Grade li se solarne elektrane prema standardima koji ignoriraju lokalne uvjete?

Kraj prosinca 2024. godine donio je snažnu oluju koja je pogodila podvelebitsko područje, otvarajući ključna pitanja za industriju obnovljivih izvora energije. Olujna bura oštetila je Solarnu elektranu Bukovica, istaknuvši izazove u prilagodbi projektnih praksi ekstremnim vremenskim uvjetima.

Elektrana, otvorena 2023. godine u vlasništvu slovenske tvrtke Interenergo, smještena na prostoru bivše tvornice glinice iznad Obrovca, trebala je strujom opskrbljivati 3500 kućanstava. No bura je razbacala stotine panela, iskrivila konstrukciju i zaustavila proizvodnju.

Taj incident pokrenuo je raspravu o tome koliko suvremena tehnologija može odgovoriti na specifičnosti pojedinih lokacija te koliko je važno unaprijediti analize vremenskih rizika i prilagoditi dizajn solarnih elektrana kako bi bile otpornije na ekstremne vremenske uvjete.

Bura je razbacala stotine panela, iskrivila konstrukciju i zaustavila proizvodnju | Pixsell

Kako se biraju lokacije i procjenjuju vremenski rizici?

Marija Hanzec iz Udruge Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) objašnjava za Bloomberg Adriju kako se u Hrvatskoj prilikom odabira lokacije za solarne elektrane analiziraju brojni vremenski uvjeti, uključujući jak vjetar, ali i drugi potencijalni rizici poput mogućnosti poplava, nakupljanja prekomjernog snijega, konfiguracije terena te utjecaja flore i faune.

"U početnim fazama razvoja projekta koriste se dostupni kartografski podaci, dok se u kasnijim fazama provode terenska ispitivanja i izrađuju precizni proračuni koji omogućuju dimenzioniranje ključne opreme", navodi Hanzec.

Dodaje da su trenutni industrijski standardi vrlo kvalitetni i zadovoljavaju potrebe razvoja solarnih elektrana, ali upozorava na važnost detaljnog istraživanja mikrolokacija.

"Svaka mikrolokacija ima svoje specifičnosti, pa je na investitorima i projektantima odgovornost da uz poštivanje standarda detaljno istraže lokaciju, identificiraju moguće rizike i definiraju mjere za njihovo smanjenje", kaže.

Međutim, Hanzec ističe kako bura, specifičan vjetar karakterističan za Hrvatsku, nije uključena u međunarodne industrijske standarde.

 Bura nije uključena u međunarodne industrijske standarde | Pixsell

"Iako postoje slični fenomeni u drugim dijelovima svijeta, poput Japana, projekti u područjima gdje se javlja bura zahtijevaju primjenu lokalnog znanja i iskustva, jer standardni parametri koje propisuju proizvođači opreme često nisu dovoljni za potpuno razumijevanje i pripremu za takve uvjete", dodaje.

Također napominje kako tehnologija solarnih elektrana napreduje izuzetno brzo, često brže nego što standardi uspijevaju pratiti te promjene.

Jesu li standardi prilagođeni lokalnim uvjetima?

Obavezni sadržaj projektne dokumentacije sunčane elektrane uključuje građevinski projekt i projekt konstrukcije, a kod projektiranja se primjenjuju Europski standardi, posebno norma Eurocode koja obrađuje djelovanja vjetra na konstrukcije. Ta norma nudi detaljne metode za izračunavanje opterećenja vjetrom na temelju čimbenika kao što su lokacija, teren i visina, uz razmatranje vertikalnih i horizontalnih opterećenja na konstrukciju i panele.

Unatoč tome, Hanzec upozorava da međunarodni standardi često ne uzimaju u obzir specifične uvjete poput bure. "Iako se prilikom projektiranja ulaže velik napor u osiguravanje otpornosti na vremenske uvjete, preporučuje se unapređenje komunikacije između proizvođača opreme, nadzornih inženjera i investitora kako bi se izbjegle situacije u kojima se koristi zastarjela tehnologija", ističe Hanzec.

Korištenje mjernih stupova na lokacijama prije gradnje omogućuje prikupljanje detaljnih podataka o insolaciji i vjetru, što je ključno za prilagodbu konstrukcije specifičnim uvjetima. "U područjima s visokim rizikom od jakih naleta bure preporučuje se instalacija panela na tlu, s orijentacijom istok-zapad, kako bi se smanjilo opterećenje uzrokovano vjetrom", dodaje Hanzec.

Standardni modeli procjene vjetra često ne uzimaju u obzir mikrolokacijske faktore | Pixsell

Institut Hrvoje Požar dodatno ističe izazove vezane uz dinamička opterećenja bure.

"Snaga vjetra ovisi o trećoj potenciji brzine, tako da i najmanje povećanje ubrzanja može eksponencijalno povećati opterećenje na konstrukciji", objašnjavaju. Posebni burobrani, dizajnirani da preusmjere ili razbiju vjetar, mogli bi biti korisno rješenje za zaštitu osjetljivih postrojenja.

Izvršni direktor slovenskog Interenerga Jože Bajuk objasnio je za Bloomberg Adriju kako je lokacija Bukovice odabrana na temelju nekoliko ključnih faktora – dostupnosti priključka na mrežu, infrastrukture te analize sunčanih i vremenskih uvjeta.

"Tijekom pripremne faze projekta provedena je analiza vremenskih uvjeta, uključujući snagu i učestalost bure. Također smo koristili podatke prikupljene na terenu kako bismo prilagodili konstrukciju lokalnim specifičnostima i osigurali otpornost na ekstremne uvjete", rekao je Bajuk. Projekt je realiziran u skladu s europskim normama i standardima, uključujući posebne zahtjeve za područja s jakim vjetrovima, a Bajuk kaže da prije bure nisu postojale indikacije da bi konstrukcija mogla biti ugrožena.

"Iskustvo s ovom olujom pokazalo nam je da i najbolji standardi ponekad nisu dovoljni kada se suoče s neočekivanim vremenskim ekstremima", istaknuo je Bajuk. Dodaje kako su korištene neovisne studije konzultantskih kuća i da su primijenjeni visokokvalitetni materijali otporni na UV zračenje, koroziju i mehanička opterećenja. Interenergo je trenutno u fazi saniranja posljedica, a financijski iznos potreban za sanaciju još uvijek je u fazi izračuna.

Međutim, ovaj događaj otkrio je slabosti postojećih pristupa. Institut Hrvoje Požar naglašava kako je bura vrlo specifičan vjetar koji stvara dinamička opterećenja na konstrukcije.

"Bura puše na refule, stvarajući turbulentna strujanja koja dodatno opterećuju konstrukciju. Povećanje brzine vjetra od samo 25 posto može dovesti do udvostručenja opterećenja", upozoravaju.

Oni također naglašavaju kako standardni modeli procjene vjetra često ne uzimaju u obzir mikrolokacijske faktore poput konfiguracije terena, što može dovesti do podcjenjivanja rizika.

Depositphotos

"Mikrolokacijske analize i specifična mjerenja na licu mjesta ključna su za precizne procjene vremenskih rizika", istaknuli su iz Instituta.

Dok je Bukovica pretrpjela ozbiljna oštećenja, HEP-ova Sunčana elektrana Obrovac ostala je neoštećena. Prema HEP-u, ključ uspjeha leži u detaljnim analizama vjetra provedenim tijekom planiranja.

"Prije izgradnje napravljena je studija vjetrova koja je uključivala procjene mikrolokacijskih faktora, što nam je omogućilo prilagodbu konstrukcije specifičnim uvjetima područja", izjavili su iz HEP-a.

Također, iz HEP-a su naglasili važnost kontinuiranog održavanja. "Naša elektrana redovito prolazi inspekcije i održavanje prema najvišim industrijskim standardima, što osigurava njezinu otpornost na vremenske ekstreme", dodali su.

Utjecaj na buduće investicije

Iako je incident u Bukovici izazvao zabrinutost, Hanzec je istaknula kako ne očekuje pad interesa investitora.

"Ovo je izoliran slučaj koji može poslužiti kao važna lekcija. Ključno je da investitori surađuju s odgovarajućim stručnjacima i ne štede na kvaliteti izvedbe", naglasila je. Dodaje kako je potrebno dodatno educirati investitore o važnosti lokalnog znanja prilikom odabira lokacija i dizajna solarnih elektrana kako bi se izbjegli slični problemi.

"U Hrvatskoj još uvijek nema velik broj izgrađenih solarnih elektrana, zbog čega nedostaje značajnije iskustvo u upravljanju specifičnim izazovima. Ipak, s razvojem svakog novog projekta stječu se dodatna terenska iskustva izvođača radova, dobavljača opreme i nadzornih inženjera, što doprinosi kontinuiranom poboljšanju kvalitete izvedbe. Također ćemo istaknuti kako bura ne zaustavlja investicije i razvoj - ona ih pokreće kao glavni izvor energije za vjetroelektrane. Ipak, razvoj obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj nalazi se trenutno na vjetrometini neodlučnosti jer HERA još uvijek, nakon dvije i pol godine od zakonskog roka, nije donijela odluku o visini naknade za priključenje na mrežu", rekla je za kraj.

Ne očekuje se pad interesa investitora | Depositphotos

Bajuk se slaže kako su takvi događaji prilika za učenje. Naglašava da svaki projekt donosi nova iskustva koja omogućuju razvoj boljih praksi. Interenergo sada razmatra tehnička poboljšanja kako bi se dodatno povećala otpornost njihovih budućih projekata na ekstremne vremenske uvjete, uključujući preciznije mjerenje i simulacije vremenskih rizika. Također je istaknuo kako Interenergo planira povećati ulaganja u preciznija mjerenja i simulacije kako bi budući projekti bili još otporniji.

"Ovakvi događaji, iako izazovni, pružaju prilike za unaprjeđenje naših procesa i tehnologija. Svako iskustvo pruža dragocjene informacije koje se mogu koristiti za poboljšanje dizajna, izgradnje i održavanja solarnih elektrana. Integracijom naprednih rješenja i suradnjom sa stručnjacima osiguravamo da solarna energija ostane ključna i pouzdana komponenta održive energetske budućnosti Hrvatske", govori Bajuk.

Slučaj Bukovice podsjetnik je koliko su lokalni uvjeti presudni u planiranju solarnih elektrana. Iako Hrvatska koristi europske standarde, ekstremni uvjeti poput bure zahtijevaju dodatnu prilagodbu i primjenu lokalnog znanja.

Kako bi sektor obnovljivih izvora energije nastavio rasti, nužno je poboljšati procese planiranja i implementacije tehnologije. Uz primjenu boljih praksi, prilagodbu standarda i razumijevanje lokalnih specifičnosti, Hrvatska može unaprijediti razvoj otpornijih i održivijih solarnih postrojenja.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar