Kina i Brazil žele biti klimatski predvodnici, ali i dalje zagađuju

Predsjednik Brazila Luiz Inácio Lula da Silva prošlog je tjedna pokazao zelene ambicije svoje zemlje kada su svjetski čelnici na klimatski summit, održan u amazonskom gradu Belému, stigli u koloni posebno izrađenih električnih vozila.

No, dok je kao domaćin COP-a 30 pozivao svijet da "prekine ovisnost o fosilnim gorivima", istovremeno je zagovarao da se brazilska energetska tranzicija financira daljnjim širenjem naftne industrije.

U oba nastojanja, i zelenom i naftnom, ključnu ulogu ima Kina. Upravo su kineski proizvođači automobila Luli osigurali elegantne električne automobile, a kineska državna naftna kompanija osvojila je znatan udio prava za istraživanje nafte u amazonskom području.

Brazil i Kina posljednjih godina zajednički promiču klimatsku akciju, nastojeći istodobno smanjiti vlastitu ranjivost na klimatske promjene i ojačati svoj međunarodni utjecaj. U trenutku kada se SAD pod Donaldom Trumpom povukao iz globalne suradnje, svijet je počeo tražiti nove izvore vodstva, a njihovo vrijeme je došlo. No, obje zemlje nude drugačiji pristup: naglašavaju pravo globalnog juga na razvoj i stavljaju teret većeg smanjenja emisija na bogatije nacije.

Luiz Inácio Lula da Silva tijekom summita čelnika COP30 u Belému, 6. studenoga | Bloomberg

Njihov nastavak razvoja naftnih projekata "utjecat će na njihovu ulogu i kredibilitet u pregovorima COP-a 30 o postupnom ukidanju fosilnih goriva", rekao je Li Shuo, direktor China Climate Huba pri Asia Society Policy Instituteu. Veze s naftnim sektorom samo su jedan dio njihove složene klimatske bilance, koja će zasigurno zakomplicirati pregovore u Belému.

"Odnosi između Brazila i Kine bit će jedan od ključnih faktora na COP-u 30", rekao je Li. "U Belému nije pretjerano reći da, ako ovo dvoje odluče usmjeriti dogovor u određenom smjeru, ostatak dvorane će ih slijediti".

Za sve koji pokušavaju razumjeti složen pristup Brazila i Kine klimatskoj politici, što on znači za COP30 i godine koje dolaze, vrijedi znati sljedeće:

Kina je pomogla Brazilu da postane energetski div s obnovljivim izvorima

Na vrhu zajedničkih postignuća dviju zemalja nalazi se izgradnja čiste energetske mreže u Brazilu. Među članicama G20, Brazil se izdvaja kao zemlja s daleko najzelenijom elektroenergetskom mrežom. Još 2023. godine čak 89 posto njegove električne energije dolazilo je iz obnovljivih izvora, u čemu su kineska ulaganja i tehnologija odigrali važnu ulogu.

Prema podacima Global Development Policy Centra Bostonskog sveučilišta, Brazil je do 2022. godine bio zemlja s najviše energetskih kapaciteta koje je financirao Peking. Većina tih ulaganja odnosi se na podršku kineskih državnih poduzeća brazilskim hidroelektranama. U novije vrijeme kineske su kompanije proširile svoje investicije i na solarne i vjetroelektrane u toj latinoameričkoj zemlji, potpisujući ugovore vrijedne stotine milijuna dolara.

"Zeleni energetski zamah u Brazilu uvelike pokreću kineski izravni investitori", rekla je Rebecca Ray, viša istraživačica na Global Development Policy Centru Sveučilišta u Bostonu.

Radnik pregledava fotonaponsku ćeliju u pogonu kompanije BYD za proizvodnju solarnih panela i šasija električnih autobusa u Campinasu, savezna država São Paulo, Brazil | Bloomberg

Instalirani solarni kapacitet Brazila povećao se više od šest puta između 2020. i 2024. godine, a kineski paneli činili su gotovo cijeli taj rast, prema analitičarima BloombergNEF-a, čak 100 posto uvoza solarnih panela 2024. dolazilo je iz Kine. Kada je riječ o povezivanju svih tih novih izvora energije, kineska državna kompanija State Grid Corporation of China prisutna je diljem Brazila, gradeći prijenosne linije, uključujući i one ultra-visokog napona.

Najnoviji korak u suradnji dviju zemalja na području čiste energije je otvaranje nove tvornice električnih vozila kineske kompanije BYD u saveznoj državi Bahia. Taj proizvođač sada dominira brazilskim tržištem, s udjelom od 86 posto u prodaji električnih vozila prošle godine.

Na tom putu nije sve prošlo bez trzavica. Brazil je uveo carine kako bi potaknuo domaću proizvodnju čiste tehnologije, a tvornica BYD-a suočila se i s problemima u radnim odnosima. No, brzina i razmjer brazilskog zelenog prijelaza do sada ne bi bili mogući bez kineskih ulaganja i uvoza.

Tvornica kompanije BYD u izgradnji u gradu Camaçari, savezna država Bahia, Brazil | Bloomberg

Kina je u tišini postala i brazilski naftni partner

Uz suradnju na obnovljivim izvorima, Kina je u međuvremenu postala i ključan partner Brazila u naftnom sektoru. Ove je godine Kina najveći kupac brazilskih sirovih naftnih derivata, s udjelom od gotovo 45 posto ukupnog izvoza nafte po količini. Sjedinjene Države su daleko iza s udjelom od oko 11 posto.

Kina je najveći kupac brazilske nafte | Bloomberg

U međuvremenu, kineske državne kompanije snažno su ulagale u istraživanje i proizvodnju nafte u Brazilu, potez za koji je China National Petroleum Corp. istaknula da je povećao njezinu profitabilnost, ali i pomogao Pekingu u jačanju odnosa s državama BRICS-a, među kojima je i Brazil.

Sirova nafta je 2024. godine pretekla soju i postala najvažniji brazilski izvozni proizvod, a administracija predsjednika Lule nastoji dodatno ojačati položaj zemlje u globalnoj trgovini naftom. Samo nekoliko mjeseci prije COP-a 30, brazilska je vlada odobrila pridruživanje skupini OPEC+ u svojstvu promatrača.

"Kina je odigrala ogromnu ulogu u pretvaranju Brazila u naftnog diva", rekao je brazilski diplomat Pedro Henrique Batista Barbosa, autor knjige China, Brazil and Petroleum – The Role of China in Brazil’s Transformation into an Oil Power, tijekom panel-rasprave u rujnu.

Prema izvješću nevladine organizacije Brazil-China Business Council, kineska su ulaganja u brazilsku naftnu industriju prošle godine dosegla milijardu dolara, što je činilo četvrtinu ukupnih kineskih investicija u zemlji. Kako narudžbe iz Kine i dalje pristižu, brazilski izvoz nafte ostaje "stalno visok" i očekuje se njegov daljnji rast u godinama koje dolaze, dodao je Barbosa.

Brazil usto nastoji otvoriti i nove energetske fronte, poput ljetne aukcije naftnih rezervi u blizini ekološki osjetljivog ušća Amazone. Procjene govore da brazilska Amazona ima potencijal za proizvodnju čak 60 milijardi barela nafte. Ako bi se ta količina u potpunosti spalila, u atmosferu bi bilo ispušteno do 24 milijarde tona ugljikova dioksida, što bi iznosilo gotovo polovicu globalnih emisija iz 2023. godine, upozorava organizacija Fossil Fuel Non-Proliferation Treaty Initiative.

Kineski opskrbni lanci poticali su krčenje šuma, ali to se mijenja

Više nego energetika, poljoprivreda je u posljednjem desetljeću bila najveća mrlja na klimatskom imidžu Brazila i Kine. Kina je najveći uvoznik brazilskih sojinih zrna i govedine, dvaju ključnih pokretača krčenja šuma, koje čini oko polovice brazilskih emisija stakleničkih plinova.

Ipak, kineska vlada i veliki kineski uvoznici u posljednje vrijeme počinju poduzimati konkretnije korake kako bi smanjili taj utjecaj.

Kineski opskrbni lanci potiču krčenje šuma | Bloomberg

Godine 2023. Kina i Brazil obvezali su se ukinuti ilegalno krčenje šuma, a iste je godine kineski poljoprivredni div COFCO International, zajedno s podružnicom Mengniu Groupa, jednog od najvećih kineskih proizvođača mliječnih proizvoda, potpisao prvi ugovor u Kini o kupnji soje bez krčenja šuma i prenamjene zemljišta (DCF - deforestation and conversion free). To znači da se za uzgoj te soje ne prenamjenjuju prirodna staništa ni šumska područja u poljoprivredno zemljište. Nakon toga, COFCO International je pomićio svoj globalni cilj za uspostavu DCF opskrbnog lanca soje na 2025. godinu.

Udruga Tianjin Meat Association nedavno je također najavila plan uvoza 50.000 tona govedine bez krčenja šuma iz Brazila, kroz novi program certificiranja.

"Mislim da smo tek na početku rasta potražnje za takvim proizvodima u Kini", rekla je Isabel Nepstad, osnivačica šangajske konzultantske tvrtke BellaTerra Consulting. Kineske kompanije nastoje uskladiti svoje poslovanje s nacionalnim klimatskim ciljevima, ali i reagirati na pritiske financijskih institucija koje traže veću održivost opskrbnih lanaca.

Jedna od ključnih brazilskih inicijativa na COP-u 30, Tropical Forest Forever Facility (TFFF), dosad je prikupila više od pet milijardi dolara obećanih sredstava za plan kojim bi se nagrađivale siromašnije zemlje ako uspješno obuzdaju krčenje šuma. Iako Kina načelno podržava TFFF, odlučila je ne sudjelovati financijski u fondu za očuvanje prašuma - potez koji pokazuje ograničenja njezina klimatskog vodstva.