Analiza BBA: Hrvatska će i 2025. solidno rasti, poslodavce čekaju novi izazovi

Analitički tim Bloomberg Adrije očekuje nastavak pozitivnih trendova u Adria regiji, sa stabilnim rastom potrošnje, infrastrukturnim investicijama i boljom eksternom potražnjom. S druge strane, upozoravaju na specifičnosti regionalnih tržišta, ali i na ekonomske rizike u nadolazećem razdoblju.

Cjelokupnu analizu možete preuzeti na POVEZNICI.

Za početak, treba imati u vidu da je radna snaga sve manje dostupna, što će nastaviti vršiti pritisak na plaće i podržati domaću potražnju. Analitičari napominju da najistaknutiji rizici dolaze iz vanjskog okruženja, posebno iz krize europske automobilske industrije koja ima svoje dobavljače i u regiji.

Kada je riječ o monetarnim politikama, izvjesno je da će se nastaviti s popuštanjima i stvoriti veći prostor za rast privatnih investicija. "Predviđamo da će Europska središnja banka (ECB), Narodna banka Srbije (NBS) i Narodna banka Republike Sjeverne Makedonije (NBRSM) ići u sličnom smjeru, prateći makroekonomski puls domaćih tržišta."

Inflacija postaje prošlost, ocjenjuju analitičari, ali rast gospodarstva omogućava njen opstanak, dok iznenađenja mogu doći sa strane svjetskih cijena.

Kako će rasti regionalna gospodarstva?

Hrvatska

Bloomberg

Kada je riječ o hrvatskoj privredi, ona će po svemu sudeći porasti za 3,2 posto u 2025. godini, uslijed dobrih izgleda za rast investicija, ali i korištenja fondova Europske unije (EU).

"Kod Hrvatske je zanimljiv napredak na tržištu rada, pri čemu je broj nezaposlenih tek 86 tisuća, a stope nezaposlenosti na povijesnim minimumima (4,7 posto u listopadu 2024.). Ovakvo tržište rada osigurat će daljnji rast plaća, što će dalje potaknuti potrošnju i konvergenciju prema EU-ovu prosjeku", ocjenjuju.

Srbija

"Očekujemo u Srbiji najbrži rast u 2025. godini, od četiri posto međugodišnje, zbog infrastrukturnih investicija i boljeg izvoznog potencijala", navodi analitički tim.

Vjeruju da će investicije povezane s međunarodnom izložbom EXPO i drugi srednjoročni projekti uvjetovati brži rast bruto domaćeg proizvoda (BDP).

"Očekujemo pozitivan doprinos i privatnog sektora, s obzirom na povratak kreditne aktivnosti i stalno rastućih izravnih inozemnih ulaganja (srp. strane direktne investicije – SDI). Također očekujemo da će aktivnost vezana za rezultate investicija nadmašiti potencijalne rizike koji će se materijalizirati uslijed sporijeg rasta vanjskotrgovinskih partnera", dodaju.

 

 

Slovenija

Za Sloveniju se predviđa rast od oko 2,3 posto u 2025. Zemlja općenito nema potencijal da se vrati na stope rasta prije pandemije, zbog ograničenih kapaciteta u smislu radne snage, ali i trenutno ograničene inozemne potražnje, ističu stručnjaci.

"Očekujemo pozitivne efekte privatnih ulaganja, zbog oporavka kreditne aktivnosti, kao i pozitivne efekte izvozne strane podržane snažnom farmaceutskom industrijom", kaže analitički tim.

Bosna i Hercegovina

U Bosni i Hercegovini (BiH) rast će biti oko 2,7 posto, u određenoj mjeri pod utjecajem posljedica nedavnih poplava. "Taj efekt će biti dijelom izbalansiran investicijama usmjerenim na potrebne rekonstrukcije."

 

Očekuje se doprinos rastu sa strane izvoza usluga, pogotovo ako se uzmu u obzir dobri rezultati u turizmu. Broj dolazaka stranih turista u prvih 10 mjeseci 2024. jači je za oko 14 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što je potaknulo i izvoz usluga i smatra se da će se slične tendencije nastaviti.

"Općenito gledano, ono što bi bio okidač bržeg rasta je stabilnija politička situacija, što bi omogućilo bolje korištenje fondova EU-a i realizaciju većih projekata", zaključuju analitičari.

Sjeverna Makedonija

U Sjevernoj Makedoniji očekuju rast od tri posto, uslijed bolje domaće potražnje i investicija povezanih s koridorima 8 i 10, ali i projektima u području energetike.

Depositphotos

"Vidimo i poboljšanje u investicijskom ciklusu poduzeća, budući da je kreditna aktivnost u uzlaznoj fazi (rast od 10 posto međugodišnje u listopadu 2024.)", kaže tim analitičara.

Izloženost Sjeverne Makedonije Njemačkoj ostaje osjetljivo pitanje, međutim, izvoz u zemlje zapadnog Balkana raste, pa tu regiju vide kao sve veću podršku daljnjem izvozu. "Pozitivan doprinos dolazi i od SDI-jeva, koji su već u prva tri tromjesečja 2024. nadmašile priljev za cijelu 2023."

Čemu se nadati kada su u pitanju potrošačke cijene?

Analitičari podsjećaju da je inflacija prilično usporila, ali očekuju da njena otpornost dođe do izražaja u nadolazećim razdobljima.

Depositphotos

"Imajući u vidu da očekujemo gospodarski rast, kao i da zarade u regiji već neko vrijeme rastu u realnom izrazu, domaća potražnja će biti osnovni stup otpornosti inflacije i to će se najbolje ogledati u vrijednostima bazne inflacije. Cijene energenata su u 2024. uglavnom usporavale inflaciju, što ostavlja cijenama prostora za korekciju u nadolazećim godinama, pogotovo tamo gdje su cijene energenata ograničene (na primjer, cijene struje u Sloveniji)", smatraju.

Cijene hrane su najvolatilniji segment, a ako se imaju u vidu sve učestalije vremenske nepogode i povratak rasta cijena hrane na svjetskoj razini, u ovom segmentu ekonomisti vide daljnji opstanak inflatornih pritisaka.

Što će biti s fiskalnom politikom?

"U Srbiji vidimo jači rast potrošnje kako se projekti u vezi s izložbom EXPO budu razvijali. Očekujemo da će proračunski deficit biti oko tri posto, a da troškovi zaduživanja budu niži", kažu u analitičkom timu.

Slovenija planira rekordni proračun, rast zarada u javnom sektoru od siječnja 2025. i daljnja značajna izdvajanja za oporavak od poplava. Predviđen proračunski deficit je oko tri posto BDP-a.

Depositphotos

Hrvatska će nastaviti s ekspanzivnom fiskalnom politikom s fokusom na infrastrukturne projekte. "Deficit će ostati ispod mastriškog kriterija, dok očekujemo da se udjel duga u BDP-u smanji. Uz to, predviđamo rast izdvajanja za investicije od lokalnih vlasti, kako je 2025. izborna godina za lokalne razine."

BiH se i dalje suočava s političkim izazovima, što utječe i na fiskalnu stranu. Federacija je predložila drastičan rast minimalne plaće, što s druge strane nosi oslobađanje dijela doprinosa, kako bi se smanjio pritisak na poslodavce.

A nova vlast u Sjevernoj Makedoniji dala je prioritet investicijama nasuprot fiskalnoj disciplini. "Deficit se očekuje na razini od oko pet posto BDP-a i najviši je u regiji. Povoljna podrška proračunu dolazi i iz partnerstva s mađarskom bankom od koje će sredstva biti pozajmljena po oko dva postotna boda nižim stopama u odnosu na tržišne", zaključuju analitičari Bloomberg Adrije.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar