Zeleno financiranje, ESG ili AI – što će odrediti smjer održivosti u 2025. godini?

Dvadesete godine 21. stoljeća često se nazivaju "presudnim desetljećem" za klimatske akcije - razdobljem u kojem se mora poduzeti odlučujući korak prema održivoj budućnosti. Iako je pandemija COVID-19 početkom 2020-ih privremeno smanjila emisije i podigla svijest o klimatskim ciljevima, polovinom desetljeća zamah se počeo usporavati.

Ulaskom u 2025. godinu, suočavamo se s rekordnim emisijama stakleničkih plinova, ekstremnim vremenskim uvjetima i geopolitičkom nestabilnošću, koji dodatno naglašavaju hitnost djelovanja. Unatoč izazovima, tehnološke inovacije, rast ulaganja u održive projekte i povećana korporativna odgovornost nude priliku za ubrzanje napretka prema klimatskim i ekološkim ciljevima.

Hoće li 2025. biti godina u kojoj će klimatska održivost postati nezaobilazna stvarnost ili ćemo se približiti točki nakon koje odlučno djelovanje više neće biti opcija? Jedno je sigurno - koraci koje poduzmemo sada odredit će smjer za desetljeća koja dolaze. Evo što predviđanja za 2025. godinu otkrivaju o izazovima i mogućnostima koje nas očekuju.

Politička nesigurnost i budućnost klimatskih politika

Trump je u prijašnjem mandatu povukao SAD iz Pariškog sporazuma | Bloomberg

Političke promjene u ključnim svjetskim gospodarstvima stvaraju nesigurnost oko budućnosti klimatskih politika. U SAD-u, ponovni izbor Donalda Trumpa za predsjednika mogao bi značiti povlačenje iz Pariškog sporazuma i smanjenje utjecaja Zakona o smanjenju inflacije (IRA), što bi usporilo napore na dekarbonizaciji. No, republikanske savezne države i dalje značajno profitiraju od ulaganja iz IRA-e, dok većina Amerikanaca podržava ostanak u Pariškom sporazumu. To otežava Trumpovoj administraciji donošenje odluka koje bi u potpunosti zaustavile klimatski napredak, iako je jasno da će fosilna goriva ostati prioritet.

S druge strane, Europa se suočava s vlastitim političkim izazovima. Nestabilnost u ključnim zemljama poput Njemačke i Francuske prijeti zajedničkim klimatskim ciljevima EU-a.

Klimatske politike u 2025. godini suočit će se s izazovom održavanja kontinuiteta usprkos političkim promjenama. Stabilne i dosljedne mjere bit će ključne kako bi se zaštitile postojeće obveze i spriječila politizacija klimatskih akcija, što je neophodno za ostvarenje dugoročnih ciljeva održivosti.

Klimatsko financiranje

Fond za gubitke i štetu trebao bi u 2025. postati operativan | Bloomberg

Na COP29 konferenciji postavljen je Novi kolektivni kvantificirani cilj (NCQG), kojim se predviđa godišnji prijenos 300 milijardi dolara iz bogatijih zemalja u one u razvoju do 2035. godine. Iako taj iznos ne pokriva sve potrebe, pokazuje rastuću važnost redistributivnih mjera za ublažavanje klimatskih nepravdi. Paralelno, Fond za gubitke i štetu (LDF) trebao bi postati operativan 2025. godine, pružajući financijsku pomoć za oporavak od ekstremnih vremenskih uvjeta. Ipak, njegovo izostavljanje iz NCQG-a otvara pitanja o dugoročnoj održivosti.

Privatni sektor sve više ulaže u zelene obveznice, koje su postale ključni instrument za financiranje održivih projekata, što smo ove godine mogli vidjeti i u Adria regiji. Očekuje se da će tržište zelenih obveznica nastaviti rapidno rasti, s projekcijama da dosegne vrijednost od dva bilijuna dolara do 2025. godine uz godišnju stopu rasta od 25 posto. Ove obveznice, zajedno s drugim održivim financijskim instrumentima, mobiliziraju kapital za rješenja klimatskih promjena, dok vlade i velike kompanije koriste ove alate za financiranje održivih inicijativa.

Pored zelenih obveznica, popularnost dobivaju i zajmovi vezani uz održivost, koji povezuju kamatne stope s postizanjem ESG ciljeva. Ovi instrumenti potiču kompanije da održivost integriraju u svoje operacije, dok istovremeno osiguravaju financijsku korist za investitore.

Ključna će biti sinergija između javnog i privatnog sektora. Dok javna sredstva osiguravaju osnovnu infrastrukturu i podršku za velike projekte, privatne investicije dodatno ubrzavaju tranziciju prema održivim praksama, osobito u zemljama u razvoju. Očekuje se da će 2025. godina biti prekretnica u povezivanju ovih financijskih mehanizama s nacionalnim klimatskim ciljevima (NDC-ovima), čime bi se maksimizirao utjecaj na smanjenje emisija i prilagodbu klimatskim promjenama.

AI u službi održivosti

AI ima ogromni potencijal u borbi protiv klimatskih promjena | Depositphotos

Umjetna inteligencija (AI) otvara vrata održivijoj budućnosti, nudeći rješenja poput optimizacije energetskih mreža, transportnih sustava i preciznog klimatskog modeliranja. Ipak, dok se njezin potencijal čini neograničenim, razvoj AI tehnologija dolazi s visokim resursnim troškovima. Veliki jezični modeli zahtijevaju ogromne količine električne energije, vode i rijetkih minerala, a rastuća konkurencija u industriji dodatno povećava opterećenje.

Iako AI može donijeti značajne koristi, izazovi poput "povratnog učinka" - gdje veća učinkovitost vodi većoj potrošnji - predstavljaju prepreku za dugoročno održiv razvoj. Unatoč naporima pojedinih kompanija da smanje utjecaj korištenjem čiste energije, pravi potencijal AI tehnologija za održivost ostaje neiskorišten bez šire promjene pristupa.

Godina 2025. mogla bi biti ključna za postavljanje jasnih standarda u korištenju AI-a. Očekuju se inicijative koje će promovirati čistu energiju za podatkovne centre, razvoj modela s manjom potrošnjom resursa i preciznije usmjeravanje AI tehnologija prema ciljevima održivosti. Ako se AI usmjeri na pravi način, ona bi mogla postati jedan od najvažnijih alata za stvaranje održive budućnosti, uz istovremeno minimiziranje vlastitog ekološkog otiska.

ESG kao globalni prioritet

ESG metrike već su prioritet za 80 posto globalnih kompanija | Depositphotos

Godina 2025. donosi ključne promjene u ESG regulativi i praksi. Prema EU-ovoj Direktivi o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD), kompanije će morati dostaviti svoja prva ESG izvješća za fiskalnu godinu 2024. Ova izvješća obuhvaćaju podatke o emisijama stakleničkih plinova, klimatskim rizicima i održivim praksama te zahtijevaju potpunu transparentnost u skladu s novim standardima. Uz EU, i američka Komisija za vrijednosne papire (SEC) postavlja dodatne zahtjeve za klimatsko izvještavanje, čime ESG postaje globalni prioritet.

Očekuje se da će ove obaveze povećati pritisak na kompanije, ali i otvoriti prilike za diferencijaciju na tržištu. Tvrtke koje uspješno ispune regulatorne zahtjeve dobit će prednost u očima dionika i investitora, dok će oni koji ne uspiju riskirati financijske i reputacijske posljedice. ESG metrike, poput smanjenja emisija ugljika, već su postale prioritet za više od 80 posto globalnih kompanija, s naglaskom na sektore poput energetike, proizvodnje i transporta.

Tehnološki napredak, predvođen umjetnom inteligencijom (AI), ključan je za uspješno upravljanje ovim izazovima. AI omogućava prikupljanje i analizu podataka u stvarnom vremenu, što ubrzava proces izvještavanja i pomaže u upravljanju rizicima. Opskrbni lanci sve više dolaze pod regulatorni nadzor, zahtijevajući od kompanija da prate održivost na svim razinama, od dobavljača do krajnjih proizvoda.

Tržište ugljičnih kredita u 2025. godini nastavit će rasti, postajući ključni alat za dekarbonizaciju. Kompanije će se oslanjati na visokokvalitetne ugljične kredite kako bi ispunile ciljeve emisija, dok će potražnja za ovim instrumentima dodatno rasti, osobito u sektorima s visokim emisijama.

Nova godina će biti godina u kojoj će ESG prijeći iz okvira regulatorne obveze u stratešku prednost. Kompanije koje se pravovremeno prilagode novim zahtjevima ne samo da će osigurati usklađenost već će stvoriti temelje za dugoročni uspjeh i konkurentsku prednost u svijetu koji se ubrzano mijenja prema održivosti.

