Ako pogledamo sliku zemalja regije po pitanju obnovljivih izvora energije, jasno je da su razlike velike. Hrvatska u svemu tome ne stoji loše. Brojne su investicije odrađene, a isto ih se tako mnogo i planira. Kad su u pitanju solari, tu donekle kaskamo, ali interes je velik i ciljevi su dohvatljivi. Čak je i regulativa zadovoljavajuća, ali sporo reagira na zahtjeve tržišta.
Trenutno stanje na tržištu približila nam je Marija Hanzec iz Obnovljivih izvora energije Hrvatska.
Na samom početku fokus smo stavili na postojeće stanje.
Čitaj više
Španjolska Acciona želi biti najveći proizvođač čiste energije u Hrvatskoj
Acciona Energía trenutačno, osim na Promini, radi na izgradnji još dviju vjetroelektrana, a u svom portfelju ima vjetroelektranu Jelinek.
06.08.2024
Barbir: Čemu strategije i planovi kad umjesto vlaka na vodik izabiremo dizel?
Barbir ističe da je pruga za Split, koja je elektrificirana od Zagreba do Oštarija, idealna za korištenje vlakova na vodik.
31.07.2024
Ošust: Više investicija u obnovljive izvore pomoglo bi i javnim financijama
Nedostatak jasnih propisa i kašnjenja u realizaciji projekata stvaraju lančanu reakciju negativnih učinaka na ostale gospodarske sektore.
30.07.2024
OIEH: Obnovljiva energija i dalje zapinje, potez HERA-e je sada ključan
Nažalost, 2024. godina nije donijela značajniji pomak u razvoju obnovljivih izvora energije u odnosu na prethodnu godinu.
30.07.2024
"Ukupna instalirana snaga elektrana u Hrvatskoj je 5319 megavata, ako u to pridodamo instalirano snagu NE Krško koja nije kod nas, ali proizvodnja energije nam je dostupna, tu smo na 5700. Oko 2000 megavata je u hidroelektranama. One su krenule puno ranije. Onda su tu i termoelektrane na oko 1000 megavata. Zatim i vjetar oko 1160 megavata. Sunce je na 688 megavata i tu ne stojimo tako dobro. Čak i kad se stavimo u kontekst regije. Hrvatska ima potencijal za sunce veći nego što smo iskoristili. Ipak, trend se mijenja. Očekujemo početkom sljedeće godine da uđemo u klub jedan gigavat po pitanju solara", rekla je Hanzec.
OIEH
Ipak, nije poanta da se sada sve karte stave na investicije u solare.
"Diverzifikacija je potrebna jer vjetar i sunce nisu stalni. Mi u OIEH-u stalno ističemo geotermale te bioplin i biomasu. Izvore koje Hrvatska itekako ima. Možemo još puno rasti, a to su bazne tehnologije koje mogu proizvoditi energiju 24 sedam 365 dana u godini. Mi i po investitorima vidimo da potencijala još ima, ali fokus je najveći kad je sunce u pitanju", istaknula je.
OIEH
Teško je ne primijetiti da se periodično u javnom prostoru pojavi i žustra polemika po pitanju neadekvatne regulative, ali Hanzec tu staje na loptu.
"Zadovoljni smo s regulativom. Ima nekoliko podzakonskih akata koji se mogu srediti, ali što se krovnog zakona tiče, to je u redu. Problem je brzina kojom se dozvole izdaju i u kojem se modernizira mreža. Investitori su zainteresirani u obnovljive izvore energije. Zelena tranzicija nema alternativu. Na koncu, plaćat ćemo penale ako ne budemo pratili ciljeve EU-a. Energetika je stup gospodarstva, a tu su i klimatske promjene zbog kojih se uopće krenulo u ovom pravcu."
OIEH
Kao i u drugim industrijama, investitori su tu zbog zarade, a ona je u ovom slučaju nešto sporija zbog roka u kojem se očekuje povrat na investiciju.
"Što se tiče povrata na investiciju, tu je puno faktora. Od kamatnih stopa pa do tehnologije, ali govorimo o periodu od 10 do 15 godina, ali neki prosjek je 12 godina. Postoje određene razlike ovisno o izvoru u koji se ulaže. Ako recimo govorimo o geotermalima, tu je priča puno skuplja", zaključila je Hanzec.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...