HUB bijesan na Vladu: "Hrvatska uvodi nešto što ne postoji nigdje u Europi!"

Broj bankomata u Hrvatskoj od pandemijskih je godina u padu. Krajem 2019. u funkciji ih je bilo pet i pol tisuća, a krajem prošle godine manje od četiri tisuće. Istovremeno, vlada planira uspostavu nacionalne mreže bankomata do 2027. godine, zbog čega Hrvatska udruga poslodavaca upozorava na moguće poremećaje na tržištu. 

Bez obzira na pad broja bankomata, Hrvatska još uvijek ima jednu od najraširenijih mreža bankomata u Europi, naglašava direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko u razgovoru za Bloomberg Adria TV. "Mi smo otprilike na trećem mjestu po broju bankomata u Europi tako da svaki naš građanin ima zaista dovoljan broj bankomata u blizini gdje može dignuti gotovinu." 

Točno je da hrvatske bankarske usluge ubrzano prolaze proces digitalizacije, dodaje, a i u kontekstu kvalitete i digitalizacije bankarskih usluga Hrvatska je među boljima u Europi. 

"Manipulacija gotovinom je jako skupa tako da gledamo što više digitalizirati, a i nove generacije traže da su bankarske usluge što više digitalizirane," objašnjava Perko. Što se starijih građana tiče, koji ipak više vole fizički novac, "gledamo što više educirati umirovljenike... i osigurati im da se riješe tih strahova i da budu što konforniji s digitalnim uslugama."

Nacionalna mreža bankomata i besplatan paket osnovnih usluga 

Od prvog siječnja 2027. godine, svi oni koji imaju ugovorenu uslugu besplatnog računa moći će obaviti do dvije transakcije i na bankomatima banaka u kojima nemaju otvoren račun. 

Teško je zasad reći koliko bi integracija i uspostava nacionalne mreže bankomata zapravo koštala, kaže Perko.

"To je vrlo zahtjevan projekt, kako s tehničkog, tako i s pravnog i poslovnog aspekta. Jedinstvena nacionalna mreža bankomata je sveobuhvatan projekt i trenutno smo u fazi analize," objašnjava. 

Ideja uspostave ovakve nacionalne mreže bankomata izazvala je negativnu reakciju Hrvatske udruge poslodavaca, iz koje kažu kako postoji rizik od narušavanja tržišnih uvjeta. 

Ono što najviše u opasnost dovodi tržišnu utakmicu, uz nacionalnu mrežu bankomata, je uvođenje besplatnog paketa osnovnih bankarskih usluga za građane, upozorava Perko, koji stupa na snagu s 1. siječnja 2026. godine. 

"Uporno ponavljam da Hrvatska ima neke od najnižih naknada i kamatnih stopa u Europi. Osim toga, isto tako već dugi niz godina imamo i već funkcionalni osnovni račun," ističe. "To je račun koji mogu besplatno otvoriti i čije usluge mogu koristiti svi građani iz socijalno osjetljivih skupina. Povrh toga, Hrvatska ima najširi skup usluga koje su besplatno uključene u taj osnovni račun. Dakle, socijalno ugrožene skupine su već pokrivene trenutnim rješenjem." 

'U Europi takvo rješenje ne postoji'

Rješenje besplatnog računa za sve građane je horizontalna mjera i za one kojima treba, a koji već imaju to rješenje, i one kojima ne treba, dodaje. "U tom kontekstu, gdje vi pružate uslugu koju ne možete naplatiti, to je narušavanje tržišne utakmice." 

U visoku kvalitetu usluga koje hrvatske banke pružaju, kao i sigurnost i nova rješenja, mora se kontinuirano ulagati, kaže, "i onda kada takvu uslugu u koju puno ulažete ne možete naplatiti, onda je pitanje što je sljedeće? Hoće li još neki poduzetnik biti isto tako limitiran zakonskim rješenjem da ne može naplatiti svoj proizvod ili svoju uslugu?"

Besplatni račun za sve građane je jedinstven slučaj za Hrvatsku - Perko kaže kako takav proizvod u Europi ne postoji. 

Hrvatska također ima i 64 različita tržišna ograničenja, najviše što se tiče naknada, a zatim i kamatnih stopa: "Mi smo što se Europe tiče u samom vrhu po tržišnim ograničenjima. Mi bi bili vrlo zadovoljni da se hrvatska praksa ujednači s praksom EU i da ne postoje tolika ograničenja."

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.