Nova paradigma: cijene zlata i dionice idu u istom smjeru

Upravljanje novcem kontinuirano donosi nove momente, ta činjenica ne čudi jer koliko god mi želimo navijestiti novo doba i korištenje umjetne inteligencije u financijama, iza upravljanja novcem i dalje stoje ljudske odluke u svakodnevnom životu. Tako dolazimo do interesantnog paradoksa - cijene dionica i zlata imaju isti smjer, odnosno, investitori danas tretiraju zlato i dionice kao čuvare vrijednosti u svijetu fiskalne ekspanzije i 'otporne' inflacije.

Zlato je u plusu više od 60 posto dok je i S&P 500 u plusu nešto iznad 13 posto u ovoj godini. Obje klase imovine dostižu svoje rekordne razine, čak i zlato čini se sjajnije nego u vremenu zlatnog standarda.

Ova konvergencija može signalizirati prijelaznu fazu na globalnim tržištima, gdje se tradicionalne korelacije raspadaju i naglašava važnost diverzifikacije imovine, kao i svraćanje pozornosti na makroekonomske strategije.

U prvoj četvrtini ovog stoljeća čini se da je sve više neizvjesnosti jer je najpropulzivnija klasa imovine bilo zlato, a veliki odmak je ostvaren u posljednje dvije godine povratkom sve veće količine zlata u portfelje Centralnih banaka.

Povijesno, zlato i dionice imali su tendenciju kretanja u obrnutim smjerovima. Zlato predstavlja 'risk off' imovnu, koja raste u razdoblju neizvjesnosti, inflacije i padajućih kamatnih stopa. Nasuprot tome, uvriježeno je mišljenje da dionice predstavljaju 'risk on' imovinu, koja raste u razdoblju ekonomskog rasta i optimizma o rastu zarada. No, gledajući ukupno u ovih 25 godina postoji visoka korelacija između zlata i cijene dionica.

Postoje snažni statistički i povijesni dokazi o konvergenciji između cijene zlata i američkog državnog duga, posebno tijekom posljednjih pet desetljeća. Taj odnos nije savršeno linearan, ali je pozitivno koreliran, posebno tijekom razdoblja fiskalnog stresa, inflacijskog pritiska i geopolitičke neizvjesnosti.

Ipak gledajući na godišnjoj razini nekih prošlih godina, kretanje u obrnutim smjerovima bila je stvarnost, ne samo za zlato i dionice, već i dionice nisu imale pozitivan pomak na fiskalnu ekspanziju, na primjer 2001. godine:

Ekonomski 'boom' nakon financijske krize 2008. godine također je bio obilježen obrnutim kretanjem dioničkog tržišta i potražnje za zlatom, na godišnjoj razini takva dinamika je prisutna sve do druge polovice 2024. godine kada cijena zlata nastavlja rapidno rasti, a dioničko tržište sve je vezanije uz fiskalnu ekspanziju, barem nam tako govori regresijska analiza koja kazuje da je rast na dioničkom tržištu vezan uz rast američkog duga u odnosu na rast cijene zlata. To je ponovno vidljivo i u korelaciji između zlata i S&P 500 Indeksa, u 2025. godini prisutna je pozitivna korelacija, no ona je umjerena za zlato i dionice, ali visoka kada je rast američkog duga i dioničkog tržišta u odnosu.

Istražili smo što izazvalo tu 'preklapajuću' dinamiku koja je 'zaglušila' postojeću dihotomiju, odnosno, zbog čega investitori danas usred fiskalne ekspanzije i prisustva inflacije pozitivno gledaju i na zlato, i na dionice.

U korist rasta cijene zlata je slabljenje američkog dolara koji je u ovoj godini još uvijek 12 posto slabiji u odnosu na euro s  početka godine, međutim u isto vrijeme je američke dionice učinio atraktivnijim za strane investitore. Nadalje, Centralne banke su počele smanjivati udio američkog dolara u svojim rezervama i vraćaju se 'fiat valuti' - zlatu, ovaj trend posebno vrijedi u Kini i na Emerging Marketu koji sve aktivnije kupuju zlato. Također prema podacima dostupnim na Global Gold Council potražnja za investicijskim zlatom je samo u drugom kvartalu (dakle, prije uzleta u kolovozu) skočila za 78 posto i iznosila 477,2 tone ili 38 posto ukupne potražnje, dok je u prošlogodišnjem drugom kvartalu iznosila svega 11,5 posto ukupne potražnje za zlatom. Treći argument na stani zlata je zabrinutost oko stagflacije, odnosno rastuće inflacije zbog nastavka fiskalne ekspanzije i usporavanja rasta gospodarstva.

Ipak, prisutan je pozitivan sentiment na dioničkom tržištu, fiskalna ekspanzija u Americi je prisutna od 2008. bez obzira i na restriktivnu monetarnu politiku, to je vidljivo po rastu državnog duga, a ulaganja američke administracije u 'strateške' industrije dodatno je podgrijavalo potražnju za dionicama.

Nadalje, najave spuštanja osnovnih kamatnih stopa u Americi dodatno je potaklo ulagače u dionice s očekivanjem da 'jeftiniji' novac će imati još veći pozitivan doprinos ekonomiji, onda i dioničkim tržištima, zbog tog 'očekivanja' prijetnja inflacije i dalje podržava potražnju za zlatom te 'zaglušuje' poznatu 'dihotomiju' zlata i dionica.

Pogoršanje geopolitičkih tenzija doprinose potražnji za investicijskim zlatom, ali i potražnji za američkim 'big cap' kompanijama jer oboje su tretirani kao investicijska 'utočišta'.

Iako ste pročitali više argumenata za potražnju za zlatom nego za dionicama, visoka razina na tržištu dionica podržana je 'iluzijom bogatstva' ('wealth effect') i 'momentumom'. Visoka likvidnost uz entuzijazam vezan uz primjenu umjetne inteligencije čini se da daju primaran ton tržištu i održavaju optimizam.

 

Ovakvo donošenje investicijskih odluka koje uzrokuje paralelni rast dionica i zlata sugerira da se investitori istovremeno osiguravaju i "od rasta gospodarstva" i "od rizika za gospodarstvo" - znak nesigurnosti, a ne povjerenja, podsjećajući nas na rane '70-e prošlog stoljeća.

Ako se dogodi stagflacija ili geopolitički rizici eskaliraju, zlato bi moglo nastaviti nadmašivati ​​očekivanja. Suprotno tome, ako se rast stabilizira, a inflacija ohladi, dionice bi mogle ponovno preuzeti dominaciju.