Voda nestaje, a tržišta tek uče kako na njoj zaraditi

Dok Ujedinjeni narodi prvi put upozoravaju na ulazak u razdoblje globalnog vodnog bankrota, stanje u kojem se slatkovodni sustavi iscrpljuju brže nego što se mogu obnoviti, ulaganja u vodu ostaju gotovo nevidljiva čak i unutar fondova koji se deklariraju kao održivi.

Prema analizi Bloomberg Intelligencea, tek oko dva posto od više od 2.500 fondova održivosti ima značajnu izloženost dionicama povezanim s vodom, definiranu kao udio veći od 15 posto portfelja. Riječ je o fondovima iz ESG, klimatskih i srodnih kategorija koji zajedno upravljaju s više od 100 milijuna dolara imovine, a analiza uključuje i specijalizirane vodne fondove.

Takva podzastupljenost dolazi u trenutku kada nestašica vode postaje jedan od ključnih ograničavajućih faktora za gospodarstvo - od energetike i industrije do podatkovnih centara, čija se potrošnja vode sve češće pokazuje kao fizičko ograničenje daljnjeg rasta.

Voda kao fizički i ekonomski rizik

UN-ovo izvješće, objavljeno ovog tjedna, upozorava da tri četvrtine svjetskog stanovništva, odnosno oko 6,1 milijardu ljudi, danas živi u zemljama s nesigurnim ili kritično nesigurnim zalihama slatke vode. Četiri milijarde ljudi suočava se s ozbiljnom nestašicom barem jedan mjesec godišnje.

Globalno crpljenje slatke vode kroz vrijeme, u kubičnim metrima godišnje | Bloomberg

U pojedinim dijelovima svijeta posljedice su već vidljive. U Teheranu su vlasti nedavno upozorile da bi zbog nestašice vode moglo doći do evakuacije dijelova grada, dok se u Turskoj urušavaju vodonosnici nakon dugotrajnog crpljenja podzemnih voda. UN upozorava da takvi procesi, jednom kada prijeđu određenu točku, više ne ostavljaju prostor za oporavak.

Klimatske promjene povećavaju potražnju i čine opskrbu nepredvidivijom, dok dugogodišnje loše upravljanje, degradacija tla i zagađenje dodatno pogoršavaju situaciju.

Fondovi održivosti i zanemarena tema

Unatoč rastućim fizičkim rizicima, Bloomberg Intelligence pokazuje da voda ostaje marginalna tema u održivim ulaganjima. Samo dva fonda, Goldman Sachs Global Climate & Environment Equity i DWS Invest SDG Global Equities, imaju više od 15 posto izloženosti dionicama povezanim s vodom.

Izloženost se mjeri preklapanjem portfelja fondova s Bloomberg Water Aggregate indeksom, koji se oslanja na BI-jevu tematsku bazu podataka. Indeks obuhvaća 80 dionica iz tri segmenta: vodne komunalne usluge, tehnologiju i opremu za prikupljanje i obradu vode te infrastrukturu i inženjerske usluge povezane s distribucijom i pročišćavanjem. Takav pristup omogućuje preciznije mjerenje stvarne tematske izloženosti, umjesto oslanjanja na deklarativne ESG oznake.

Dok vode ima sve manje, sustavi za njezino prikupljanje i obradu postaju ključni dio nove investicijske priče | Bloomberg

Između deklaracije i portfelja

Analiza Bloomberg Intelligencea dodatno pokazuje da se i među fondovima koji se izravno predstavljaju kao vodni kriju velike razlike. ETF-ovi koji prate globalne vodne indekse, poput onih Invesca i iSharesa, imaju više od 80 posto portfelja usklađeno s Bloombergovim vodnim indeksom.

Nasuprot tome, jedan vodni fond iz ponude Robeca ima manje od 40 posto portfelja u dionicama koje ulaze u indeks, što upućuje na znatno šire tumačenje teme. Ta razlika, navodi Bloomberg Intelligence, naglašava potrebu da investitori analiziraju stvarne sastave fondova, a ne samo njihove nazive.

Fondovi s visokom izloženošću vodi, odnosno oni s udjelom većim od 15 posto u dionicama iz Bloombergova vodnog indeksa, zabilježili su više od pet milijardi dolara neto odljeva tijekom 2025. godine, pokazuje analiza.

Kretanje kapitala pratilo je i rezultate. Nakon snažnih priljeva u razdoblju od 2019. do 2021. godine, kada su vodni fondovi nadmašivali regionalne benchmarke, trend se preokrenuo od 2023. godine. Burzovni uzleti 2023. i 2024. bili su predvođeni mega-cap tehnološkim dionicama, koje su u takvim strategijama često podzastupljene, što je dodatno pritisnulo relativne performanse.

Oko 6,1 milijardu ljudi živi u zemljama s nesigurnim ili kritično nesigurnim zalihama slatke vode | Bloomberg

Između tržišta i stvarnosti

UN-ovo izvješće upozorava da su mnogi vodni sustavi trajno oštećeni te da se ne mogu oporaviti ni u godinama s obilnim oborinama. Istodobno, investicijski svijet vodu još uvijek tretira kao sporednu temu unutar održivosti, a ne kao temeljni resurs bez kojeg energetska tranzicija, digitalizacija i poljoprivreda ne mogu funkcionirati.

Kako se voda sve češće pokazuje kao ograničavajući čimbenik rasta, jaz između fizičke stvarnosti i investicijskih portfelja postaje sve vidljiviji. Pitanje koje se nameće jest hoće li voda ostati zanemarena prilika ili će se tek u sljedećoj fazi tržišnih prilagodbi početi tretirati kao jedan od ključnih strukturnih rizika i izvora dugoročnog povrata.