Svjetskim vođama klima postala (ne)važna

Ovogodišnja konferencija Ujedinjenih naroda o klimi (COP30) neobična je ne samo po tome što se održava u brazilskom gradu Belemu, na ušću Amazone u Atlantski ocean, već i po neuobičajenom pristupu domaćina. Sudionici su, primjerice, smješteni u kasarnama, školama i riječnim brodovima, dok brazilska vlada pokušava unijeti novinu u sam način vođenja pregovora - izbjegavanjem dosadašnje prakse usvajanja opsežnog završnog dokumenta.

Predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva i njegov tim odlučni su da COP30, za razliku od većine dosadašnjih klimatskih summita, u potpunosti nosi brazilski pečat. Ključni element tog pristupa je koncept mutirão - pojam koji u brazilskoj kulturi označava zajednički napor, situaciju u kojoj skupina ljudi zajedno radi na nekom zadatku, često na obostranu korist.

Službena Brazilija taj je tradicionalni običaj domorodačkih zajednica preoblikovala u ideju "Globalnog mutirãa", s ciljem poticanja globalnog zajedničkog djelovanja protiv klimatskih promjena - kroz koordinirane, decentralizirane inicijative koje dolaze odozdo prema gore. Ipak, prvi dani dvotjedne konferencije izazvali su sumnje u njezin uspjeh. Najveći svjetski zagađivači - Kina, Indija i Sjedinjene Države - poslali su nižerangirane izaslanike umjesto svojih čelnika, dok su i vodeći europski političari, poput Friedricha Merza, Keira Starmera, Emmanuela Macrona i Ursule von der Leyen, u Belem stigli nevoljko, nakratko i bez velikih očekivanja.

Predsjednici Kine i Indije, Xi Jinping i Narendra Modi, nisu se pojavili kod svog kolege iz BRICS-a, već su poslali svoje izaslanike, dok američki predsjednik Donald Trump nije poslao nikoga značajnijeg iz svoje administracije, što i ne iznenađuje s obzirom na to da klimatske promjene naziva "prevarom" i "lažima".

U trenutku kada globalne ekonomske i trgovinske napetosti rastu, inflacija pritišće, a sigurnosne prijetnje se množe, mnoge su vlade posustale u ispunjavanju svojih takozvanih zelenih obveza. Fokus su preusmjerile na suzbijanje inflacije, sprječavanje deindustrijalizacije i jačanje obrambenih kapaciteta. Istodobno, i velike zapadne korporacije te financijske institucije postale su znatno tiše po pitanju klimatskih ciljeva - ne samo zbog toga što je Trump povukao američke investicije iz projekata čiste energije.

Nedostižni ciljevi

Izostanak čelnika najvećih svjetskih zagađivača i Trumpovo poricanje klimatskih promjena bacili su sjenu na pregovore, ali su istodobno potaknuli pozive na veću globalnu mobilizaciju. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres, kao i brojni nacionalni lideri, prošlog su tjedna u Brazilu poručili da svijet neće uspjeti zadržati porast globalne temperature na 1,5 stupnjeva Celzija - što je bio ključni cilj Pariškog sporazuma potpisanog prije deset godina.

"To je moralni neuspjeh i smrtonosni nemar", rekao je Guterres, upozorivši da bi čak i privremeno prekoračenje te granice imalo "dramatične posljedice" te moglo "gurnuti ekosustave preko katastrofalnih prijelomnih točaka, izložiti milijarde ljudi neodrživim životnim uvjetima i povećati prijetnje miru i sigurnosti".

"Svaki djelić stupnja znači više gladi, raseljavanja i gubitaka - osobito za one koji su najmanje odgovorni. Ovo je moralni neuspjeh i smrtonosni nemar", ponovio je Guterres.

Luiz Inácio Lula da Silva pobrinuo se da COP30 u potpunosti odiše brazilskom prirodom i kulturom | Bloomberg

U četvrtak je Svjetska meteorološka organizacija potvrdila da su emisije stakleničkih plinova koje zagrijavaju planet dosegnule rekordne razine te da je 2025. na dobrom putu da postane druga ili treća najtoplija godina otkako se vrše mjerenja. Sve najtoplijih deset godina u povijesti zabilježeno je u posljednjem desetljeću.

