj može biti i intenzivniji, što najbolje pokazuje primjer NEXE-a, čije je povećanje emisije CO₂ smanjilo EBITDA maržu za čak pet postotnih bodova.
Cijelu analizu možete preuzeti OVDJE.
Postoje tri skupa mjera, odnosno opsega (sukladno GHG Protokolu) putem kojih kompanije ocjenjuju intenzitet ispuštanja stakleničkih plinova. Prvi se tiče direktnog utjecaja poslovanja kompanije na okoliš, poput ispuštanja plinova iz voznog parka. Drugi obuhvaća indirektan utjecaj na kompaniju, kao što je kupnja energije iz fosilnih goriva. Treći je najteže mjerljiv, odnosno obuhvaća utjecaj koji kompanija ne može kontrolirati, primjerice zagađenje aviona prilikom poslovnih putovanja.
Promatrajući kompanije uključene u indeks CRO10, Atlantska plovidba prednjači s intenzitetom CO₂ emisija po milijunu eura prihoda, kao osnovnu mjeru prvog skupa, što nije čudno s obzirom na to da brodarske kompanije ovise o pogonskom gorivu koje je najčešće fosilno. No ugradnjom tzv. scrubbera na brodove koji smanjuju ispuštanje štetnih plinova u atmosferu, očekujemo smanjenje tog intenziteta, kao što je bilo vidljivo u 2022. godini, gdje se intenzitet ispuštanja stakleničkih plinova smanjio za sedam postotnih bodova u odnosu na 2019. godinu.
Kod indeksa SBITOP, po zagađenju prednjači Cinkarna Celje, uslijed ispuštanja stakleničkih plinova prilikom proizvodnje pigmenta titanijeva dioksida. Međutim, Cinkarnino zagađenje se u relativnim terminima smanjuje zbog ulaganja u modernizaciju tvornice kalcifikacije i ispuštanja sumpora. Dok neke druge kompanije iz indeksa CRO10 i SBITOP nisu opterećene regulatornom obvezom za emisijske dozvole, Cinkarna Celje jest, i to kao neto primatelj emisijskih dozvola.
Ta kompanije zadnjih godina ima pozitivnu bilancu između broja besplatno dobivenih i predanih slovenskoj okolišnoj agenciji te je dio viška emisijskih dozvola u 2021. godini prodala na EU ETS platformi, što joj je u konačnici podiglo EBITDA maržu za 0,16 postotnih bodova, na 26 posto. U 2022. i 2023. godini Cinkarna Celje nije dirala svoj portfelj emisijskih dozvola.
Ako promatramo kompanije koje nisu izlistane na burzama, a jesu obveznice EU-ove regulative za emisijske dozvole, posebno se ističe hrvatska kompanija NEXE, koja između ostalog proizvodi cement. U 2022. godini, što su zadnji dostupni podaci, NEXE je zbog premašaja emisija štetnih plinova na emisijske dozvole morao potrošiti 10 milijuna eura, što mu je narušilo EBITDA maržu za pet postotnih bodova, s 25 na 20 posto. U odnosu na 2021. godinu to je 21 posto više troška na emisijske dozvole uslijed viših tržišnih cijena emisijskih dozvola te zbog veće proizvodnje klinkera (više emitiranih plinova). Treba spomenuti da se NEXE obvezao u svojoj strategiji na klimatsku neutralnost do 2030. godine, za što je spreman potrošiti 400 milijuna eura kako bi potpuno eliminirao emisiju plinova iz Opsega 1.
U okviru tzv. Net Zero cilja EU-ove emisije štetnih plinova do 2050. godine, u periodu od 2011. do 2021. godine je godišnje emisija CO₂ smanjivana za prosječnih 67 tisuća tona, što nije dovoljno da se ostvari taj Net Zero cilj. Za ostvarenje tog cilja nužno je povećati smanjenje ispušnih plinova na oko 120 tisuća tona, za što je osim regulative potrebno pojačati zelena ulaganja.
Prema Bloombergovom modelu, kompanije u indeksu CRO10 su u prosjeku zadovoljavale tri od 16 kriterija za ostvarivanje klimatske neutralnosti (najčešće izvješćuju o Opsegu 1 i 2 te o klimatskoj politici), dok je kod kompanija u SBITOP-u zabilježen nešto bolji omjer, na četiri od 16 kriterija (najčešće Opseg 1 i 2, Opseg 3 te ovisno o pojedinačnim kompanijama ciljeve vezane za obnovljive izvore i Net Zero scenarij).
Cinkarna Celje, prema trenutno implementiranim klimatskim politikama, zadovoljava tek dva od 16 kriterija (izvješćuje Opseg 1 i 2 te ima implementiranu klimatsku politiku) i prilično je udaljena od cilja potpune klimatske neutralnosti. Međutim, treba spomenuti da posluje u puno zagađenijoj industriji, što znači da će tek trebati osmisliti niz novih tehnologija u svrhu daljnjeg smanjivanja emitiranja CO₂. Suprotno, pozitivan je primjer Ericssona Nikole Tesle, koji zadovoljava sedam od 16 kriterija te je na dobrom putu da dostigne klimatsku neutralnost do 2050. godine. Izuzev izvještavanja o Opsegu 1 i 2, ERNT koristi i Opseg 3 te daje točne ciljeve vezane uz Net Zero scenarij.
.webp){kind=icon}
