Dom koji se sam grije, hladi i napaja – prva hrvatska net zero kuća ulazi u završnu fazu

Na periferiji Zagreba, tamo gdje se ulica postepeno pretvara u makadam, niče kuća koja bi se mogla uklopiti u gotovo svaku hrvatsku ulicu. Na fasadi trenutno nema ništa spektakularno, dvorište još čeka svoj red, a ni krov nije potpuno dovršen. Da je vidite, vjerojatno biste je opisali kao samo još jednu obiteljsku kuću u izgradnji. Upravo u tome i jest poanta. Iako izvana ne odskače od uobičajenog, riječ je o prvoj hrvatskoj net zero kući, modelu koji bi u građevinarstvu uskoro mogao postati pravilo, a ne iznimka.

To nije eksperiment iz budućnosti, nego vrlo konkretan pilot-projekt koji pokazuje kako će gradnja izgledati od 2030. kada Europska unija uvodi strogi standard ZEB, odnosno zgrade nulte emisije CO₂. U Wienerbergeru su odlučili ne čekati. Gradnju su počeli sada, kako bi provjerili može li Hrvatska pratiti standarde koji će u bliskoj budućnosti obvezivati sve nove zgrade, od škola i bolnica do obiteljskih domova.

Kako je nastao model prve net zero kuće

Prije nego što su se uopće upustili u taj projekt, profesor Bojan Milovanović s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i tim iz Wienerbergera izgradili su pokusnu kuću na kojoj su testirali procese, materijale i izvođače. Taj prvi objekt bio je svojevrsni laboratorij. Njihova ideja bila je jednostavna: identificirati sve što u praksi može poći po zlu prije nego što se krene u izgradnju reprezentativnog modela. Naučili su gdje se gubi vrijeme, gdje se pojavljuju toplinski mostovi, koliko je edukacija izvođača važna i na kojim se detaljima najčešće griješi. Tek nakon tog iskustva krenuli su u izgradnju kuće koja je sada u završnoj fazi.

Tu kuću net zero objektom čini ono što se ne vidi golim okom. Ključ je u metodologiji koja se danas postavlja kao jedini smjer europske gradnje. Cijeli životni ciklus zgrade, od vađenja sirovina do rušenja, mora rezultirati gotovo nultom emisijom ugljikova dioksida. Stoga se mjere emisije koje nastaju prilikom iskopa gline, proizvodnje opeke, transporta, gradnje, korištenja, održavanja i konačnog zbrinjavanja. Za razliku od današnje gradnje, tu se potpuno izbjegavaju fosilna goriva, pa operativne emisije CO₂ tijekom korištenja kuće jednostavno ne postoje. LCA analiza za tu kuću pokazuje izvanredan rezultat od približno kilograma CO₂ po kvadratnom metru godišnje.

Kuća je građena sustavima koji eliminiraju uporabu fosilnih goriva | Wienerberger

Za današnje hrvatske uvjete to je gotovo nevjerojatna brojka. Tipična novogradnja proizvodi od 12 do 15 kilograma CO₂ po metru, a čak i zemlje s naprednim standardima, poput Danske i Nizozemske, kreću se oko sedam kilograma. U Wienerbergeru kažu da takav rezultat potvrđuje da arhitektura i graditeljstvo u Hrvatskoj imaju potencijal postići standarde koji će uskoro postati obavezni.

Velik dio uspjeha odnosi se na materijale. Kuća je građena opekom Porotherm IZO Profi debljine 44 centimetra, u kojoj je toplinska izolacija integrirana u samu strukturu bloka. Takav sustav omogućuje kvalitetan toplinski omotač bez dodatnih slojeva izolacije, što pojednostavljuje radove i smanjuje rizik od pogreške tijekom izvedbe. Marina Bagarić, product manager za zid u Wienerberger Adriaticu, naglašava da je riječ o materijalu koji već postoji na tržištu i koji se može koristiti bez posebnih tehnoloških zahtjeva.

