Hrvatska na putu da do 2030. polovica struje dolazi iz sunca i vjetra

Udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske priprema za sredinu idućeg mjeseca u Puli tradicionalnu godišnju konferenciju Dani obnovljivih izvora energije posvećenu ključnim temama za budućnost zelene energije u Hrvatskoj koja, kako svi zainteresirani dobro vide, ima jako dobru perspektivu koju ne prati jednako dobra dinamika implementacije projekata.

U fokusu će biti vrlo aktualne teme poput javne politike prema obnovljivim izvorima, priključenje na elektroenergetsku mrežu, financiranje projekata, skladištenje energije te prilike koje donosi vodik.

No, i prije toga, zahvaljujući analizi u sklopu izvješća o elektroenergetskim kretanjima, možemo vidjeti što OIEH očekuje da bi Hrvatska mogla postići u razdoblju do 2030. godine.

Na dan 1. siječnja ove godine Hrvatska je imala u instaliranoj snazi kapaciteta na vjetar 1.137 megavata (MW) te na sunce 463 MW. Ne računa li se hidroenergija koja je tradicionalno već desetljećima najveći obnovljivi izvor u Hrvatskoj, na ta je dva izvora otpadalo nešto malo iznad 30 posto ukupno instalirane snage elektrana na tlu Hrvatske.

OIEH predviđa da bi se za šest godina udio sunca i vjetra u proizvodnji električne energije u Hrvatskoj mogao podići na 50 posto.

Do 20230. udio sunca i vjetra u proizvodnji struje u Hrvatskoj mogao bi doseći 50 posto | Depositphotos

"Hrvatska mora nastaviti raditi na ispunjavanju ciljeva zadanih za 2030. godinu do kada bi u vjetroelektranama mogla imati instaliranih 2000 MW, dok u sunčanim elektranama imamo potencijal i interes investitora za 4000 MW iako, s obzirom na trenutačne administrativne prepreke, u predviđanjima smo predstavili konzervativnu projekciju prema kojoj bi se do 2030. godine realiziralo 2000 MW sunčanih elektrana", navode iz OIEH-a.

Ono gdje stvari snažno zapinju i u kojima se ne vidi pomak su bioplinske i elektrane na biomasu. Važno je napomenuti da bioplinska postrojenja mogu brzo i fleksibilno odgovoriti na volatilnost proizvodnje sunčanih elektrana i vjetroelektrana.

No, prema procjeni OIEH-a, do 2030. godine kapacitet bioplinskih postrojenja može se podići na svega 60 MW, a ona će biti jedino isplativa uz subvencije.

Dodaju i da postrojenja na biomasu neće ostvariti rast ako se ostatke od drvne mase ne proglasi strateškom sirovinom u kojoj Hrvatska ima potencijal, ali ga ne kontrolira.

Veliki pomak ne očekuje se ni kod geotermalnih elektrana premda znamo da tu Hrvatska također raspolaže dobrim resursima, no početno ulaganje u tom segmentu vrlo je veliko i nije lako doći do inicijalne novčane injekcije.

"Neobjavljivanje natječaja za tržišnu premiju za razdoblje 2021.-2023. godine izravno je utjecalo na geotermalne projekte koji ovise o programu državnih potpora jer zahtijevaju velika kapitalna ulaganja u početnoj fazi istraživanja koja je jako rizična. Naše su procjene da će, uz trenutno instalirane kapacitete od 10 MW, do 2030. ukupno biti instalirano 143 MW", smatraju u OIEH-u.

Ne treba ni posebno isticati da plutajuće solarne i vjetroelektrane nisu realne u srednjoročnom razdoblju.

"Još su uvijek neiskorišteni potencijali u plutajućim solarnim i vjetroelektranama. OIEH je definirao područja u Jadranu najpogodnija za proizvodnju električne energije. Identificirali smo više od 29.000 kvadratnih kilometara raspoloživog područja za obnovljive izvore energije na moru. Mogućnost je to za razvoj 25 GW pučinskih vjetro- i solarnih elektrana i to samo u sjevernom Jadranu, na području s niskim utjecajem na okoliš", kažu u OIEH-u.

Nepovoljno regulatorno okružje, duga čekanja i komplicirane procedure ostaju među najvećim zaprekama za uspješniji razvoj tržišta obnovljive energije. Pritom OIEH posebice navodi izostanak donošenja odluke o iznosu naknade za priključenje sa čim, podsjećaju, Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) kasni još od rujna 2022. godine. Nadalje, napominju da je Hrvatska jedina zemlja u Europskoj uniji koja prošle godine nije omogućila tržišnu premiju za postrojenja na obnovljive izvore.

Posebno su eiskorišteni potencijali u plutajućim solarnim i vjetroelektranama | Depositphotos

"Reforma postupaka izdavanja dozvola te dogradnja prijenosne mreže i sustava za uravnoteženje i pohranu energije ostaju ključni prioriteti za razvoj obnovljive energije u cjelini. Bez brže i bolje međupovezanosti s prijenosnom i distribucijskom mrežom, mnoge bi se prednosti dekarbonizacije i prijelaza na čiste energije mogle izgubiti", poručuju.

Napomenimo kao poticaj za budućnost obnovljivih izvora da je, prema izvješću europske organizacije za energiju vjetra Wind Europe, 9. svibnja ove godine Hrvatska u ukupnom energetskom miksu proizvela najviše električne energije iz vjetroelektrana.

Toga dana udio vjetra u proizvodnji električne energije u Hrvatskoj bio je 45 posto ispred Danske sa 42 posto i Švedske sa 33 posto.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar