Kako temperature rastu, tako raste i potrošnja električne energije. Klima-uređaji rade punom snagom, a milijuni turista koji tijekom ljeta stižu u Hrvatsku dodatno opterećuju sustav. U prvoj polovici 2025. potrošnja struje porasla je za 5,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a već u prvom tromjesečju ponovno smo postali neto uvoznik električne energije.
U pozadini stiže i Summer Outlook 2025, izvješće europskih operatora sustava koje predviđa stabilan elektroenergetski sustav na razini kontinenta, ali samo pod uvjetom da zemlje učinkovito upravljaju opskrbom, interkonekcijama i toplinskim valovima. Hrvatska takve preporuke dočekuje s poznatim ljetnim izazovima, ali i kroničnim slabostima koje se godinama ne rješavaju.
HEP: Sustav se planira unaprijed, ali su potrebne rezerve
HEP za Bloomberg Adriju potvrđuje da je spreman za ljetni režim rada.
Čitaj više
Hrvatska elektrogerijatrija: Gotovo polovica zaposlenika HEP-a starija od 50 godina
Samo deset posto radnika je mlađe od 30 godina, a kompanija idućih godina mora pravovremeno pronaći novu radnu snagu.
prije 10 sati
Kvar na Heathrowu pokazao koliko svijet ovisi o jednom podcijenjenom uređaju
Nestašica transformatora uzrokuje kašnjenja u energetskim projektima diljem svijeta i koči industrije vrijedne bilijune dolara - i to prije carina.
26.03.2025
Grade li se solarne elektrane prema standardima koji ignoriraju lokalne uvjete?
Standardi ne uzimaju u obzir specifičnosti bure, stručnjaci traže prilagodbu lokalnim uvjetima.
30.01.2025
Može li mreža izdržati ljeto? Višak sunčeve energije prijeti stabilnosti u regiji
Operatorima u regiji sve je teže održati ravnotežu zbog dnevnih viškova struje.
20.06.2025
"Godinu ranije izrađujemo elektroenergetsku bilancu i plan potreba za sve naše kupce. S obzirom na promjenjive okolnosti, bilanca se ažurira kvartalno, mjesečno, tjedno, dnevno - pa čak i unutar dana", navode iz kompanije.
Remonti elektrana već su obavljeni kako bi bile spremne za ljetne uvjete, a dodatne količine električne energije osiguravaju se na tržištu prema razrađenim scenarijima koji uključuju različite razine potrošnje i rizika. Najvažniju ulogu i dalje imaju hidroelektrane i termoelektrane, iako visoke temperature i sušna razdoblja predstavljaju sve veći izazov za planiranje njihova rada.
Klima-uređaji rade punom snagom i ruše rekorde u potrošnji energije | pixsell
Povećanoj potrošnji posebno pridonosi turistička sezona, pa HEP kaže da je ulagao u jačanje mreže na Jadranu. U funkciju su puštene trafostanice Kapela kod Pirovca i Trogir, dok su trafostanice Poličnik i Primošten u pokusnom radu. U Splitu je dovršena trafostanica Terminal, a sve to trebalo bi pridonijeti većoj pouzdanosti opskrbe u regijama s najvećim opterećenjem.
HOPS: Ljeto ne može izdržati bez uvoza
Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) potvrđuje da sustav trenutno može zadovoljiti ljetnu potrošnju, ali uz nužan uvoz.
"Potrošnja raste svakog ljeta jer broj ljudi u zemlji naraste s 3,8 na gotovo pet milijuna. Klimatizacija tu ima važnu ulogu, iako djelomično pada potrošnja industrije i poslovnih korisnika", navode za Bloomberg Adriju iz HOPS-a.
Oni električnu energiju ne nabavljaju, to rade opskrbljivači, no HOPS je odgovoran za prijenos i stabilnost mreže. Redovito se provode godišnji planovi održavanja, s posebnim naglaskom na dijelove zemlje s pojačanim opterećenjem. U pripremama se razmatraju i nerealni scenariji, uključujući poremećaje u susjednim mrežama.
Struka upozorava: Sustav je pouzdan, ali stari
"Povećala nam se potrošnja zbog potrebe da hladimo prostore. Klimatska kriza uzima svoj danak", rekao nam je ranije Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske (REGEA). "Kratkoročno, fokus bi trebao biti na iskorištavanju domaćih kapaciteta, održavanju elektrana i pametnijem upravljanju potrošnjom".
No najveći izazov više nije samo osigurati dovoljno energije, već kako je rasporediti.
"Naša mreža je pouzdana, ali stara. Neki njezini dijelovi stari su više desetljeća. To je rizik u uvjetima ekstremnih vrućina", dodaje Domac. Podsjeća na ljeto 2019. godine, kada je u Dubrovniku zbog preopterećenja pregorio transformator - kvar koji je bez klime ostavio tisuće ljudi na vrhuncu sezone.
U Španjolskoj je takva slabost mreže nedavno dovela do ozbiljnijeg ishoda. Veliki blackout koji je u travnju pogodio tu zemlju, zajedno s Portugalom i dijelovima Francuske, prema analizi BloombergNEF-a, pokazao je što se događa kad se rast obnovljivih izvora ne prati odgovarajućim ulaganjem u prijenosnu infrastrukturu. Interkonekcije su zakazale, frekvencija se otela kontroli i lančani efekt je oborio cijeli sustav. Unatoč tome što je više od 50 posto španjolske proizvodnje dolazilo iz čistih izvora, mreža nije izdržala.
"Elektroenergetska mreža je najveći stroj u državi. Ako se ne održava, pokvari se", rekao nam je Zdeslav Matić, konzultant iz tvrtke Renergis. Hrvatska zasad ima prednost - hidroelektrane, polovicu NE Krško i dobru povezanost sa susjednim sustavima. No, kako upozorava Matić, to je naslijeđe, a ne rezultat novijih ulaganja.
"Mrežu nam je gradio Tito. Većini dalekovoda i transformatora istekao je životni vijek. Od 2019. godine, zbog pritiska HUP-a i smanjenja mrežarine, zaustavljen je razvoj. Nema prihoda, nema širenja". kaže. Smatra da Hrvatska još živi na "deindustrijalizacijskoj dividendi", odnosno energetskoj mreži građenoj za industriju koje više nema.
Problemi nisu samo tehnički. "HERA već godinama kasni s definiranjima ključnih naknada, planovi razvoja se ne odobravaju, a dugo nije ni imala funkcionalno upravno vijeće. Sustav se vodi u privremenom režimu. Svako jutro se ugodno iznenadim kad mi se svjetlo ipak upali u kupaonici", ironično dodaje Matić.
Turistička sezona donosi milijune gostiju i dodatno opterećuje mrežu u priobalju | Pixsell
U međuvremenu, Hrvatska najavljuje investicije od 100 milijuna eura za obnovu i modernizaciju prijenosne mreže, uključujući digitalizaciju nadzora i upravljanja. No svi sugovornici u ovom tekstu ponavljaju isto - bez stručnih ljudi, snažnog regulatora i jasne političke volje, energetska sigurnost ostat će više stvar sreće nego sustava.
"Nema energetske tranzicije bez ulaganja u mrežu. Nema energetske sigurnosti bez pametnog upravljanja. To su poruke koje moramo ponavljati - i u Zagrebu, i u Bruxellesu", zaključuje Domac.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...