Europa gradi premalo novih vjetroelektrana da bi ostvarila energetske ciljeve

Vjetroelektrane su u 2024. godini činile 20 posto ukupne potrošnje električne energije u Europi i 19 posto unutar Europske unije, no gradnja novih kapaciteta značajno zaostaje za potrebama. Prema podacima organizacije WindEurope, EU je prošle godine izgradila 13 GW novih kapaciteta, što je daleko ispod potrebnih 30 GW godišnje kako bi ostvarila energetske i klimatske ciljeve za 2030. godinu.

Tri ključna problema koče rast sektora - većina vlada ne provodi nova EU pravila o izdavanju dozvola, priključci na elektroenergetsku mrežu kasne, a spor tempo elektrifikacije ograničava potražnju za električnom energijom iz obnovljivih izvora.

Spora provedba EU pravila o izdavanju dozvola

Jedan od najvećih izazova za sektor vjetroelektrana je spora i komplicirana procedura izdavanja dozvola. Iako su nova pravila EU stupila na snagu, mnoge zemlje članice još ih nisu implementirale u svoje zakonodavstvo, a situacija se tijekom 2024. godine dodatno pogoršala.

Primjer uspješne provedbe dolazi iz Njemačke, koja je 2024. godine odobrila gotovo 15 GW novih kapaciteta na kopnu, sedam puta više nego prije pet godina. Prema WindEuropeu, njemački model, koji uključuje jasne rokove za izdavanje dozvola i princip prioritizacije javnog interesa, treba poslužiti kao primjer ostalim članicama EU.

Zagušenja u mrežnim priključcima usporavaju projekte

Priključivanje na elektroenergetsku mrežu postalo je ključna prepreka razvoju novih vjetroelektrana u Europi. Trenutno više od 500 GW potencijalnih kapaciteta čeka odobrenje za priključak. Kao primjer loše prakse, WindEurope navodi offshore vjetroelektranu Borkum Riffgrund 3 u Njemačkoj, koja je u potpunosti izgrađena, ali neće biti priključena na mrežu prije 2026. godine.

Osim kašnjenja u priključenju, Europa općenito ne širi svoju elektroenergetsku mrežu dovoljno brzo kako bi podržala rast kapaciteta vjetroelektrana.

Gradnja novih kapaciteta značajno zaostaje za potrebama | Depositphotos

Spori napredak elektrifikacije

Elektrifikacija europskog gospodarstva također zaostaje za očekivanjima. Električna energija čini samo 23 posto ukupne potrošnje energije u EU-u, dok bi do 2050. taj udio trebao narasti na 61 posto. Posebno zaostaju sektori poput prometa, grijanja i industrije, gdje je prijelaz na električnu energiju prespor.

Europska komisija najavila je izradu akcijskog plana za ubrzanje elektrifikacije, no njegovo donošenje ne smije se odgađati ako EU želi postići zadane ciljeve.

Rast interesa korporacija za energiju vjetra

Unatoč izazovima, korporativni sektor pokazuje sve veći interes za energiju vjetra. U 2024. godini, polovica svih ugovora o kupnji električne energije iz obnovljivih izvora (PPA) odnosila se na energiju vjetra.

Ovaj trend pokazuje da korporacije prepoznaju isplativost ulaganja u energiju iz vjetra, s obzirom na to da 1 GW kapaciteta vjetra proizvodi dvostruko više električne energije nego ekvivalentni kapacitet solarnih panela.

Hrvatska predvodi u ulaganjima u regiji

Prema predviđanjima organizacije WindEurope, Hrvatska bi do kraja 2025. godine trebala dodati 250 MW novih kapaciteta u vjetroelektranama. U 2026. i 2027. planiran je skromniji rast od po 50 MW godišnje, dok bi 2028. trebala biti ključna godina s povećanjem od 300 MW. Do 2030. kapaciteti bi trebali dosegnuti dodatnih 230 MW, no pitanje ostaje hoće li taj tempo biti dovoljan za dugoročne ciljeve energetske tranzicije.

Na razini regije, očekuje se napredak, ali ukupna ulaganja i dalje su daleko ispod potrebne razine. Srbija bi trebala povećati kapacitet vjetroelektrana na 1,81 GW, dok su za Sjevernu Makedoniju predviđena 690 MW, za Bosnu i Hercegovinu 610 MW, a za Crnu Goru 400 MW. Kosovo planira dosegnuti 290 MW, dok bi Albanija trebala ostvariti prve megavate iz vjetroelektrana.

Iako ovi podaci pokazuju pozitivan trend, jasno je da dinamika razvoja u regiji, uključujući Hrvatsku, neće biti dovoljna za ispunjenje europskih klimatskih ciljeva. Spori procesi izdavanja dozvola, ograničenja u mrežnoj infrastrukturi i nedovoljna politička podrška i dalje predstavljaju ključne prepreke. Ubrzanje ovih procesa bit će presudno za održivi rast kapaciteta obnovljive energije.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar