Kako ove godine pametnije kupovati za Black Friday

Crni petak možda je započeo u SAD-u, ali danas je globalni šoping događaj koji je u potpunosti zaživio i u Europi. Istraživanja pokazuju da je, unatoč geopolitičkim napetostima i rastu troškova života, raspoloženje europskih potrošača i dalje iznenađujuće stabilno.

PwC-ova anketa među deset tisuća Europljana otkrila je da gotovo dvije trećine njih planira kupiti barem jedan proizvod tijekom Black Friday i Cyber Monday vikenda, s prosječnom potrošnjom od 268 eura. A 14 posto ispitanika planira potrošiti barem 500 eura, što dovoljno govori o tome koliko se ovaj trend ukorijenio na starom kontinentu.

No dok brojni kupci s guštom pune košarice, iza scene se odvija priča koja nije nimalo glamurozna ni uzbudljiva. Prema analizi Transport & Environmenta iz 2022. godine, kamioni koji prevoze pakete kupljene za vrijeme Crnog petka proizveli su oko 1,2 milijuna tona CO₂, što je 94 posto više nego u prosječnom tjednu. Ako uzmemo u obzir rast e-commercea i sve veće očekivanje kupaca da njihov paket stigne dan nakon kupnje, pa čak i isti dan, emisije iz transporta samo su jedan mali dio ekološkog otiska ove kupovne groznice.

Što se krije iza Black Friday sniženja

Zapravo, cijeli Black Friday počiva na iluziji štednje. Organizacija pod nazivom Which? je u svom istraživanju otkrila da je devet od deset "Black Friday popusta" zapravo bilo jeftinije ili barem jednako skupo tijekom godine. Mnoge trgovine redovito podignu cijenu uređaja ili odjeće tjednima prije akcije kako bi kasnije izgledalo kao da su ih dramatično snizile. Potrošači, pod pritiskom masovne reklamne kampanje i vremenski ograničenih ponuda, često kupuju impulzivno, samo da bi kasnije shvatili da su nasjeli na trik. Nije slučajnost da više od polovice kupaca kasnije žali zbog barem jedne kupnje koju su napravili tijekom Crnog petka.

Tada nastaje novi problem, a to je lavina povrata. U danima koji slijede nakon Crnog petka broj vraćenih proizvoda poraste i do 143 posto. Svaki taj povrat znači nove dostave, dodatnu potrošnju energije, ponovno pakiranje ili čišćenje proizvoda, a prečesto i bacanje artikala koji se više ne mogu prodati kao novi. U Sjedinjenim Državama emisije povezane s povratima usporedive su s tri milijuna automobila na cesti. Kada se uzme u obzir da pojedini brendovi jednostavno spaljuju ili bacaju vraćene proizvode jer im je jeftinije nego ponovno stavljanje u prodaju, jasno je da se Black Friday pretvara u začarani krug proizvodnje i otpada.

Kupci ove godine planiraju potrošiti u prosjeku 268 eura tijekom Black Friday vikenda | Bloomberg

Nije samo povrat roba problematičan. Proizvodi kupljeni u Black Friday tjednu u prosjeku imaju kraći životni vijek. Studije pokazuju da čak 80 posto proizvoda kupljenih tijekom Black Friday akcija završi u otpadu nakon samo nekoliko korištenja. To je posebno vidljivo kod jeftine elektronike, modnih dodataka i kućanskih gadgeta. Čak i kada ih kupci ne vrate, vrlo brzo im se smanjuje vrijednost ili prestaju raditi, što dovodi do još jedne runde kupovine i još jednog komada otpada na odlagalištu. Simbolično, 2022. godine ljudi su odbacili 5,3 milijarde mobilnih telefona, a velika većina nije reciklirana, iako sadrže plemenite metale i materijale koji se mogu iskoristiti.

Dostave predstavljaju dodatni teret. Analize pokazuju da tijekom razdoblja Black Fridaya dolazi do primjetnog rasta emisija u gradovima, prije svega zbog velikog povećanja broja dostavnih vozila na cestama. U Velikoj Britaniji, primjerice, dostave povezane s Black Friday vikendom ispustile su istu količinu stakleničkih plinova kao 435 povratnih letova između Londona i New Yorka. Kad se uzmu u obzir više razine dušikovog dioksida, finih čestica i dodatne prometne gužve, postaje jasno da Black Friday ne opterećuje samo ekonomiju, nego i gradski zrak.

Pakiranja su posebna priča. Godine 2024. procjenjuje se da je tijekom Black Friday razdoblja generirano više od 700.000 tona kartonskog i plastičnog otpada. Plastične vrećice, folije i zaštitni materijali često su jednokratni i teško reciklabilni. WWF je otkrio da interakcija s plastikom negativno utječe na 88 posto istraživanih vrsta, a mikroplastika je danas prisutna u krvi, plućima i posteljici ljudi. Kada kupujemo mali gadget umotan u tri sloja plastičnog pakiranja i ogroman kartonski sanduk, kupujemo i problem koji će trajati desetljećima.

Iza proizvodnje stoje i ljudske priče koje rijetko povezujemo s Crnim petkom. Ogromni volumeni jeftinih proizvoda zahtijevaju jeftinu radnu snagu, a mnogi radnici u tekstilnim i elektroničkim pogonima diljem svijeta i dalje primaju plaće daleko ispod iznosa koji bi im omogućio dostojanstven život. Tijekom Black Friday razdoblja opterećenje se povećava, a radni uvjeti dodatno pogoršavaju.

Čak 80 posto artikala kupljenih tijekom Black Friday akcija završi u otpadu nakon nekoliko korištenj | Bloomberg

Black Friday i održivost

Postavlja se pitanje može li Crni petak ikada biti održiv? Vjerojatno ne u klasičnom smislu, ali može postati manje problematičan. U posljednjim godinama počeli su se pojavljivati pokreti i brendovi koji pokušavaju ponuditi alternativu. Green Friday zagovara bojkot kupovine i vraćanje prirodi, Blue Friday potiče donacije za čišćenje oceana, a brendovi poput Patagonije, The Ordinaryja ili Freitaga zatvaraju trgovine i nude popravke ili posudbu umjesto popusta. Čak i velike kompanije uvode programe povrata i recikliranja starih proizvoda, čime barem djelomično ublažavaju negativan utjecaj kupovne groznice.

Ako već kupujemo, možemo to činiti promišljenije. Održivija kupnja ne znači odricanje svega, nego promjenu pristupa. Najbolji način da smanjimo svoj utjecaj jest izbjegavati najčešće vraćane proizvode, odjeću i tehnologiju, osim ako nismo potpuno sigurni da ćemo ih zadržati. Kvaliteta bi uvijek trebala biti važnija od količine, jer proizvodi koji traju godinama stvaraju daleko manji ekološki otisak od onih koji se raspadnu nakon nekoliko mjeseci. Dobro je i razmotriti kupnju od lokalnih trgovina ili manjih proizvođača. Često se radi o kvalitetnijim proizvodima, kraćem lancu dostave i manjoj količini ambalaže.

Promišljen odabir sprječava povrate i nepotrebni otpad | Bloomberg

Sve više brendova danas nudi transparentne informacije o proizvodnji i materijalima, pa je podrška takvim proizvođačima jedan od najlakših načina da potaknemo stvarne promjene u industriji.

Vrijedi obratiti pozornost i na certifikate koji jamče da su materijali organski, netoksični ili odgovorno proizvedeni. Takve oznake nisu samo dekoracija, nego potvrda da proizvod ispunjava visoke standarde sigurnosti i održivosti. I naposljetku, ambalaža je često prvi otpad koji stvorimo pa biranje proizvoda s minimalnim, recikliranim ili kompostabilnim pakiranjem napravit će veliku razliku na duži rok.

Crni petak vjerojatno neće nestati, ali način na koji sudjelujemo u njemu može se itekako promijeniti. Ako potrošači kupuju promišljeno, ako brendovi usvajaju održivije prakse i ako gradovi pronađu načine da smanje emisije u dostavama, moguće je da ova "najveća kupnja godine" jednog dana izgubi svoj razorni utjecaj na okoliš. Do tada, svaka odluka koju donesemo kao pojedinci, pa čak i ona o jednoj jedinoj kupnji, važnija je nego što mislimo.