Prekretnica za globalni energetski sektor

Geopolitički izazovi i klimatske promjene dodatno ubrzavaju prijelaz na obnovljive izvore | OIEH

Godina 2025. označava prekretnicu u globalnom energetskom sektoru, s obnovljivim izvorima energije koje preuzimaju ključnu ulogu u tranziciji prema održivijoj budućnosti. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), obnovljivi izvori poput solarne i vjetroenergije trebali bi prestići ugljen kao glavni izvori globalne proizvodnje električne energije, dok se očekuje da će solarna energija zadovoljiti polovinu globalnog rasta potražnje za električnom energijom u 2024. i 2025. godini.

Troškovi solarne i vjetroenergije drastično su pali tijekom posljednjeg desetljeća zahvaljujući tehnološkim unapređenjima, ekonomiji obujma i povećanju proizvodnih kapaciteta. Ovaj trend podržavaju vlade i kompanije koje ostaju predane postizanju ciljeva za obnovljive izvore energije, dodatno ulažući i potičući njihovu široku primjenu. Očekuje se da će 2025. godine obnovljivi izvori postati najjeftinija i najisplativija opcija za energiju u mnogim regijama.

Ključni napredak zabilježen je i u razvoju baterijskih sustava, koji omogućuju učinkovito skladištenje viška energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Ovo rješenje pomaže u prevladavanju izazova povremene proizvodnje solarne energije i energije vjetra, omogućavajući korištenje pohranjene energije tijekom perioda niske proizvodnje.

Geopolitički izazovi i klimatske promjene dodatno ubrzavaju prijelaz na obnovljive izvore. Uz sve izraženiju potrebu za energetskom sigurnošću i smanjenjem ovisnosti o fosilnim gorivima, obnovljivi izvori postaju strateški prioritet za mnoge zemlje i kompanije.

S padom troškova, tehnološkim inovacijama i globalnom predanošću zelenim ciljevima, 2025. godina mogla bi obilježiti prekretnicu prema održivoj energetskoj budućnosti.

Dekarbonizacija prometa

Tehnološke inovacije igrat će ključnu ulogu u širenju tržišta | Bloomberg

U 2025. električna vozila nastavit će transformirati globalni prometni sektor, a očekuje se da će tržišni udio baterijskih električnih vozila (BEV) u Europskoj uniji doseći između 20 i 24 posto. Ovaj rast potaknut je sve pristupačnijim modelima, padom cijena baterija te ubrzanim razvojem infrastrukture za punjenje, što povećava povjerenje potrošača u električna vozila kao svakodnevno rješenje.

Međutim, nova dinamika na tržištu dolazi zbog trgovinskih politika Europske unije. Uvedene carine na kineske električne automobile, koje dosežu do 45 posto za određene proizvođače, već su smanjile njihov tržišni udio u Europi. Očekuje se da će ove mjere dodatno ograničiti konkurentnost kineskih brendova poput MG-a i BYD-a, dok će europski proizvođači automobila, poput Volkswagena i Stellantisa, imati priliku povećati svoj tržišni udio. Istovremeno, ove carine mogle bi povećati cijene EV-a na tržištu, potencijalno usporavajući rast potražnje među potrošačima osjetljivima na cijene.

Globalno, očekuje se značajan rast proizvodnje električnih automobila, predvođen ne samo Europom, već i SAD-om i Kinom. Kineski proizvođači, suočeni s izazovima u Europi, mogli bi se okrenuti bržem rastu na tržištima u razvoju, poput Latinske Amerike i Afrike, gdje potražnja za pristupačnim električnim vozilima raste. U isto vrijeme, SAD nastavlja širiti kapacitete za lokalnu proizvodnju baterija i automobila kroz poticaje iz Inflation Reduction Acta, što dodatno povećava globalnu konkurenciju.

Tehnološke inovacije igrat će ključnu ulogu u širenju tržišta. Ubrzani razvoj baterijskih tehnologija, uključujući solid-state baterije, mogao bi omogućiti veći domet i brže punjenje, što će dodatno povećati atraktivnost električnih vozila. 

U 2025. godini električna vozila ostat će središnji alat za dekarbonizaciju prometa. Iako će trgovinske politike, geopolitičke napetosti i nestašica sirovina oblikovati dinamiku tržišta, rast potražnje za održivim rješenjima ne pokazuje znakove usporavanja.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar