Svijet konačno smanjuje emisije, no presporo da izbjegne opasno zatopljenje

Globalne emisije stakleničkih plinova koji zagrijavaju planet trebale bi do 2035. pasti za oko 10 posto u odnosu na razine iz 1990. godine, što bi, prema Ujedinjenim narodima, bio prvi pad ikada zabilježen u njihovim projekcijama. No svijet je i dalje daleko od puta koji bi ograničio globalno zatopljenje na 1,5 °C, cilj koji su svjetski čelnici postavili prije deset godina potpisivanjem Pariškog sporazuma.

"Po prvi put čovječanstvo uspijeva jasno preokrenuti rast emisija, no tempo je i dalje prespor", rekao je u utorak Simon Stiell, izvršni tajnik UN-ove Okvirne konvencije o klimatskim promjenama (UNFCCC). "Potrebno nam je ozbiljno ubrzanje".

Učinci emisija već su vidljivi u svakodnevnom životu i gospodarstvima. Suše, oluje i toplinski valovi svake godine odnose tisuće života i uzrokuju gospodarske štete vrijedne milijarde dolara. Zatvaranje jaza između sadašnjih razina emisija i onoga što znanstvenici smatraju sigurnim granicama bit će jedan od najvećih izazova s kojima će se zemlje suočiti na klimatskom summitu COP30 idućeg mjeseca u Brazilu.

Pad koji predviđa UN temelji se na obećanjima država koje čine oko 80 posto globalnih emisija. No to je daleko ispod smanjenja od 60 posto do 2035. godine, koliko znanstvenici smatraju nužnim da bi se globalno zatopljenje do kraja stoljeća zadržalo blizu 1,5 °C i izbjegle najteže posljedice klimatskih promjena.

U utorak je UNFCCC objavio i svoje novo izvješće o nacionalno utvrđenim doprinosima (NDC Synthesis Report), koje se temelji na planovima država poznatim kao Nacionalno utvrđeni doprinosi ili NDC-i. Pariški sporazum propisuje da zemlje moraju dostavljati te planove svakih pet godina, a novi krug trebao bi biti predan 2025. godine. No do 30. rujna to je učinilo samo 64 zemlje, koje zajedno čine oko trećine globalnih emisija, dovoljno da UN izradi izvješće.

Tempo smanjenja emisija, poručuje Stiell iz UNFCCC-a, "i dalje je daleko prespor" | Bloomberg

Kina, najveći svjetski zagađivač, postavila je cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za sedam do deset posto u idućem desetljeću, ali taj plan još nije službeno dostavila UN-u. Europska unija pokušava postići dogovor među svojih 27 članica oko zajedničkog plana, što bi trebala učiniti 4. studenog, prekasno za ovo izvješće, ali na vrijeme za COP30. Indija zasad nije objavila kada će predati svoj NDC.

Među državama čiji su klimatski planovi uključeni u analizu nalaze se Brazil, Ujedinjeno Kraljevstvo i Norveška. U izvješću je i američki plan podnesen u vrijeme predsjednika Joea Bidena, no malo je vjerojatno da će biti proveden pod aktualnim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Analiza 64 nacionalna plana pokazuje da bi njihova provedba mogla dovesti do smanjenja emisija za 17 posto do 2035. u odnosu na 2019. godinu. Ako bi se svi planovi doista ostvarili, emisije tih zemalja dosegle bi vrhunac prije 2030., zatim bi znatno pale nakon 2035., a većina država dostigla bi klimatsku neutralnost do 2050. godine, što su ključni koraci u izbjegavanju opasnog zatopljenja.

UNFCCC je istaknuo kako po prvi put većina klimatskih planova obuhvaća sve sektore gospodarstva i ima višu razinu kvalitete i vjerodostojnosti. Osim smanjenja emisija, poznatog kao ublažavanje, planovi sada uključuju i prilagodbu klimatskim promjenama, financiranje, prijenos tehnologije, izgradnju kapaciteta te rješavanje ekonomskih gubitaka i šteta koje uzrokuju klimatske promjene.

Za razliku od prijašnjih izdanja, ovogodišnje izvješće ne sadrži procjenu koliko bi se temperatura mogla povisiti do kraja stoljeća, jer je uzorak država koje su predale planove premalen. UN planira ažurirati izvješće u narednim danima, a novo izdanje moglo bi sadržavati i procjenu temperature. Prošle je godine UN procijenio da bi temperature do 2100. mogle porasti između 2,1 i 2,8 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

Tijekom proteklog tjedna svoje su planove predale Južnoafrička Republika, Malezija i Indonezija, a očekuje se da će to učiniti još zemalja uoči i tijekom samita čelnika COP30 u brazilskom Belému, 6. i 7. studenog.

Kako zatvoriti jaz prema cilju od 1,5 °C bit će jedno od glavnih pitanja uspjeha samita, ali i jedno od najspornijih. Dok zemlje koje zagovaraju ambiciozniju klimatsku politiku, poput onih u Europskoj uniji, traže snažnije mjere ublažavanja, druge poput Saudijske Arabije i Indije tome se odlučno protive.