Obraćajući se čelnicima više od 30 država, António Guterres nazvao je cilj ograničavanja globalnog zatopljenja na 1,5 stupnjeva Celzija iznad predindustrijske razine "crvenom linijom" za očuvanje života na planetu te pozvao na "promjenu paradigme" kako bi se posljedice prekoračenja te granice svele na minimum. Naglasio je i da su mnoge zemlje predstavile ambicioznije planove za smanjenje emisija te da bi, kada bi se oni u potpunosti proveli, svijet bio na putu prema porastu temperature od oko 2,3 stupnja Celzija.

Sličnu je poruku poslao i brazilski predsjednik Lula, pozvavši države da izrade "mapu puta" za zaustavljanje krčenja šuma, smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i mobilizaciju financijskih sredstava potrebnih za ostvarenje tih ciljeva. Njegov je poziv dočekan pljeskom, no zasad Lula ima otvorenu potporu tek koalicije manjih otočnih država, čiji je sam opstanak ugrožen sve snažnijim ciklonima i porastom razine mora.

Kritike Trumpu

Dok su se čelnici zemalja čije emisije ugljikova dioksida najviše doprinose globalnom zatopljenju odlučili ne doći u Brazil, kritike na njihov račun nisu izostale kao ni međusobna prepucavanja.

Zamjenik kineskog premijera Ding Xuexiang istaknuo je da tranzicija na zelenu energiju ovisi o slobodnom protoku zelene tehnologije i uklanjanju trgovinskih barijera, čime je neizravno kritizirao Trumpove carine.

Zamjenik kineskog premijera Ding Xuexiang | Bloomberg

"Kina je zemlja koja poštuje svoje obveze", rekao je Ding Xuexiang, podsjetivši da je njegova zemlja, inače najveći svjetski emiter ugljikova dioksida, postavila cilj da u sljedećih pet godina dostigne vrhunac potrošnje ugljika i ojača ciljeve ekološke sigurnosti.

Kritici Donalda Trumpa otvorenije se pridružio kolumbijski predsjednik Gustavo Petro, poručivši da je "gospodin Trump doslovno protiv čovječanstva".

"Možemo jasno vidjeti kolaps koji će nastupiti ako Sjedinjene Države ne dekarboniziraju svoje gospodarstvo. To je potpuno pogrešno. To je prava apokalipsa", rekao je Petro, okrivivši ne samo Trumpa nego i lobiste naftne industrije. "Oni idu protiv života. To je nemoralno. To nije ljudski".

Zemlje globalnog juga traže od industrijaliziranog sjevera veću financijsku potporu za prilagodbu sve ekstremnijim vremenskim uvjetima i za energetsku tranziciju, no do sada su obećane obveze bile daleko ispod 1300 milijardi dolara godišnje, koliko je dogovoreno prošle godine na COP29 u glavnom gradu Azerbajdžana. Guterres je poručio da razvijene zemlje moraju jasno trasirati put prema ostvarenju tog cilja.

Mali uspjesi

Unatoč neizvjesnom ishodu samita, Brazil je prošlog tjedna ipak ostvario dva manja uspjeha.

Prvi je predstavljanje vodeće inicijative COP30 - Fonda za vječne tropske šume - uz nova investicijska obećanja Norveške i Kine. Norveška je konkretno najavila ulaganje od tri milijarde dolara u idućih deset godina, dok Kina još nije precizirala iznos svoje podrške fondu čiji je cilj prikupiti 25 milijardi dolara od vlada i dodatnih 100 milijardi s financijskih tržišta za očuvanje tropskih šuma.

Bloomberg

Drugi uspjeh odnosi se na prvi globalni sporazum o priznavanju i jačanju prava vlasništva nad zemljištem za autohtone narode i druge tradicionalne zajednice, kojim je obuhvaćeno više od 160 milijuna hektara zemljišta do 2030. godine.

Osim toga, brazilski predsjednik želio je da društvena pitanja zauzmu važno mjesto na dnevnom redu, pa je njegova ministrica zaštite okoliša Marina Silva pokrenula inicijativu Globalni etički pregled (GES), usmjerenu na klimatsku pravdu. Ova će inicijativa na summitu okupiti predstavnike starosjedilačkih naroda, siromašnih i ranjivih zajednica, radnika i marginaliziranih skupina.

"GES se jednostavno bavi integracijom etičke dimenzije kako bi se ojačale političke odluke i tehničke mjere", rekla je Silva. "Već imamo gotovo sva tehnička rješenja za klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti, pa čak i hitna društvena pitanja. Ono što nam nedostaje jest etička predanost primjeni tih rješenja i ubrzanje političkih odluka, kako bismo napokon ispunili ono na što smo se već obvezali".

Korporacije, lobisti i milijarderi

Na COP30 se jasno vidi da borba protiv klimatskih promjena više nije visoko na listi prioriteta ne samo mnogih vlada, već i milijardera i korporacija čije su zaklade nekada bile među glavnim nositeljima klimatskih inicijativa. Samo tjedan dana prije početka COP30, osnivač Microsofta i jedan od najpoznatijih svjetskih filantropa u području klime, Bill Gates, izjavio je da, iako će klimatske promjene imati ozbiljne posljedice, one neće dovesti do nestanka čovječanstva - što su mnogi protumačili kao značajan zaokret u njegovim stavovima.

U opširnom priopćenju Gates je upozorio na "klimatski alarmizam" i naglasio potrebu da se fokus premjesti s apokaliptičnih scenarija na praktične načine za poboljšanje života ljudi u siromašnim zemljama.

Bill Gates promijenio ploču po pitanju klimatskih promjena | Bloomberg

"Klimatske promjene imat će ozbiljne posljedice, osobito za stanovnike najsiromašnijih zemalja, ali one neće značiti kraj ljudske vrste. Ljudi će i dalje moći živjeti i napredovati u većini dijelova svijeta u doglednoj budućnosti", napisao je Gates, ublaživši svoj raniji upozoravajući ton o klimatskoj krizi iznesen, među ostalim, prije četiri godine u knjizi Kako izbjeći klimatsku katastrofu.

Stručnjaci su upozorili da milijarder, čije se bogatstvo procjenjuje na 122 milijarde dolara, ovim zaokretom zapravo stvara lažnu dilemu između borbe protiv klimatskih promjena i pomoći siromašnima. Kritici su se neizravno pridružili i brojni sudionici COP30.

Britanski premijer Keir Starmer podsjetio je da se svijet prije deset godina okupio u Parizu, ujedinjen u odlučnosti da se uhvati u koštac s klimatskom krizom, te da je Pariški sporazum bio "konsenzus utemeljen na znanosti koja je bila jasna i nedvosmislena".

"To jedinstvo nije bilo samo međunarodno - postojalo je i unutar većine naših zemalja. U Ujedinjenom Kraljevstvu vladao je međustranački konsenzus. Jedino pitanje bilo je koliko brzo možemo napredovati. Danas, nažalost, tog konsenzusa više nema", rekao je Starmer, očito aludirajući na Gatesa, ali i na bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira, koji je također pozvao na usporavanje klimatskih akcija.

"Dok neki tvrde da sada nije vrijeme za djelovanje i govore da se rješavanje klimatskih promjena može odgoditi, moje pitanje glasi: mogu li i energetska sigurnost čekati? Mogu li državni proračuni čekati? Možemo li pobijediti u utrci za zelena radna mjesta i investicije ako idemo sporo? Naravno da ne".

Istodobno, izvještaj koalicije ekoloških organizacija otkriva da je više od 5.350 lobista fosilne industrije u posljednje četiri godine sudjelovalo na pregovorima UN-a o klimi, predstavljajući 90 korporacija odgovornih za gotovo 60 posto ukupne svjetske proizvodnje nafte i plina. Prema ocjeni aktivista, upravo ti lobisti "drže konce klimatskih politika" na COP30.

S druge strane, novinari upozoravaju da su širenje ratova, golema ulaganja u oružje i stalno rastuća potražnja za energijom potisnuli klimatske promjene niže na ljestvici političkih prioriteta, unatoč svakoj retorici. Kako piše talijanska novinarka Lucia Capuzzi, to se događa posvuda, ne samo u Washingtonu, koji se - na zahtjev Donalda Trumpa - želi povući iz Pariškog sporazuma.

"Stoga ne čudi što je glavni tajnik UN-a António Guterres otvorio konferenciju izjavom da je glavni cilj Pariškog sporazuma, ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 stupnjeva, globalno propao", navodi Capuzzi u komentaru za talijanski Avvenire. "Ali nije sve izgubljeno - svijet još uvijek može umanjiti štetu ako brzo krene u odlučne akcije, počevši s postepenim ukidanjem fosilnih goriva".