Rast okolišnih poreza u Hrvatskoj ukazuje na sporiju tranziciju prema obnovljivim izvorima

Leonarda Srdelić u novome broju Osvrta Instituta za javne financije Okolišni porezi u Hrvatskoj i Europskoj uniji analizira rast prihoda od okolišnih poreza u Hrvatskoj i Europskoj uniji, koristeći podatke Eurostata objavljene početkom srpnja. Prema njenim riječima, prihodi od okolišnih poreza u Hrvatskoj su značajno porasli, od 0,6 milijardi eura u 1995. do 2,3 milijarde eura u 2022. godini, s prosječnom godišnjom stopom rasta od 5,8 posto. Većina tog rasta pripisuje se porezima na energente, dok su porezi na transport te zagađenje i prirodne resurse pridonijeli u manjoj mjeri.

Udio u BDP-u i ovisnost o fosilnim gorivima

Udio prihoda od okolišnih poreza u hrvatskom BDP-u iznosio je 3,3 posto, što je jedan od najviših udjela unutar EU-a, odmah iza Grčke i Bugarske. Srdelić naglašava da takav visoki udio sugerira sporiji proces odvajanja gospodarskog rasta od potražnje za fosilnim gorivima u Hrvatskoj u usporedbi s prosjekom EU-a. To ukazuje na daljnju ovisnost o fosilnim gorivima, što znači da mjere za poticanje energetske učinkovitosti i prijelaz na obnovljive izvore energije nisu implementirane s potrebnom učinkovitošću.

Važnost okolišnih poreza i Direktiva o oporezivanju energije

Okolišni porezi ključan su fiskalni instrument koji pomaže u izmjeni obrazaca proizvodnje i potrošnje štetne za okoliš, potičući ekonomski učinkovite prakse i generiranje prihoda za financiranje zelenih projekata. Srdelić ističe da su ti porezi važni za podršku ciljevima Europskog zelenog plana, uključujući smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Okolišni porezi unutar EU-a klasificirani su u tri glavne kategorije: porezi na energente, porezi na transport i porezi na zagađenje i prirodne resurse.

Bloomberg

Porezi na energente uključuju usklađene trošarine i poreze na CO₂. Porezi na transport obuhvaćaju registraciju i vlasništvo vozila, specifične emisije CO₂ iz vozila, promet vozila i cestarine. Porezi na zagađenje i prirodne resurse pokrivaju emisije štetnih plinova, zagađenje vode, upravljanje otpadom, eksploataciju prirodnih resursa i komercijalno korištenje vode.

Revizija Direktive o oporezivanju energije, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2024. godine, postavlja diferencirane stope oporezivanja energenata. Obnovljivi izvori energije oporezuju se po nižim stopama kako bi se potaknulo njihovo korištenje i smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Usporedba Hrvatske s Europskom unijom

Podaci pokazuju da su ukupni prihodi od okolišnih poreza u Hrvatskoj porasli s 0,6 milijardi eura u 1995. na 2,3 milijarde eura u 2022. godini, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 5,8 posto. Većinu toga rasta generirali su porezi na energente, dok su porezi na transport te zagađenje i prirodne resurse pridonijeli u manjoj mjeri.

Hrvatska: Godišnji prihod od okolišnih poreza po kategorijama (1995.–2021. ) | Institut za javne financije

Porezi na energente porasli su s 0,3 milijarde eura u 1995. na 1,4 milijarde eura u 2022., uz prosječnu godišnju stopu rasta od 5,4 posto. Porezi na transport, iako manji u apsolutnom iznosu, zabilježili su najimpresivniji porast, s godišnjom stopom rasta od 14,9 posto, dok su porezi na zagađenje i prirodne resurse rasli s 0,1 milijarde eura na 0,5 milijardi eura.

Na razini Europske unije, prihodi od okolišnih poreza pokazuju stabilan rast, s izuzetkom 2008. i 2020. godine, kada su prihodi smanjeni zbog financijske krize i pandemije COVID-19. Ukupni prihodi od okolišnih poreza u EU-u povećali su se sa 166,9 milijardi eura u 1995. na 320,8 milijardi eura u 2022. godini, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 2,5 posto. Energenti su dominirali tim rastom, gotovo udvostručujući se s početnih 128,7 milijardi eura u 1995. na 248,4 milijarde eura u 2022. godini.

Udio prihoda od okolišnih poreza u BDP-u Hrvatske iznosi 3,3 posto, što je jedan od najviših udjela unutar EU-a, odmah iza Grčke (5,6 posto) i Bugarske (4,8 posto). Taj visoki udio ukazuje na sporiji proces odvajanja gospodarskog rasta od potražnje za fosilnim gorivima u Hrvatskoj u usporedbi s prosjekom EU-a. Na razini EU-a, prosječni udio okolišnih poreza u BDP-u smanjio se s 2,6 posto u 1995. na dva posto u 2022. godini, dok je u Hrvatskoj taj udio u prosjeku rastao.

Intenzitet emisije CO₂, koji mjeri količinu CO₂ emitiranu po jedinici proizvedene energije, pokazuje znatne fluktuacije u Hrvatskoj, dok je na razini EU-a zabilježen stabilan trend smanjenja emisije CO₂ po jedinici energije. To implicira uspješniju implementaciju politika usmjerenih na povećanje energetske učinkovitosti u EU-u.

Udio okolišnih poreza u BDP-u država EU-a 2022. godine | Institut za javne financije

Porez na ugljik

Porez na ugljik je fiskalna mjera usmjerena na smanjenje emisije stakleničkih plinova naplaćivanjem pristojbe na ugljikov dioksid emitiran pri sagorijevanju fosilnih goriva. Srdelić predlaže da bi uvođenje poreza na ugljik u Hrvatskoj moglo omogućiti stabilnije i predvidljivije smanjenje emisija, uz reinvestiranje prihoda u zelene projekte i tehnologije.

Srdelić zaključuje da analiza okolišnih poreza u Hrvatskoj i EU-u pokazuje značajnu dinamiku rasta prihoda, posebice iz poreza na energente. Hrvatska se izdvaja po visokom udjelu okolišnih poreza u BDP-u, što ukazuje na sporiji proces energetske tranzicije u usporedbi s EU-om. Kako bi ispunila svoje obveze prema Europskom zelenom planu, Hrvatska treba unaprijediti politike energetske učinkovitosti i prijelaz na obnovljive izvore energije, uključujući moguće uvođenje poreza na ugljik.