Što se događa kada Zimske olimpijske igre više ne mogu računati na zimu

Snijeg koji je tijekom siječnja prekrio talijanske Alpe donio je veliko olakšanje organizatorima Zimskih olimpijskih igara koje se održavaju ovog mjeseca. Neuobičajeno toplo vrijeme oko božićnih blagdana izazvalo je zabrinutost da staze neće biti spremne na vrijeme.

Alpska područja zagrijavaju se brže od ostatka planeta, sa sve kraćim zimama koje donose manje snijega, više kiše te povremene nalete ekstremne hladnoće i loše vidljivosti. Širok raspon mogućih vremenskih uvjeta i njihova sve veća nepredvidivost čine planiranje zimskog sportskog događaja zahtjevnijim nego ikad.

Gradovi domaćini, uz potporu lokalnih i nacionalnih vlasti, ulažu višemilijunske iznose u sofisticirane sustave za proizvodnju snijega kako bi stvorili i održali optimalne podloge, nadajući se da će tako izbjeći još skuplja otkazivanja ili premještanja natjecanja. Unatoč tome, Međunarodni olimpijski odbor mogao bi s vremenom biti prisiljen rotirati gotovo stoljeće stare Igre između malog broja klimatski najpouzdanijih zemalja kako bi se smanjile komplikacije.

Klimatske promjene već mijenjaju zimske sportove kakve poznajemo, kaže Julie Duffus, voditeljica održivosti u MOOu. Pitanje je kako Zimske olimpijske igre razvijati na odgovoran način.

Manje snijega znači skuplje skijanje i manju dostupnost zimskih sportova | Bloomberg

Naime, svi gradovi koji su ugostili Zimske igre od 1950. godine u međuvremenu su se zagrijali u prosjeku za 2,7 stupnjeva Celzija, pokazuju podaci znanstvenika organizacije Climate Central. To je znatno više od prosječnog zagrijavanja cijelog planeta, koje iznosi 1,4 stupnja. A rast temperatura će se nastaviti. Ako se emisije stakleničkih plinova nastave sadašnjim tempom, 13 posto svjetskih skijaških područja do razdoblja od 2071. do 2100. potpuno će izgubiti prirodni snježni pokrivač, prema studiji istraživača sa Sveučilišta u Bayreuthu u Njemačkoj objavljenoj 2024. godine.

U praksi to znači da se mnoga skijališta na nižim nadmorskim visinama, najčešće između 1000 i 1300 metara, zatvaraju ili se okreću planinarenju, brdskom biciklizmu i drugim aktivnostima koje nisu ograničene isključivo na zimu. Čak se i Chamonix u Francuskoj, domaćin prvih Zimskih olimpijskih igara 1924. godine, muči održati staze za skijaško trčanje u središtu grada otvorenima tijekom cijele zime.

Od 93 lokacije koje imaju infrastrukturu potrebnu za organizaciju Zimskih olimpijskih igara, najmanje 44 posto imat će nepouzdane snježne uvjete već oko 2050. godine, pokazuje istraživanje Daniela Scotta sa Sveučilišta u Waterloou i Roberta Steigera sa Sveučilišta u Innsbrucku. Što je manje skijaških staza i snježnih odmarališta u svijetu, ti će sportovi postajati skuplji i manje dostupni, dodatno sužavajući bazen budućih olimpijaca.

Kako bi zaštitila nadolazeće natjecanje, Zaklada Milano Cortina 2026 unaprijedila je infrastrukturu za umjetni snijeg na nekim lokacijama, koristeći tehnologiju koja troši manje vode i energije, kaže Alberto Ghezze, direktor sportskih natjecanja. Kako bi se ograničile emisije stakleničkih plinova povezane s tim procesom, izgrađeni su i vodni spremnici na velikim nadmorskim visinama, koji koriste gravitaciju umjesto energetski zahtjevnih pumpi. Automatizirani sustavi prilagođavaju proizvodnju, a meteorološke postaje određuju najpovoljnije trenutke za stvaranje umjetnog snijega. Tvrtka TechnoAlpin SpA, najveći svjetski proizvođač sustava za proizvodnju snijega i kompanija zadužena za gotovo svu infrastrukturu umjetnog snijega za Igre, dobila je 30 milijuna eura za te projekte. "Priprema za promjenjive uvjete ključni je dio našeg operativnog planiranja", kaže Ghezze.

Gotovo 44 posto potencijalnih domaćina Igara moglo bi već oko 2050. ostati bez pouzdanog snijega | Bloomberg

No ni najnaprednija tehnologija ne može proizvesti snijeg kada su temperature previsoke. Zbog promjena u klimi otkazivanja i promjene termina utrka posljednjih su godina sve češće, osobito na početku i na kraju sezone, što remeti planove sportaša koji moraju osvajati bodove kako bi se kvalificirali za Olimpijske igre.

Na prvim Zimskim olimpijskim igrama održano je svega 16 natjecanja, uz sudjelovanje 17 zemalja. S vremenom su Igre prerasle u znatno veći i raskošniji događaj. Ove se godine održava 116 natjecanja na više lokacija u sjevernoj Italiji, uz sudjelovanje sportaša iz više od 90 zemalja. Kao novost, svoj će debi imati i skijaško planinarenje.

Kako se klima zagrijava, moguće je da će se u program Igara uključivati i sportovi koji se tradicionalno ne povezuju sa zimom. David Lappartient, predsjednik svjetske biciklističke federacije UCI, rekao je za Bloomberg News na Ljetnim olimpijskim igrama u Parizu 2024. da planira surađivati s atletskom legendom i čelnikom Svjetske atletike Sebastianom Coeom kako bi predložili uvođenje ciklokrosa i kros trčanja na istoj lokaciji na budućim Zimskim igrama. "Oboje su zimski sportovi i ne trebaju snijeg ni led", rekao je tada Lappartient

Za organizatore zimskih sportskih natjecanja jedna od briga je da će osiguravatelji, kako se uvjeti mijenjaju, revidirati procjene rizika i pravne definicije, što bi moglo dovesti do naglog rasta premija. "Ako nešto otkažete na istom mjestu dvije godine zaredom, onda se pri planiranju sljedeće godine otvara ozbiljna rasprava", kaže Bruno Sassi, direktor komunikacija Međunarodne skijaške i snowboard federacije. "Jednog dana osiguravajuće kuće će na to mjesto pogledati i reći da to više nije viša sila, nego dio stvarnosti."

Pogoršanje klimatskih uvjeta ne ide u prilog dugoročnoj održivosti Igara, čiju isplativost dodatno ugrožava i sklonost prekoračenju proračuna, navodi se u radu iz 2024. koji potpisuju Alexander Budzier, suradnik za upravljačku praksu na Poslovnoj školi Saïd pri Sveučilištu u Oxfordu, i njegov kolega Bent Flyvbjerg. Dijelom je to posljedica dugogodišnje prakse Međunarodnog olimpijskog odbora da potiče domaćine na velika ulaganja, što je gradovima i državama donosilo znatan financijski teret i dovelo do toga da se neki kandidati povuku iz procesa nadmetanja zbog straha od rasta troškova.

Zimske olimpijske igre u Sočiju 2014. postale su najskuplje u povijesti. Iako su politika i klijentelizam imali svoju ulogu, važan razlog bila je i činjenica da ondje nije postojala razvijena skijaška infrastruktura. Grad na obali Crnog mora ima suptropsku klimu, pa se snijeg morao proizvoditi u golemim količinama, skladištiti mjesecima i potom kamionima prevoziti do lokacija. Za stabilizaciju padina bila su potrebna velika inženjerska zahvati.

Gradovi domaćini Zimskih olimpijskih igara od 1950. zagrijali su se u prosjeku za 2,7 stupnjeva | Bloomberg

Na Zimskim olimpijskim igrama u Pjongčangu 2018. godine oko 80 posto snijega bilo je umjetno. Četiri godine kasnije, u Pekingu, sav je snijeg prvi put u povijesti Olimpijskih igara bio proizveden, što je potaknulo burne rasprave o održivosti samog događaja, kao i o utjecaju Igara na lokalni okoliš i globalno zagrijavanje u širem smislu. Slike bijelih traka snijega okruženih smeđim, ogoljenim brdima u Kini, koje su obišle svijet, dodatno su ubrzale tu raspravu, iako su temperature tijekom natjecanja bile iznimno niske.

Nakon pekinških Igara Međunarodni olimpijski odbor, neprofitna organizacija koja javno ne objavljuje troškove svojih događaja, odlučio je da će od 2030. godine nadalje zemlje domaćini ugovorom biti obvezane smanjiti izravne i neizravne emisije stakleničkih plinova, štititi bioraznolikost i održivo upravljati resursima. Razmatra se i mogućnost rotacije domaćina isključivo među onima koji mogu dokazati da su prosječne minimalne temperature u vrijeme održavanja Zimskih igara tijekom razdoblja od deset godina ispod nule. Takvih bi zemalja bilo tek sedam ili osam, među njima Francuska, Švicarska, Sjedinjene Američke Države, Japan i neke nordijske zemlje.

Odluka o tome gdje će se Igre održavati postala je znatno važnija, kaže Robert Steiger sa Sveučilišta u Innsbrucku. Postoji kompromis između lokacija koje su klimatski pouzdane i onih koje to nisu, ali već imaju razvijenu infrastrukturu.

Oko 85 posto infrastrukture korištene za Igre Milano Cortina već postoji, no kritičari upozoravaju da to nije dovoljno kako bi se spriječila pojava takozvanih "bijelih slonova", skupih objekata izgrađenih za Igre koji kasnije ostaju nedovoljno korišteni ili napušteni. Talijanski organizatori, potaknuti od strane potpredsjednika vlade Antonija Tajanija, bili su odlučni izgraditi novu stazu za sanjkanje i bob, što je zahtijevalo krčenje šume i otvorilo pitanje kako će taj objekt služiti lokalnoj zajednici nakon završetka Igara. Takvi projekti idu protivno stajalištu Međunarodnog olimpijskog odbora, koji inzistira na tome da se nove lokacije grade samo ako će ostaviti korisno nasljeđe lokalnom sportu i građanima.

Na kraju bi ukupni troškovi Igara Milano Cortina mogli dosegnuti oko tri milijarde dolara, znatno iznad početnog proračuna od 1,6 milijardi, ali u skladu s većinom dosadašnjih Zimskih igara, navodi Alexander Budzier sa Sveučilišta u Oxfordu. Kako bi se barem djelomično nadoknadili troškovi, MOO je otvorio gotovo sve segmente Igara oglašivačima, proširio doseg kroz suradnju s lokalnim televizijskim kućama te se sve snažnije okreće društvenim mrežama i internetskom prijenosu.

Na Igrama u Pekingu sav je snijeg prvi put bio umjetno proizveden | Bloomberg

James Clugnet, skijaš trkač koji nastupa za reprezentaciju Velike Britanije, kaže da danas gotovo svako natjecanje na kojem sudjeluje ovisi o umjetnom snijegu. Iako je on tvrđi i omogućuje brže utrke, osobno ipak daje prednost prirodnom snijegu. Živi u Norveškoj i ljeti trenira na rolama, što opisuje kao iskustvo slično skijanju na snijegu. Kada god može, ovaj 29 godišnjak odgađa početak treninga na pravom snijegu do kasnijeg dijela zime, kada je snježni pokrivač dublji, čime se smanjuje i utjecaj na okoliš.

On nije jedini sportaš zabrinut za budućnost zimskih sportova. Stotine natjecatelja posljednjih godina upozoravaju na problem kroz kampanje i otvorena pisma upućena MOOu. Prošle godine, upravo u trenutku kada je organizacija birala novog predsjednika, 450 olimpijaca pozvalo je MOO da učini više na zaštiti okoliša. Nekoliko dana nakon izbora, nova predsjednica Kirsty Coventry poručila je da će ta pitanja biti među njezinim prioritetima te se kasnije sastala sa sportašima kako bi o njima razgovarala.

Clugnet, koji je odrastao u blizini Grenoblea u Francuskoj, djetinjstvo je proveo pokraj dva alpska skijališta, jednog na tisuću metara nadmorske visine i drugog na tisuću dvjesto. Kako su godine prolazile i temperature rasle, prisjeća se, treninzi su se selili na više položeno skijalište, dok je ono niže s vremenom zatvoreno.

"Tada sam shvatio kakav to utjecaj može imati na sport", kaže. "Iskreno, ne sjećam se razdoblja u kojem nisam bio svjestan klimatskih promjena."