Opeka s integriranom izolacijom ključ je njezine gotovo nulte emisije CO₂ | Wienerberger

"Danas regulativa zahtijeva nZEB standard, ali net zero ide korak dalje. Kuća zadovoljava sve nZEB kriterije, ali je naprednija i energetski i u pogledu smanjenog utjecaja na okoliš. Materijali koje koristimo imaju bitno niži ugljični otisak, a Porotherm IZO Profi se po cijeni nalazi između najčešćih sustava u Hrvatskoj, što ga čini vrlo realnim izborom", kaže Bagarić. Dodaje da se najveća razlika u cijeni u odnosu na konvencionalnu gradnju zapravo odnosi na tehničke sustave koji omogućuju potpunu elektrifikaciju, što EU uskoro uvodi kao obavezu.

Drugi ključ projekta odnosi se upravo na te sustave. Budući standard neće tolerirati kotlove na fosilna goriva, pa će svaka nova zgrada morati imati potpuno elektrificirane sustave grijanja, hlađenja i ventilacije. Tu važnu ulogu preuzima Wevolt, integrirani solarni krov Wienerbergera. Riječ je o rješenju u kojem je solarna elektrana dio samog krovnog pokrova, bez vidljivih panela i bez kompromisa u estetici. Krovna površina postaje energetski izvor koji proizvodi više energije nego što kuća potroši tijekom godine. Električna energija napajat će dizalicu topline i ventilacijski sustav s rekuperacijom, a dio energije nadoknađivat će emisije koje su bile neminovne tijekom proizvodnje materijala. Zato će kuća u praksi proizvoditi više energije nego što joj je potrebno za grijanje, hlađenje, ventilaciju i svakodnevnu potrošnju, pa režijski računi nakon useljenja praktički nestaju.

Wevolt krov pretvara cijelu krovnu plohu u solarnu elektranu | Wienerberger

Što određuje pravu net zero gradnju

Tomislav Franko, komercijalni direktor i član uprave Wienerberger Adriatica, naglašava da održivost nije samo tehnički cilj, nego temelj njihova poslovanja. "Naši pogoni u Hrvatskoj među najboljima su unutar grupe po potrošnji energije i emisiji CO₂. Posebno smo ponosni što naša opeka ima i do tri puta nižu emisiju CO₂ u usporedbi s armirano-betonskim konstrukcijama. EPD certifikati vrlo jasno pokazuju da je riječ o materijalu koji je i dugotrajan i održiv", kaže. Dodaje da prirodni materijali imaju ključnu ulogu u kvaliteti života. Opeka regulira vlagu, stabilizira temperaturu i stvara mikroklimu koja je u praksi osjetno zdravija, što arhitekti danas sve češće traže.

Investitore najviše zanima cijena. Franko potvrđuje da je početna investicija nešto viša, ali razlika ne dolazi iz zidova, nego iz sustava koji omogućuju nultu emisiju. To u konačnici znači da režijski troškovi praktički nestaju čim se uselite u kuću. U 50 godina, koliko zakon definira kao životni ciklus zgrade, financijski učinak takve gradnje postaje dugoročno pozitivan, a ne dodatni trošak. Franko smatra da je dugoročnost jedan od ključnih argumenata koji će postupno promijeniti navike investitora.

Kuća je u završnoj fazi izgradnje i uskoro će biti dovršena | Wienerberger

"Želimo potaknuti sektor da razmišlja održivo, ali i da shvati da odluka o materijalu i načinu gradnje izravno utječe i na emisije i na kvalitetu svakodnevnog života", kaže Franko dodajući da je plan da životni vijek net zero kuće bude 100 godina.

Logično se nameće pitanje može li se takva kuća graditi masovno i po prihvatljivim rokovima. Franko kaže da je rok izgradnje jedne takve kuće oko šest mjeseci, a da se dobra organizacija lako može skalirati na više kuća istodobno. Ključ je u edukaciji izvođača i uvođenju jasnih, standardiziranih procesa. Upravo zato u Wienerbergeru ističu da je taj pilot-projekt podjednako tehnički i edukativni.

U konačnici, prva hrvatska net zero kuća ne djeluje kao futuristička instalacija niti kao luksuzni showcase. Izgleda kao obična kuća kakve već stoje u tisućama hrvatskih naselja. Upravo zato ima težinu. Ne predstavlja budućnost koja je tek na obzoru, nego budućnost koja je već stigla i samo čeka da tržište uhvati korak.