Hoće li bankrot Northvolta izazvati 'kratki spoj' u europskoj zelenoj tranziciji?

Bankrot švedske tvrtke Northvolt, nekoć perjanice europske zelene tranzicije, razotkriva ključne slabosti u europskim planovima za baterijsku industriju. Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) i savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za energiju i klimu, upozorio je da Europa mora redefinirati svoj pristup kako bi smanjila ovisnost o vanjskim dobavljačima i osigurala stabilniju zelenu tranziciju.

Osnovali su ga 2016. godine bivši izvršni direktori Tesle, s ciljem da Northvolt postane ključni igrač u europskoj proizvodnji baterija za električna vozila. Tvrtka je prikupila više od 15 milijardi dolara od investitora i vlada te osigurala narudžbe vrijedne više od 50 milijardi dolara od proizvođača automobila poput Volkswagena, BMW-a, Scanije i Porschea.

Iako je Northvolt postao omiljen među europskim investitorima i dobio najveće poticaje od EU-a za razvoj industrije baterija, nije uspio ispuniti dogovorene rokove i standarde kvalitete. Trenutno je u dugu od 5,5 milijardi dolara, uključujući 313 milijuna dolara duga prema Europskoj investicijskoj banci (EIB).

U studenom 2024. godine, Northvolt je podnio zahtjev za zaštitu od bankrota prema Poglavlju 11 američkog stečajnog zakona, zbog duga od 5,8 milijardi dolara i samo 30 milijuna dolara gotovine - dovoljno za tjedan dana poslovanja. Ovaj događaj uzdrmao je europske ambicije za stvaranje neovisnog opskrbnog lanca baterija.

Lančana reakcija

Domac za Bloomberg Adriju ističe da problemi Northvolta mogu izazvati lančanu reakciju u cijelom sektoru.

Tvrtka je privukla više od 15 milijardi dolara investicija | Bloomberg

"Ako se veliki investitori poput Europske investicijske banke povuku, to šalje lošu poruku tržištu i može obeshrabriti buduće ulagače". upozorava Domac. Dodaje i da kašnjenje u razvoju europskih kapaciteta za proizvodnju baterija znači da će automobilska industrija i dalje biti ovisna o dobavljačima iz Azije, što povećava ovisnost EU-a o vanjskim partnerima.

Julije Domac smatra da Northvoltov bankrot može imati dalekosežne posljedice za cijeli sektor | Pixsell

Pavle Mihajlović, konzultant za zelenu ekonomiju, slaže se da je ovisnost o Aziji ključni problem, ali ističe kako je Northvoltov slučaj i rezultat vlastitih slabosti.

"Operativna egzekucija bila je jedan od glavnih problema. Uz to, osnivači su došli iz Tesle i nisu uspjeli opravdati velika očekivanja, što je dodatno otežalo situaciju. Puno su obećavali, a premalo isporučili", rekao je Mihajlović za Bloomberg Adriju. Također, rekao je da slučaj Northvolta ne bi trebao izazvati lančanu reakciju u smislu propasti drugih igrača, ali ono što bi moglo izazvati lančanu reakciju je drastično narušavanje povjerenja investitora u Europi, kao i kompanija i generalno investicija vezanih za zelenu tranziciju.

Slučaj Northvolta pokazuje i kako ambiciozni projekti mogu brzo doživjeti kolaps ako se suoče s kombinacijom operativnih izazova i smanjenja potražnje za električnim vozilima. Domac također smatra da bi ovaj neuspjeh mogao potaknuti ključne dionike na dubinsku reviziju dosadašnje strategije.

Jesmo li što naučili?

Kako bi se izbjegli slični scenariji u budućnosti, Domac predlaže ulaganje u više manjih projekata umjesto oslanjanja na jednog "velikog igrača".

"Potrebno je stvoriti jaka partnerstva između javnog i privatnog sektora i razviti posebne fondove za stabilnost industrije baterija", kaže Domac. "Također, ključno je povećati ulaganja u istraživanje i razvoj, posebno u napredne tehnologije baterija i reciklažu".

"Umjesto da kopiramo azijski model litij-ionskih baterija, moramo koristiti vlastite prednosti. EU ima izvrsne istraživačke institute i tradiciju u naprednim materijalima. Fokus treba biti na tehnologijama nove generacije poput solid-state i protočnih baterija", istaknuo je.

Mihajlović dodatno ističe važnost diverzifikacije. "Da je Northvolt imao nekoliko manjih projekata, možda bi uspio smanjiti rizike i prilagoditi se izazovima, što bi im omogućilo da prebrode krizu", rekao je Mihajlović.

Urbano rudarstvo

Kada je Northvolt počinjao s radom, bio je predvodnik europske zelene tranzicije. Međutim, Domac upozorava na nedostatke u trenutnom modelu financiranja unutar europske zelene industrije.

"Fokusiranje većine sredstava na jedan projekt pokazalo se kao rizično. Potrebna je bolja procjena kvalitete projekata i raspodjela rizika kroz ulaganje u više manjih inicijativa", objašnjava.

Također, ističe da EU mora privući više privatnog kapitala kako bi smanjio ovisnost o javnim sredstvima. Jedan od ključnih potencijala je reciklaža baterija.

"Više od 95 posto litija iz baterija može se reciklirati, ali trenutno se reciklira samo oko pet posto. Ovo je prostor za ogroman napredak", naglašava.

Domac dodaje da stvaranje "urbanog rudarstva" kroz reciklažu može biti profitabilnije od klasičnog rudarenja.

Šire slabosti u europskoj strategiji zelene tranzicije

Pad Northvolta ne odražava samo problem s financiranjem, već ukazuje na širi nedostatak stručnosti u vođenju i procjeni projekata unutar europskog sektora zelene tehnologije.

"Europa zaostaje za azijskim proizvođačima koji imaju desetljeća iskustva, uspostavljene opskrbne lance i automatizirane procese", kaže Domac. Prema njegovom mišljenju, ključ leži u realističnijem pristupu razvoju domaćih kapaciteta, s posebnim naglaskom na prijenos znanja i postepenu izgradnju vještina.

Sektor baterija do 2030. godine treba narasti na 424 milijarde dolara | Bloomberg

Mihajlović se slaže, ističući da litij-ionske baterije, iako postoje već 50 godina, predstavljaju industriju koja je još uvijek u fazi učenja. "Europa treba ulagati u tehnologije nove generacije i razvijati više manjih projekata kako bi bila konkurentnija", kaže.

Jedan od načina za ostvarenje ovih ciljeva je stvaranje mreže manjih, specijaliziranih proizvođača koji su fleksibilniji i brže se prilagođavaju promjenama. Takav pristup smanjuje rizike i potiče inovacije, smatra ravnatelj REGEA-e.

Bankrot Northvolta ozbiljan je izazov za europske zelene ambicije, ali i prilika za preispitivanje strategija i prilagodbu pristupa. Ulaganje u diversificirane projekte, jačanje partnerstava između javnog i privatnog sektora, fokus na inovacije i reciklažu te realističniji pristup razvoju domaćih kapaciteta ključni su koraci za osiguranje kontinuiteta zelene tranzicije u Europi, zaključio je Domac.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar